Europski čelnici dodali su još 12 ljudi na popis osoba kojima je zamrznuta imovina zbog njihove uloge u ruskom preuzimanju Krima, a započeli su i pripreme za ekonomske sankcije Rusiji nastavu li širiti svoj utjecaj u Ukrajini.
Francuski predsjednik Francois Hollande je odbio otkriti pojedinosti o imenima koja su dodana popisu što su ga europski državnici usvojili na šestosatnim pregovorima u četvrtak navečer u Bruxellesu. No, kazao je da su na popisu osobe iz Rusije i s Krima te da se ukupan broj sankcioniranih popeo na 33.
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da su u pripremi eventualne trgovinske i ekonomske mjera protiv Rusije, ako se s Krima nastavi širiti prema južnoj i istočnoj Ukrajini.
“Mi smo spremni za početak treće faze ukoliko dođe do eskalacije u vezi Ukrajine, to su ekonomske sankcije”, kazala je Merkel, dodajući da su od Europske komisije zatražili da obavi pripreme za moguće sankcije.
Reuters navodi da je odluka u skladu s onim što se očekivalo od EU koja je i dalje iza Sjedinjenih Američkih Država koje su na popis u četvrtak dodale 20 osoba i tvrtki, uključujući banke i oligarhe bliske ruskom predsjednikuVladimiru Putinu.
Podsjećaju da je jedan od glavnih problema Unije što odluke moraju jednoglasno podržati sve zemlje članice, od kojih su neke ovisne o ruskoj nafti i plinu ili s Moskvom imaju bliske trgovinske i poslovne veze.
Istodobno EU planira potpisati sporazum o pridruživanju s Ukrajinom, obećavajući bliže političke i trgovinske veze koje će Ukrajinu povezati s Europom i dovesti do gospodarskog rasta.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je da EU također planira dovršiti slične sporazume s Moldavijom i Gruzijom koje bi trebali potpisati do lipnja.
To će poslati signal Rusiji da se EU zalaže za privlačenje tih bivših sovjetskih država te njihovo odmicanje od ruskog utjecaja, ističe Reuters.
EU nastavlja summit potpisivanjem sporazuma s Ukrajinom
Čelnici 28 zemalja članica EU-a nastavljaju u petak svoj sastanak na vrhu potpisivanjem političkog dijela sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom nakon što su popisu ruskih i krimskih dužnosnika kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina dodali još 12 imena.
Politički dio sporazuma potpisat će čelnici svih zemalja članica EU-a te ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.
Prvi sastanak političkog dijaloga u okviru toga sporazuma očekuje se u travnju. Čelnici EU-a su se obvezali da će brzo potpisati i gospodarski dio toga sporazuma.
EU je u studenom prošle godine ponudila potpisivanje cjelovitog sporazuma, što je tadašnji predsjednik Viktor Janukovič odbio. Nakon toga uslijedili su prosvjedi koji su na kraju doveli do svrgavanja Janukoviča i uspostave privremene vlade.
Čelnici EU-a u petak će raspravljati o smanjenju energetske ovisnosti u kontekstu mogućih gospodarskih sankcija protiv Rusije, koje bi EU mogla uvesti ako dođe do daljnje eskalacije u Ukrajini.
Na dnevnom redu je i rasprava o borbi protiv klimatskih promjena i definiranje novih energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine.
Biščević: U Ukrajini želimo ojačati nacionalni dijalog
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju želi uspostaviti projekt jačanja nacionalnog dijaloga u Ukrajini, rekao je za Hinu Hidajet Biščevićkoji predvodi OESS-ovu 15-članu skupinu međunarodnih stručnjaka što se od četvrtka raspoređuje u nekoliko ukrajinskih gradova.
Cilj je projekta u nekoliko tjedana u Kijevu i područnim uredima u pet ili šest gradova, među ostalima u Donjecku, Dnipropetrovsku, Harkivu i Lavovu, pomoći razvoju homogenizacije ukrajinskoga društva. “Želimo ostvariti novi osnaženi dijalog u toj duboko podijeljenoj zemlji”, rekao je Biščević, dugogodišnji hrvatski diplomat i bivši glavni tajnik Regionalnog vijeća za suradnju (RCC).
Ukrajina je podijeljena po nizu pitanja, od strateške orijentacije zbog koje su studenome i počeli neredi koji su završili padom predsjednika Viktora Janukoviča, do etničkih vjerskih i gospodarskih pitanja, rekao je.
S padom Janukoviča na čelo Ukrajine došla je nova, prijelazna vlast i raspisani su izbori. Biščević upozorava kako razdoblje predizborne kampanje nije najbolje za homogenizaciju. “Prva će nam zadaća biti djelovati na političke stranke da i političkom kampanjom potiču homogeniziranje društva”, objašnjava.
U 20 godina nezavisnosti Ukrajina je izgubila potencijal da vodi dijalog o temeljnim ciljevima, kaže Biščević. U tome joj odmažu i “otuđeni sustav vlasti” i raširena korupcija.
Biščevićevo izaslanstvo neće ulaziti u političke rasprave nego kani identificirati teme koje izazivaju podjele, naći način prevladavanja tih podjela i sudionike tog prevladavanja u svim sferama. Četverotjedna misija kani proučiti stanje i glavnome tajniku OESS-a prenijeti zaključke i preporuke što činiti, najavio je.
