Naslovnica Blog Stranica 16157

Boris Tadić: Srbija neće dijeliti BiH

Bivši predsjednik Srbije Boris
Tadić
izjavio je kako bi za njegovu zemlju bilo nezamislivo podupirati
politiku koja bi vodila podjeli Bosne i Hercegovine dodajući da u
vrijeme njegova predsjedničkog mandata Milorad Dodik od njega nikada
nije tražio potporu za odcjepljenje Republike Srpske.

“Mislim da bi bilo koja politika Srbije koja bi išla u pravcu
podjele BiH bila vrlo kontraproduktivna, prije svega kada su u pitanju
interesi same Republike Srbije. S druge strane, nemam saznanja da je
gospodin Dodik dolazio s takvim zahtjevima. Kao predsjednik Srbije
snažno sam se zalagao za očuvanje integriteta BiH”, kazao je Tadić
dodajući da mu je teško uopće povjerovati u tvrdnju koja se nedavno
pojavila kako je Dodik nakon ruske aneksije Krima od srbijanskog
premijera Aleksanda Vučića tražio potporu za otcjepljenje RS od BiH.

“Apsolutno ne vidim mogućnost dai bilo koji dužnosnik iz Srbije
potakne bilo kakvu podjelu BiH danas. Nakon ratova, nakon mandata
Zorana Đinđića, Vojislava Koštunice i mene i nakon nekoliko faza
regionalne politike, mislim da takav poticaj iz Srbije više ne može
doći”, izjavio je Tadić u intervjuu kojega je u subotu objavio
sarajevski “Dnevni avaz”.

Tadić je ustvrdio kako se u vrijeme kad je bio predsjednik Srbije nikada nije miješao u unutarnje stvari BiH.

“Smatrao sam da je to moj najveći doprinos stabilnosti, za
razliku od drugih srbijanskih politika u prošlosti”, izjavio je Tadić.

On je ipak upozorio kako su globalna kretanja zabrinjavajuća pa je stoga važno održati koheziju u regiji.

“Trenutna situacija govori da ima razloga za zabrinutost. Ne
treba umirivati građane nego treba jasno reći ljudima da je svijet u
novom problemu, da traje redefinicija međunarodnih odnosa i da ulazimo u
novu fazu. Primjer za to je situacija u Ukrajini, pitanje nezavisnosti
Škotske… Sve se to može odraziti posebno na BiH. A BiH je u središtu
naše regije. Sve što se tu dogodi ima reperkusije i na okolne zemlje”,
kazao je Tadić.

Pojačana sigurnost na Trgu sv. Petra zbog mogućeg napada

Sigurnost je pojačana na Trgu
sv. Petra, nakon što su strane obavještajne službe presrele prijeteću
poruku o mogućem napadu na Vatikan, piše u subotu talijanski dnevnik.

Strana obavještajna služba upozorila je ovog tjedna Italiju da
je presrela razgovor dvojice sugovornika na arapskom u kojem se spominje
“demonstrativni čin u srijedu u Vatikanu”, piše dnevnik Il Messaggero.

Srijeda je dan kad Papa drži opću audijenciju na Trgu sv. Petra, ispred bazilike.

Talijanska antiteroristička postrojba ustvrdila je da je jedan
od sugovornika boravio u Italiji prije osam mjeseci, piše dnevnik.

Vatikan je odbacio ovog tjedna da papi Franji, koji u nedjelju
putuje u Albaniju, prijeti islamistički napad. No, sigurnost je svejedno
pojačana u Vatikanu zbog audijencija u srijedu i nedjelju, piše Il
Messaggero. 

Optužnica za mučenje zatočenih Hrvata i Srba u Konjicu

Tužiteljsvo Bosne i
Hercegovine podignulo je optužnicu protiv dvojice bivših pripadnika
Armije BiH koje tereti za ratne zločine počinjene nad civilima hrvatske i
srpske nacionalnosti na području Konjica, potvrđeno je u subotu iz
sjedišta tog tužiteljstva u Sarajevu.

Optuženi su Ramo Žilić (61) i Esad Gakić (57) a tereti ih se da
su 1993. i 1994. godine zlostavljali Hrvate i Srbe koji su bili zatočeni
u jednoj osnovnoj školi u Konjicu.

Optužnica opisuje njihovo sudjelovanje u različitim vrstama
fizičkog i seksualnog zlostavljanja zatočenih nebošnjaka uključujući
mučenja užarenim predmetima.

Optužnica za ratni zločin protiv civilnog stanovništva upućena je Sudu BiH na potvrdu.

Svjetska banka odborila Hrvatskoj zajam za modernizaciju socijalne skrbi

Odbor izvršnih direktora
Svjetske banke danas je Hrvatskoj odobrio zajam u iznosu od 70 milijuna
eura za Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite, kojemu je cilj
unaprijediti učinkovitost i djelotvornost socijalne pomoći i usluga
najranjivijim skupinama građana, priopćeno je iz Svjetske banke.

Projektom će se osigurati podrška provedbi reformi u pet ključnih područja.

Jedna od reformi je konsolidacija administrativnih poslova
vezanih uz socijalne naknade u okviru Jedinstvenog novčanog centra, čime
se korisnicima socijalne pomoći osigurati jedno mjesto na kojemu će
moći podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na niz novčanih naknada.
Također, radi se podršci reformi ujednačavanja i usklađivanja postupka
vještačenja invaliditeta čime se taj postupak želi ubrzati i učiniti
transparentnijim za korisnike.

Sredstva iz zajma bit će upotrijebljena i za reformu čiji je
cilj smanjiti pogreške, zloupotrebe i korupciju u sustavu socijalnih
naknada, za reformu deinstitucionalizacije ranjive djece i odraslih, uz
oblike skrbi obiteljskog tipa izvan ustanova te bolju skrb i standarde
kvalitete za njih, kao i za reformu pružanja prilagođenih usluga
nezaposlenim i dugotrajno nezaposlenim osobama, radi njihova povratku na
tržište rata.

Hrvatska, ističe se u priopćenju Svjetske banke, prolazi kroz
razdoblje dugotrajne recesije, koja je dovela do povećanja siromaštva. U
istom razdoblju rashodi za socijalnu zaštitu bili su u velikoj mjeri
zaštićeni, međutim sustav socijalne zaštite postao je rascjepkan i skup
za upravljanje. U cilju otklanjanja nedostataka u sustavu, Vlada je
donijela Zakon o socijalnoj zaštiti, kojim je osigurana zakonska osnova
za pokretanje niza reformi u sustavu socijalne zaštite.

„Iznimno nam je drago poduprijeti Vladu Republike Hrvatske u
naporima koje ulaže u bolje usmjeravanje usluga socijalne zaštite prema
najranjivijim skupinama i poboljšanje njihove organizacije, uz manje
opterećenje javnih financija. Posebno je to važno u vremenu
gospodarskoga pada, kada potreba za socijalnom zaštitom raste, a resursi
za njezino financiranje sve su oskudniji”, kazala je Mamtha Murthi,
regionalna direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke
zemlje.

Rok dospijeća zajma denominiranog u eurima i uvećanog za fiksnu kamatnu maržu je 20 godina, s 4 godine počeka.

Otkako je Republika Hrvatska pristupila Svjetskoj banci 1993.
godine, ta joj globalna razvojna institucija pruža financijsku i
tehničku pomoć, savjete vezane uz politike i analitičke usluge. Dosad je
Svjetska banka podržala 53 projekta u vrijednosti od oko 3,5 milijarde
američkih dolara i odobrila 53 darovnice u ukupnoj vrijednosti od 70
milijuna dolara, ističe se u priopćenju.

Munchen: Otvoren Oktoberfest

Tradicionalnim zabijanjem
slavine u pivsku bačvu u subotu točno u podne otvoren je 171.
Oktoberfest, prema navodima organizatora, najveće narodno slavlje na
svijetu.

“Slavina je u bačvi! Neka bude mirni Oktoberfest”, uzviknuo je
novi minhenski gradonačelnik Dieter Reiter nakon zabijanja metalne
slavine u pivsku bačvu što je tradicionalno čin kojim se otvara
Oktoberfest.

Reiteru je trebalo četiri udaraca drvenim maljem po slavini prije
nego što je iz bačve procurilo pivo. Stvar je prestiža sa što manje
udaraca postići da pivo procuri iz bačve. Reiter je čak uzimao i poduku
od minhenskih pivara o tomu kako što brže zabiti slavinu u bačvu.
Njegov prethodnik Christian Ude je dosadašnji rekorder sa samo dva
udarca.

Još prije samog službenog otvaranja ispred mnogobrojnih šatora
poznatih bavarskih pivovara stvorili su se dugi redovi unatoč činjenici
da je prvog dana Oktoberfesta posjetitelje dočekalo loše vrijeme s kišom
i niskim temperaturama.

Do 5. listopada kada Oktoberfest zatvara svoja vrata očekuje se
preko 6 milijuna posjetitelja iz čitavog svijeta. Oni u prosjeku na
Okoteberfestu potroše 68 eura na dan.

Za vrijeme Oktoberfesta se pojede oko pola milijuna pilića a na
ražnju okonča preko 100 volova. U isto vrijeme se popije oko 7 milijuna
litara piva. Ove godine jedna tradicionalna jednolitarska krigla piva
stoji rekordnih 10 eura. Prošle godine na Oktoberfestu je popijeno 6,7
milijuna litara piva.

Prema procjeni grada Munchena Oktoberfest gradu i okolici svake godine donese zaradu od oko 1,1 milijardu eura.

Zbog napaete političke situacije u svijetu ove godine
Oktoberfest čuva 500 bavarskih policajaca u uniformi i civilu kojima
pomažu i policajci iz osam drugih država. Konkretnih indicija na
pripremu teroističkih napada, prema navodima vlasti, nema.

Na Oktoberfestu se 1980. dogodio i najteži teroristički napad u
poslijeratnoj povijesti Njemačke kada je od bombe koju su postavili
neonacistički ekstremisti, poginulo 13 osoba.

Ove godine uoči Oktoberfesta se razvila i rasprava o proizvodnji
kožnih hlača (Lederhose) tradicionalnog dijela muške bavarske nošnje.
Tradicionalisti su se pobunili kada je trgovački lanac Lidl u svojoj
ponudi nekoliko tjedana uoči Oktoberfesta ponudio lederhose po cijeni od
49,99 eura proizvedene u Indiji. U tradicionalnim trgovinama koje
prodaju bavarske narodne nošnje, ovakve hlače u prosjeku stoje oko 400
eura. No nakon toga je otkriveno da su i lederhose za 400 eura
proizvedena na Šri Lanci što je izazvalo proteste predstavnika udruga za
zaštitu bavarskih običaja.

Oktoberfest svoje korijene ima u slavlju koje je 1810. priredio
bavarski prijestolonasljednik Ludwig u čast vjenčanja za Theresu von
Sachsen-Hildburghausen. Otada se i livade, koje su se u 19. stoljeću
nalazile izvan grada a sada su u samom središtu, na kojima se održava
Oktoberfest nazivaju Terezijinim livadama.

Ovogodišnji milijuntni posjetitelj Plitvičkih jezera je Južnokorejac

Danas je
milijuntni gost Myung Ken Lee bio ugodno iznenađen, kao i njegova supruga Kyund Ae
Min
, poklon bonom za trodnevni povijesno-turistički doživljaj srednje
Dalmacije, tri hotelska noćenja u Trogiru i stručno vođen obilazak
nekoliko hrvatskih lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a, rekla je ravnateljica Natalija Božićević.

Poklon bonom su obuhvaćene i ulaznice za Muzej grada Splita,
Dioklecijanove podrume, za zvonik splitske katedrale i kriptu, te
Jupiterov hram i u Šibeniku za Katedralu sv. Jakova.

Prošle je godine milijuntna ulaznica na Plitvicama bila prodana
16 dana ranije, 4. rujna, a na današnji je dan ove godine prodano 40.000
ulaznica manje nego lani.

Nešto manje posjetitelja bilo i tijekom srpnja i kolovoza, ali
najviše se taj nedostatak odnosi na rujan, zbog preobilnih oborina i
poplavljenih šetnica, tako da nekoliko dana nisu vozili vlakovi i
brodovi, rekla je Božićević.

Procjenjuje da bi se do kraja godine taj nedostatak mogao i
nadoknaditi, ako se vrijeme smiri, jer 40.000 manje prodanih ulaznica na
ukupno milijun nije zabrinjavajući postotak.

Osim toga Božićević smatra da je u jeku sezone preveliki
pritisak posjetitelja, te da prostor Nacionalnog parka ne može trpjeti
daljnja povećanja, ni ekološki, ni uz postojeće kapacitete elektro
vlakova i elektro brodova, te kapaciteta samih šetnica i staza.

Tisuće sirijskih Kurda pred džihadistima pobjegli u Tursku

Deseci tisuća
sirijskih Kurda u posljednjih su nekoliko dana bili prisiljeni pobjeći u
Tursku pred napredovanjem džihadista Islamističke države koji su
zauzeli desetke sela u blizini granice, rekao je u subotu zamjenik
turskoga premijera Numan Kurtulmus.

Turska je u petak otvorila dio granice nakon što su kurdski
civili pobjegli iz svojih domova, strahujući od napada na grad Ayn al-
Araba ili Kobani na kurdskom, koji se nalazi na samoj granici sa
Sirijom.

– Oko 45.000 sirijskih Kurda prešlo je granicu na osam kontrolnih
mjesta smještenih na udaljenosti od 30 km, od Akcakale do Mursitpinara
otkad smo jučer otvorili granicu – rekao je Kurtulmus za turski CNN.

Napredovanje boraca Islamske države na sirijskom sjeveru
prisililo je Kurde koji žive u gradu Kobaniju (Ayn al-Arab) da potraže
pomoć u strahu od mogućeg pokolja. Kobani se nalazi na strateški važnome
mjestu na samoj granici.

Esmat al Sheikh, vođa kurdskih vojnih snaga koje brane Kobani
rekao je da se sukobi u subotu vode sjeverno i istočno od toga grada te
da su džihadisti Islamske države u noćašnjem napredovanju prema njemu
koristili topništvo, tenkove, oklopna vozila i rakete. Trenutačno se
nalaze na oko 15 km od grada, rekao je Esmat al Sheikh u telefonskom
razgovoru za Reuters.

U sukobima tijekom kojih su noćas zauzeli više manjih sela oko
Kobanija, prema podacima sirijskog Opservatorija za ljudska prava
ubijeno najmanje 18 militanata. 

Policija u Širokom Brijegu istražuje Lijanoviće

Pripadnici državne policijske
agencije u BiH (SIPA) nastavili su u subotu istragu u Širokom Brijegu
protiv braće Lijanovića i njima bliskih osoba koje se sumnjiči za više
kaznenih djela kojim su oštetili državu za više od 5,5 milijuna eura,
dok je Sud BiH odbio zahtjev odvjetnika da se sedmero uhićenih brani sa
slobode, izvijestili su službeni izvori.

Po riječima
glasnogovornice SIPA-e Kristine Jozić, pripadnici policije su na
području Širokog Brijega izvodili pretrese i prikupljali dokumentaciju
vezano za poslovanje kompanija u vlasništvu Lijanovića u sklopu akcije
Brend. Jozić je dodala da je akcija okončana nešto iza podneva te da su
pripadnici SIPA-e uzeli dio dokumentacije.

Odvjetnica Nada Dalipagić, koja zastupa više osumnjičenih osoba
potvrdila je da su policijski službenici izvršili pretres u prostorijama
trgovinskog poduzeća Diona u Širokom Brijegu.

Drugi odvjetnik Davor Martinović izvijestio je da je Sud BiH
odbio zahtjev obrane da se trojicu braće Lijanovića Jerku, Jozu i Slavu,
te još četiri stranački i poslovne bliske osobe pusti da se brane sa
slobode. Njima je ranije određen tridsetodnevni pritvor u kojemu će
ostati do 10. listopada, na što se obrana žalila.

Među osumnjičenima u pritvoru se nalazi dopredsjednik vlade
Federacije BiH i ministar poljoprivrede Jerko Ivanković Lijanović, kao i
ministar trgovine Federacije BiH Milorad Bahilj Baja. U pritvoru su još
trojica direktora Lijanovićevih kompanija, dok su za još tri osoba
izrečene mjere zabrane napuštanja BiH.

Državno odvjetništvo BiH tereti uhićene u jednoj od najvećih
poslijedaytonskih istraga da su počinili kaznena djela organiziranog
kriminala, neplaćanje poreza, porezne utaje ili prijevare, pranja novca
te krivotvorenja ili uništenja poslovnih knjiga pri čemu su nanijeli
štetu veću od 5,5 milijuna eura. 

Novozelandska Nacionalna stranka osigurala treći mandat

Vladajuća novozelandska
Nacionalna stranka desnoga centra je osigurala i treći mandat na
parlamentarnim izborima u subotu, osvojivši natpolovičnu većinu na
platformi nastavka jakog gospodarskog rasta, izvijestile su agencije.

Nepuna tri sata po zatvaranju birališta na koja je bilo pozvano
3,4 milijuna birača i nakon prebrojavanja više od polovine glasova
pokazalo se da je Nacionalna stranka aktualnog premijera Johna Keya
osvojila oko 48,9 posto glasova, što joj omogućuje apsolutnu većinu u
parlamentu ili 63 od 121 zastupničkog mjesta.

Nedugo nakon objave prvih rezultata Keyev politički protivnik i
oporbeni vođa David Cunliffe priznao je poraz jer je njegova stranka
lijevoga centra osvojila 24,6 posto glasova.

“Nazvao sam Johna Keya i čestitao mu na pobjedi i na
predstojećem mandatu”, kazao je Cunliffe svojim razočaranim pristašama.
Dosadašnji i budući premijer John Key nije skrivao oduševljenje izbornim
rezultatom, koji je bolji nego na prethodnim izborima 2011., no smatra
da treba biti oprezan i suzdržan do završetka prebrojavanja svih
glasova.

Nacionalna stranka bi trebala ostvariti povijestan rezulatt
prema proporcionalnom sustavu koji će joj omogućiti da vlada sama, ali
po svemu sudeći će ojačati većinu obnovom koalicijskih dogovora s manjim
strankama koje su sudjelovale u njezinoj prethodnoj koalicijskoj vladi.

Kollinda Grabar Kitarović: Nastavimo gdje je Franjo Tuđman stao

Pozdravne govore na XII. Općem saboru Mladeži HDZ-a, održali su predsjednik stranke Tomislav Karamarko i HDZ-ova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović, poručivši kako su pred njima teški dani, ali da će se strastveno boriti za vlast.

– Što bi neki dali da imaju potencijale koje mi imamo. Poljoprivreda, turizam, pitka voda. Kad dođemo na vlast znamo što ćemo. Program se radi i bit će detaljiziran. Očekujte da se istim žarom kao devedesetih, ponovno borimo za Hrvatsku – rekao je Karamarko.

HDZ, poručio je s govornice predsjednik te stranke, priprema gospodarski program s bavarskim institutom.

– Nemamo namjeru doći na vlast sa duboko uvučenim rukama u džepovima. Hrvatska zaslužuje najbolje. Liste za parlamentarne izbore će biti osvježene mladim ljudima. Svi mi koji smo prošli 50 imamo puno ožiljaka. Možda su i ti neki ožiljci opterećenje – kaže Karamarko.

– Za predsjedničke izbore imamo najboljeg kandidata. Farbanje u crveno nije uspjelo. Treba se boriti za Hrvatsku, da mladi ne odlaze. Mi imamo blagostanje – kazao je Karamarko.

HDZ-ova kandidatkinja za predsjednicu kaže da se vraća u Hrvatsku jer je tako htjela njezina obitelj, javlja Dnevnik.hr.

– Vraćam se u Hrvatsku zato što moji Kate i Luka vole ovu zemlju. Ne mogu više gledati kako ova zemlja tone, kako mladi odlaze iz zemlje, kako se ponaša prema braniteljima, ženama u Vukovaru. Ne mogu više gledati ovu kukuriku pravednost. Dosta je bilo! – poruka je Grabar Kitarović.

Mladima je uputila poruku:

– Mladeži, uz vas sam, s vama i za vas. Podržavat ću vas uvijek. Ova je zemlja podijeljena i treba Hrvatsku odvesti u budućnost. Želim od vas maksimalni angažman u kampanji. Hrvatska mora biti snažna. Naša je dužnost da brinemo o Hrvatima izvan zemlje. O interesima našeg naroda. Zajedno krenimo u bitku koja je pred nama da nastavimo gdje je Franjo Tuđman stao.

Prije pozdravnih govora oboje su odgovarali na pitanja novinara. Karamarko je pri tom rekao da ne podržava inicijativu “U ime obitelji” o promjeni glasovanja.

– Ne podržavam inicijativu “U ime obitelji” ponajprije zbog ne mogućnosti glasanja 400.000 Hrvata u dijaspori.
Tri posto plus zabrana predizborne koalicije dovela bi do razmrvljenosti i nestabilnosti političkog sustava – rekao je Karamarko te dodao da će ponuditi prijedlog Zakona o referendumu koji će biti bolji od SDP-ovog.

Na pitanje do kada je na mjestu pomoćnika glavnog tajnika NATO-a, Grabar Kitarović kaže da je tražila razrješenje i da je sada na godišnjem odmoru.

Novinari su joj postavili to pitanje jer ju je vinkovački gradonačelnik pozdravio u toj funkciji, pa se nameće i pitanje je li to u redu s obzirom da je predsjedniku odbijeno pokroviteljstvo zbog kampanje, a onda Grabar Kitarović budete pozvana kao HDZ-ova kandidatkinja.

– To treba pitati njega, ali ja sam bila tamo kao pomoćnica glavnog tajnika NATO-a – kaže ona.