Američki predsjednik Barack Obama i najveće industrijske sile upozorile su u ponedjeljak u Den Haagu Rusiju da će se suočiti s novim sankcijama koje će jako naštetiti njezinu gospodarstvu ako predsjednik Vladimir Putin poduzme daljnje akcije kako bi destabilizirao Ukrajinu, nakon što je već pripojio Krim.

Ruska intervencija u istočnu ili južnu Ukrajinu bila bi najjasniji okidač za dodatne sankcije, kao i izbijanje nasilja na Krimu, rekao je jedan američki izvor koji je želio ostati neimenovan, nakon sastanka G7. “Najjasniji okidač za te sankcije bila bi (intervencija) u istočnoj i južnoj Ukrajini”, rekao je.

“Spremni smo intenzivirati akcije uključujući koordinirane sektorske sankcije koje će imati snažan dodatni utjecaj na rusku ekonomiju, ako Rusija nastavi biti uzrokom daljnje eskalacije stanja”, kazao je G7.

Američki je dužnosnik kazao da se radi o energetskom sektoru, bankovnom sektoru i financijama, te naoružanju, dodajući da bi sankcije u tim sektorima utjecale na čitavo rusko gospodarstvo.

Bijela kuća izrazila je ranije u ponedjeljak, prije summita G7, veliku zabrinutost zbog opasnosti od eskalacije zbog prisutnosti ruskih trupa na ukrajinskoj granici, rekao je zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Baracka Obame, Ben Rhodes. “Vrlo smo zabrinuti potencijalnom eskalacijom na istoku i na jugu Ukrajine”, zbog prisutnosti ruskih vojnika. Washington pomno prati stanje, kazao je Rhodes na konferenciji za novinare održanoj u Den Haagu na marginama summita o nuklearnoj sigurnosti.

Vođe G7, na sastanku bez Rusije, složili su se da će ove godine održati vlastiti summit a ne sudjelovati na predviđenom G8 u Sočiju, te su suspendirali sudjelovanje Rusije u G8 dok Rusija ne promijeni politiku.

Vođe SAD-a, Njemačke, Francuske, Britanije, Italije, Japana i Kanade osudili su “ilegalni ruski pokušaj da anektira Krim, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom”.

Također su se složili da će zajedno djelovati kako bi smanjili ovisnost o ruskoj nafti i plinu.

Potraga za ostacima malezijskog zrakoplova koji je sa 239 putnika i članova posade pao u Indijski ocean obustavljena je zbog loših meteoroloških prilika, objavila je u utorak Australska uprava za sigurnost na moru (AMSA)

“AMSA je procijenila opasnost i odlučila da bi pri trenutnim meteorološkim uvjetima svaka potraga u zraku i na moru mogla predstavljati opasnost za posade. AMSA je odlučila obustaviti potragu”, stoji u priopćenju.

Malezijski premijer Najib Razak kazao je u ponedjeljak obiteljima putnika nestalog malezijskog zrakoplova da je Boeing 777 svoje putovanje završio u južnom dijelu Indijskog oceana, tisuće milja daleko od rute kojom je zrakoplov trebao letjeti.

Zrakoplov na letu MH370 malezijske aviokompanije izgubio se s radara 8. ožujka, manje od sat vremena nakon polijetanja iz Kuala Lumpura za Peking s 227 putnika i 12 članova posade, među kojima je više od 150 Kineza, i misteriozno nestao i od tada su za njim intenzivno tragale ekipe čak 26 zemalja. SAD je Australiji ustupio napravu za otkrivanje “crne kutije”. Ona se malom brzinom vuče iza broda kako bi detektirala zvuk iz crne kutije na maksimalnoj dubini od 20.000 stopa (6.090 metara).

Prema prvim informacijama, zrakoplov je naglo skrenuo s rute te je postojala sumnja da je namjerno skrenut sa zadanog kursa. CNN je u nedjelju izvijestio da se zrakoplov s 35.000 stopa (10.600 metara) naglo spustio na 12.000 stopa (3.650 metara), što bi značilo da su piloti reagirali na izvanrednu situaciju. Međutim, nikakav poziv za pomoć nije upućen, a sudbina zrakoplova je više od dva tjedna predstavljala pravu zagonetku.

Od posljedica zagađenja zraka u 2012. godini umrlo je 7 milijuna ljudi u svijetu, objavila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija.

Broj umrlih, koji je dvostruko veći od ranijih procjena, znači da je svaka osma smrt u 2012. bila povezana sa zagađenjem zraka i pokazuje da bi smanjenje onečišćenja unutar i van domaćinstava u budućnosti moglo spasiti milijune života, objavila je ova agencija UN-a.

Smrti vezane za onečišćenje zraka su smrti od bolesti srca, kroničnih opstruktivnih plućnih bolesti, karcinoma pluća i akutnih respiratornih infekcija. “Dokazi upozoravaju na potrebu za usklađenim djelovanjem kako bi se očistio zrak koji udišemo”, rekla je čelnica WHO-vog odjela za okoliš i javno zdravstvo Maria Neira.

“Opasnost od zagađenja zraka sada je daleko veća nego što se prije vjerovalo i razumjelo, posebno za srčane bolesnike”, naglasila je ona.

Zemlje jugoistočne Azije i zapadnog Pacifika sa niskim i srednjim prihodima su bile najviše pogođene 2012. godine, sa 3,3 smrti povezanima sa zagađenjem unutar prostorija i 2,6 smrtno stradalih od vanjskog onečišćenja.

Ljudi stradaju unutar svojih domova jer kuhaju na pećima koje lože ugljenom, drvom ili biomasom (osušenim izmetom životinja). Na taj način uglavnom stradaju djeca i žene koje više vremena provode u kućama.

Vanjsko onečišćenje uglavnom je posljedica prometa, proizvodnje energije, proizvod industrije i poljoprivredne djelatnosti te grijanja stanova. Takav vid zagađenja u porastu je u zemljama nagle industrijalizacije poput Kine i Indije.

Stručnjak WHO-a za javno zdravstvo Carlos Dora pozvao je na vlade i zdravstvene organizacije da djeluju na temelju ovih dokaza i osmisle politike smanjenja onečišćenja zraka, što bi moglo poboljšati ukupno zdravlje stanovništva i smanjiti utjecaj čovjeka na klimatske promjene.

“Prekomjerno zagađenje obično je posljedica neodržive prakse u područjima prometa, energetike, industrije i odlaganja otpada”, rekao je Dora. “U većini slučajeva zdravstvene strategije će dugoročno uštedjeti novac jer će smanjiti troškove zdravstva”, dodao je.

 I dok u Ukrajini i na Zapadu zvoni novi alarm zbog gomilanja ruskih snaga na ukrajinskoj granici, Rusija je možda propustila priliku da iskoristi nemire na rusofonom istoku Ukrajine i zauzme to industrijsko središte zemlje, kao što je zauzela i Krim, piše Reuters.

Tjedan dana nakon što je u nasilju u pograničnim gradovima u kojem su sudjelovali proruski separatisti poginulo troje ljudi, naziru se obrisi konsenzusa između novih vlasti u Kijevu i oligarha s istoka zemlje privrženih svrgnutom predsjedniku Viktoru Janukoviču.

Suradnja između Kijeva i magnata u Janukovičevu rodnom Donjecku i širem Donjeckom bazenu bogatom ugljenom otežala bi Moskvi da moguću vojnu intervenciju prikaže kao humanitarnu pomoć i smanjila joj potporu.

Novi ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk obećao je, naime, prošli utorak ukrajinskim regijama decentralizaciju vlasti, pravo na korištenje ruskog jezika i zaštitu industrije, kompromis koji traži Zapad kako se Ukrajina ne bi raspala i kako njezine najvažnije industrije ne bi pale u ruke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Ubrzo nakon što je svrgnuo Janukoviča, ukrajinski je parlament pokušao proglasiti ukrajinski jedinim službenim jezikom u zemlji. To je, zajedno s ulaskom nacionalista u novu vladu, prestrašilo rusofono stanovništvo i dovelo do odcjepljenja većinski ruskog Krima.

Nakon velikog međunarodnog i unutarnjeg pritiska, privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov stavio je 28. veljače veto na opoziv zakona o regionalnim jezicima, i naložio parlamentu da hitno pripremi novi prijedlog zakona. Zakon će biti “posve uravnotežen” i “uzimati u obzir interese istoka i zapada Ukrajine, svih etničkih skupina i nacionalnih manjina”, priopćila je tada premijerova stranka Domovina. Ruski je drugi službeni jezik u 13 od 27 ukrajinskih regija, u kojima Rusi čine 10 ili više posto stanovnika.

Ističući “razumijevanje između elita i regionalnih vlasti na istoku i središnje vlade”, politički izvor iz Donbasa rekao je da kompromis uključuje promjene ustava kako bi se zajamčilo pravo na korištenje ruskog jezika i decentralizaciju. “To će pridonijeti jedinstvu zemlje”, rekao je izvor.

Volodimir Kipen, politički analitičar iz Donjecka, smatra da bi Moskva, iako to niječe, ipak mogla izvršiti invaziju ili poticati nerede, što je vjerojatnije. No isto tako kaže da se oligarsi svrstavaju uz Janukovičeve nasljednike jer im za uspješno poslovanje treba stabilnost.

Podsjećajući na neuspjeli pokušaj otpora prokremaljskih aktivista, koji su početkom mjeseca zauzeli regionalnu skupštinu na kojoj se gotovo tjedan dana vijorila ruska zastava, zaključio je: “Krimski model u Donbasu je propao.”

Prosvjedni skupovi tijekom vikenda na kojima se tražilo pripojenje Rusiji privukli su tek nekoliko tisuća ljudi i prošli bez incidenata, unatoč ruskim zastavama i bučnim uzvicima “Krim-Donbas-Rusija” tijekom sukoba s interventnom policijom.

Taj prosvjed nije uspio poremetiti posjet njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera koji je nakon sastanka s najbogatijim Ukrajincem Rinatom Ahmetovom pohvalio njegova obećanja da će spriječiti raspad zemlje i surađivati u liberalnim reformama korumpiranog ukrajinskog gospodarstva na rubu stečaja.

“Danas smo čuli žarku želju da bi nova Ukrajina trebala biti cjelovita i da ne bi smjelo doći do njezina raspada”, rekao je Steinmeier nakon sastanka s Ahmetovom i čeličnim magnatom Serhijem Tarutom, novim guvernerom Donjecka. Sastao se i s ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom i pohvalio “signal” koji je on uputio istočnim Ukrajincima u govoru održanom simbolički na ruskom.

Taruta, koji kritizira pogrešne procjene Kijeva koje su pridonijele gubitku Krima, rekao je kako očekuje teške pregovore o podjeli vlasti, ali vjeruje da se vlada koja ga je imenovala kreće u pravom smjeru. Smatra da njegova nastojanja da osigura lojalnost policije i zaustavi ruske “provokatore” koji dolaze preko granice smiruju nemire.

Rusofono stanovništvo na istoku Ukrajine boji se radikalnih ukrajinskih nacionalista u novoj vladi i smatra da je u Kijevu izveden “fašistički državni udar”, kako tumače mediji koje kontrolira Kremlj.

Stanovnici Donjeckog bazena, u kojem živi 10 posto od 46 milijuna stanovnika Ukrajine i koji ostvaruje 20 posto industrijske proizvodnje, ogorčeni su zbog toga što su nakon 23 godine postsovjetske neovisnosti i dalje siromašni i što ih izrabljuje bogata elita koju mnogi ne smatraju mnogo boljom od mafije.

No unatoč tom dubokom nezadovoljstvu, čini se da ih je tek manji dio spreman aktivno tražiti pripojenje Rusiji.

Ukrajinska kriza izbila je kada je Janukovič u studenom prošle godine odbio potpisati sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini s EU-om, priklonivši se umjesto toga Rusiji koja mu je poslije obećala 15 milijardi dolara pomoći i nižu cijenu plina. To je izazvalo nasilne prosvjede na središnjem kijevskom Trgu neovisnosti, Majdanu, koji su prije mjesec dana završili krvavim obračunom zbog kojeg je Janukovič pobjegao u Rusiju.

Nova ukrajinska vlada potpisala je 21. ožujka s EU-om politički dio tog sporazuma.

I dok su ruske prijetnje trgovinskim ratom sigurno imale ulogu u Janukovičevoj odluci da odbaci sporazum s EU-om, analitičari su kao jedan od čimbenika navodili i zabrinutost istočnih oligarha zbog moguće štete koju bi njihovim tvrtkama moglo uzrokovati ukidanje uvoznih carina.

Jacenjuk je u govoru u utorak rekao da za sada neće potpisati sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om kako bi zaštitio industriju na istoku zemlje.

Premijer, saveznik dugogodišnje Janukovičeve suparnice Julije Timošenko, koju se na istoku općenito ne voli, naveo je čitav niz politika kojima želi umiriti rusofono stanovništvo, od protivljenja članstvu u NATO-u do jamstava da će smjeti i dalje govoriti ruski i obećanja da će razoružati krajnje desničare i druge militante.

Najvažnije za istočnu elitu bilo je ipak obećanje o promjeni ustava i “decentralizaciji” umjesto “federacije” za koju se zauzima Rusija, a što bi otvorilo put za odcjepljenje regija.

To je pozdravio gradonačelnik Donjecka Oleksandr Lukiančenko obraćajući se u petak regionalnom kongresu Janukovičeve Stranke regija. Stranka, nekadašnji instrument za nametanje predsjedničkog autoriteta cijeloj zemlji, raspravljala je o svojoj ulozi nakon što je ostala bez svojeg vođe i izgubila status vladajuće stranke.

Distancirajući stranku od poziva nekih članova da se, po uzoru na Krim, organizira lokalni referendum o federalnoj autonomiji ili čak secesiji, Lukiančenko je rekao da stranka, koja se protivila federalizmu dok je bila na vlasti, podržava prijedlog o “decentralizaciji”.

Za Reuters je kazao da stranka želi da regije imaju veće ovlasti nad proračunima, budući da već prikupljaju značajne porezne prihode, te da upravljaju javnim službama kao što su “policija, sudovi i tužiteljstva.”

Pravi pregovori o ustavnim promjenama tek se očekuju. Ukrajinci će prvo 25. svibnja izabrati novog predsjednika. Zamisao o prenošenju nadzora nad pravosuđem na regije mogla bi biti ključni kamen spoticanja u pregovorima.

Janukovič je smjestio Timošenko u zatvor zbog korupcije. Sada je sam bjegunac pred pravdom, optužen za “masovna ubojstva” prosvjednika na Majdanu. Istočni oligarsi imaju razloga strahovati za svoju imovinu i slobodu ako dođe do odmazde protiv stare garde.

Zadržavanje utjecaja nad policijom i sudovima, koji kako tvrde civilni aktivisti već imaju, mogla bi biti nagrada koju žele u pregovorima o decentralizaciji.

I dok su neki poslovni ljudi na istoku Ukrajine oprezni u kritikama Rusije, možda zato što su zabrinuti za svoje poslovne veze ili se boje da bi ruski tenkovi ipak mogli stići u Donjeck, mnogi su ustali protiv Moskve. Ukrajinska cjelovitost dobra je za poslovanje, no možda je važnije to što se boje ograničenja koja Putin nameće ruskim oligarsima.

Unatoč tomu, ističe analitičar Kipen, čini se da su neki u poslovnoj eliti spremni podržati zamisao da bi se istočnu Ukrajinu moglo nagovoriti da se pokuša odcijepiti. “Žele igrati na kartu separatizma radi svoje vlastite sigurnosti i vlastitih interesa.”

Osim kalkuliranja oligarha, koji uspijevaju dominirati ukrajinskom izbornom politikom, posebice na istoku zemlje, javno mnijenje u Donjecku jako je podijeljeno.

Mnogi koji su sudjelovali u proruskim prosvjedima navode snažnije rusko gospodarstvo kao razlog zašto žele ići putem Krima. “Želimo referendum o pripojenju Rusiji”, rekao je Anton Sedih (27), jedan od 3000 prosvjednika koji su se okupili kod Lenjinova kipa na Lenjinovu trgu u Donjecku, preko puta staklenog nebodera u kojem su se u subotu sastali Ahmetov i Steinmeier.

Tvrtka za proizvodnju prozora u kojoj radi nije mu isplatila plaću dva mjeseca, a on priželjkuje više plaće kakve imaju u Rusiji. Nakon 23 godine neovisnosti, ne vjeruje u ukrajinsko gospodarstvo. Ni “decentralizacija” nije odgovor, smatra. “To je samo kupovanje vremena”, rekao je. “Oligarsi se brinu za sebe.”

Drugi na tom skupu navodili su kulturne ili obiteljske veze s Rusijom, nostalgiju za sovjetskom sigurnošću, divljenje prema Putinovoj čvrstoj ruci ili prezir prema Ukrajincima na zapadu zemlje. Postoje i bojazni od europske ideologije slobodnog tržišta i politike štednje. Jedan transparent prikazivao je njemačku kancelarku Angelu Merkel s Hitlerovim brkovima.

Denys (35), kompozitor koji je prosvjed promatrao s druge strane trga, smatra da prosvjednici griješe jer zaboravljaju negativne strane Rusije. “Nije riječ o gospodarstvu”, rekao je. “Ovo je u biti pitanje slobode. Rusija je jako autoritarna država.”

“Imam rusko ime. Govorimo ruski i ukrajinski. Ali ja sam ukrajinska državljanka”, kazala je njegova supruga Svitlana (29).

Slično razmišljaju mnogi drugi stanovnici Donjecka. Tvornički radnici boje se rata s Rusijom i štete koju bi pretrpio izvoz, koji velikim dijelom odlazi u Rusiju. “Možda bi bilo bolje da smo s Rusijom”, rekao je radnik u čeličani Ivan (36). “Ne možemo konkurirati ako otvore trgovinu s Europom.”

Rijetkima je međutim pripojenje Rusiji prioritet.

Ispitivanja javnog mnijenja, provedena prije vrhunca krize prije mjesec dana, sugeriraju da bi se potpora ruskoj vladavini tim područjem mogla kretati u jednoznamenkastim brojkama, premda je čak trećina ispitanika kazala da bi možda radije živjeli kao Rusi.

Aleksandar Bukalov, iz moskovske mreže za ljudska prava Memorijal, rekao je da je u svojem radu u Donjecku naišao na malo dokaza o diskriminaciji rusofonog stanovništva. Izbijanje prosvjeda nakon Janukovičeva pada tumači kao “psihološki ispad” onih koji se još nisu pomirili s padom komunizma, ogorčenih na oligarhe i zabrinutih zbog izvješća ruskih medija.

Gomilanje ruskih snaga na granici zabrinjava mnoge, a nema baš naznaka da ukrajinska vojska misli poslati veći broj vojnika na granicu.

I dok neki u Donbasu tvrde da su spremni slijediti krimske milicije i pomoći ruskim snagama da zauzmu regiju, drugi ističu da su spremni boriti se protiv Rusa.

Mnogi analitičari sumnjaju da će Rusija doista napasti istočnu Ukrajinu, ali isto tako mnogi vjeruju da Moskva podržava i da će nastaviti podržavati tamošnje militante, nastojeći osigurati utjecaj ili čekajući pravi trenutak da se umiješa.

Naznake da se oligarsi iz Donbasa svrstavaju uz novo vodstvo u Kijevu, brinući se da policija suzbija prosvjede, to bi mogle zakomplicirati.

“Najgore je prošlo”, rekao je aktivist za građanska prava Bukalov, koji smatra da je Rusija propustila priliku. “Trebali su biti brži. Izgubili su vrijeme i ljudi su imali vremena da razmisle”.

Oleksij Garan, politolog iz Kijeva, smatra, međutim, da Putin vjerojatno neće pustiti Ukrajinu na miru, tvrdeći da ne želi uspješan prevrat na svojem pragu.

“Ako im plan da podijele Ukrajinu ne uspije, a čini se da nije, pokušat će otežati život središnjoj vlasti i tražiti federaciju”, rekao je. “Važno im je da Ukrajina ne provede uspješnu transformaciju na njihovoj granici. Toga se boje”.