Premijer Zoran Milanović opovrgnuo je danas nagađanja da ne razgovara s ministrom financija Slavkom Linićem, ali i kritizirao njegov istup vezan uz slučaju Joze Kalema, kazavši kako je izjavom u kojoj je povezao DORH s paraobavještajnim podmetanjima – napao sustav.
Milanović je danas održao konferenciju za novinare na kojoj se, uz ostalo, osvrnuo na svoj dvotjedni službeni posjet Australiji i Novom Zelandu te odgovarao na pitanja novinara. Jedno je bilo vezano uz odnos sa ministrom financija Linićem budući da se u javnosti pojavila informacija iz samog SDP-a da međusobno ne komuniciraju.
“Razgovaram sa svim ministrima i to je sve što mogu reći”, kazao je Milanović.
Govoreći o slučaju Linićevog prijatelja Joze Kalema, kojeg Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu tereti da se nezakonito okoristio sa 103 milijuna kuna, Milanović je poručio kako u politici ne može biti prijatelja, posebno kad se radi o novcu. Komentirao je tako Linićevu nedavnu izjavu da se tog prijateljstva neće odreći.
“Ja u politici nemam i ne mogu imati prijatelja, ni rođeni brat mi nije prijatelj, naročito ako protiv njega DORH podigne optužnicu”, naglasio je Milanović.
Osvrnuo se i na Linićevu izjavu u kojoj je, govoreći o slučaju Kalem, ministar rekao: “Još uvijek će se u Hrvatskoj podzemne, paraobavještajne službe baviti podmetanjem i blaćenjem mog posla i mog imena”.
Milanović je poručio kako je u slučaju Kalem riječ o optužnici DORH-a, te da policija s tim slučajem nije imala nikakve veze. “Sada je optužnica podignuta i na sudu ćemo vidjeti je li osoba kriva za financijske malverzacije ili je DORH podigao pogrešnu optužnicu, ali dovoditi DORH u vezu s paraobavještajnim podzemljem, to u politici ne možemo raditi”, istaknuo je premijer.
Upitan znači li to da je Linć svojom izjavom naštetio Vladi, Milanović je odgovario kako misli da nije, ali i naglašava da stvari treba raščistiti. “Jedno je kad netko nesmotreno izjavom ode u krivi smjer, a drugo je kad diramo u temelje sustava”, ustvrdio je. Objasnio je kako s obzirom na to da Vlada predlaže glavnog državnog odvjetnika “netko može misliti da mi podižemo optužnicu”.
Milanović je pritom podsjetio na policijsko postupanje 2005. godine kada je protiv tri istaknuta SDP-ovca (Tonino Picula, Vojko Obersnel i Zvonimir Mršić) podignula kaznene prijave, od kojih ni jedna nije prošla na sudu. “To je bila zloupotreba policije i o tome sam vrlo jasno tada govorio”, rekao je Milanović, a u slučaju Joze Kalema, ponovio je, riječ je o optužnici DORH-a.
Osvrnuo se i na Mirelu Holy, koja je smijenjena s mjesta ministrice zaštite okoliša. Rekao je kako mu je ona bila prijateljica za koju je kao predsjednik SDP-a puno učinio. Govorila je, kazao je premijer, da će biti povučene optužnice protiv kandidata za neku javnu dužnost, “a ja sam prelazio preko toga jer sam mislio da je to stvar nespretnosti”.
“A onda je morala otići zbog sitne političke korupcije jer se to nije moglo tolerirati. To je cijena rada u politici”, rekao je Milanović, zaključivši kako nema prijatelja u politici, naročito kad je novac u pitanju.
“Proračunske uštede maksimalno moguće”
Predsjednik Vlade Zoran Milanović ocijenio je na današnjoj konferenciji za novinare da su uštede koje Vlada predlaže rebalansom proračuna maksimalno moguće u odnosu na zahtjeve i preporuke Europske komisije unutar procedure prekomjernog deficita te da bi veće uštede zatvorile mogućnost rasta i djelovale loše na socijalnu sliku Hrvatske.
Podsjećajući da su Europska komisija i Vijeće dale Hrvatskoj tri godine za smanjenje proračunskog deficita na tri posto BDP-a, Milanović je istaknuo da je Vlada kroz rebalans ovogodišnjeg proračuna uspjela postići uštede od 1,8 posto BDP-a.
Smatra da je to za sada optimum koji se može postići bez da ima negativan utjecaj na socijalno stanje u Hrvatskoj i perspektivu rasta.
“Kaubojskim riječima, dovoljno je zagristi metak, a ne progutati cijeli redenik”, kaže Milanović.
Dodaje da će Vlada nastaviti razgovore s Europskom komisijom, ali da smatra kako je u ovom trenutku učinila prilično velik iskorak i dosegnula granicu do koje može ići.
Premijer drži da bi svako daljnje rezanje u ovoj godini moglo imati negativne posljedice na socijalne odnose u zemlji i perspektivu rasta, posebno stoga što je državna potrošnja važna u strukturi hrvatskog BDP-a.
“Moglo se i više, ali baš me zanima tko bi to u Hrvatskoj podržao”, pita se Milanović dodajući da prigovori pljušte sa svih strana, ma što Vlada učinila.
“Smanjite rashode – ne valja, povećate prihode – ne valja. Mi smo napravili dosta jednoga i drugoga i u ovom trenutku smatramo da je to optimalna mjera, a nastavljamo slijedeće godine”, rekao je premijer.
Napominje da je Europska komisija bila “relativno fleksibilna” i dala Hrvatskoj rok od tri godine premda, kao nova članica Hrvatska ima određene probleme s likvidnošću.
Češka je, primjerice, navodi Milanović, za rješavanje tih problema dobila milijardu eura, a Hrvatska, s obzirom da je kriza, 70 milijuna eura.
Zaključuje da će Europska komisija sigurno o tome voditi računa, a i Hrvatska će to isticati kao razloge zašto je “skoro u potpunosti” išla ka onome što stoji u preporukama, ali “ne baš do kraja”.
“Imamo neke račune koje moramo platiti, a kao što znamo, ali teško prihvaćamo, možeš živjeti onoliko koliko imaš i malo na dug, ali ne previše”, kaže premijer.
Novinare je zanimalo je li prodajom Croatia osiguranja državni proračun oštećen i je li ta prodaja bila potrebna, vezano uz kaznenu prijavuTomislava Jelića koja je podnesena protiv sudionika te privatizacije.
Milanović je odgovorio kako je privatizacija Croatia osiguranja jako transparentan postupak te mu se čini da je kupac ponudio “jako puno”. Riječ je, ocijenio je, možda o jednoj od financijski najuspješnijih djelomičnih privatizacija.
Dodao je da postoje oni koji se u politici probijaju kaznenim prijavama, ali da nažalost nema sankcija za neutemeljene kaznene prijave.
Upitan pak planira li Vlada obnovu prodaje Hrvatske poštanske banke, rekao je da Vlada nije bila zadovoljna ponudom pristiglom na natječaj, a da je njegovo ponavljanje dosta zahtjevan proces.
Novinare je zanimalo i hoće li Vlada u razgovorima s Europskom komisijom o prekomjernom deficitu koristiti ocjenu MMF-a da ne treba štedjeti koliko EK preporuča.
Premijer kaže da je Hrvatska članica EU-a i da neće Komisiji “mahati pred očima” ocjenom MMF-a, premda ona godi.
Na pitanje smatra li da će Komisija prebacivanje novca iz drugog u prvi mirovinski stup smatrati strukturnom mjerom, rekao je da ta mjera nije strukturna, ali u ovom je trenutku nužna za likvidnost.
Upitan što Hrvatska čini na realizaciji svojih energetskih perspektiva, spomenuo je izmjene Zakona o ugljikovodicima, natječaj za istraživanje nafte i plina u Jadranu koji bi trebao biti raspisan u travnju, potpisan ugovor transjadranskom plinovodu te aktivnosti na izgradnji LNG terminala.
Hrvatska pozicija je dobra i ona ima šansu biti jedna od energetskih vrata srednje Europe, ali i u vjerojatnom budućem plasmanu američkog ukapljenog plina u Europu, smatra Milanović.
Na pitanje je li potencijalni ruski partner u Ini neprihvatljiv, uputio je na traženje odgovora na to pitanje “u Budimpešti” jer je MOL istaknuo mogućnost prodaje svog udjela u Ini, a ne Vlada.
