Kolnici su mokri i skliski mjestimice u unutrašnjosti, a magla smanjuje vidljivost i usporava vožnju na autocestama – na A1 između Gospića i tunela Sveti Rok te na A3 Bregana-Lipovac između čvorova Križ i Nova Gradiška, izvijestio je u četvrtak Hrvatski autoklub (HAK).

Vozače stoga iz HAK-a upozoravaju da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

Zbog radova na autocesti A1 u tunelu Plasina na dionici Otočac-Perušić, u smjeru Splita, vozi se jednim trakom uz ograničenje brzine od 60 kilometara na sat.

Na Jadranskoj magistrali (DC 8) vozi se uz privremenu prometnu signalizaciju, naizmjence, u mjestima: Krilo Jesenice, Ražine, Kaštel Stari, Kaštel Gomilica, Brist, Rogotin, Štikovica, Drvenik te između Živogošća i Ploča.

Na graničnim prijelazima nema dužih čekanja.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Na dnevnom redu Vladine sjednice u četvrtak je Prijedlog sporazuma o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima, a radi se o oprostu dugova najsiromašnijim građanima koji duguju do 35.000 kuna, a koji nemaju novca ni imovine kojim bi ga vratili.

Vlada se za donošenje te mjere rukovodila isključivo socijalnim kriterijem i njome će biti obuhvaćen najsiromašniji sloj ljudi, korisnici socijalnih naknada, oni koji nemaju dodatne ušteđevine, niti dodatne imovine, primatelji invalidnina i oni koji su zbog takvog duga blokirani do godinu dana, a trebala bi obuhvatiti oko 60.000 građana.

Po prijedlogu sporazuma, prihvatljivi dug građana može iznositi najviše 35.000 kuna, kumulirano po svim vjerovnicima, i to na dan 30. rujna 2014., evidentiranog u Fini.

Od toga najviše 25.000 kuna može biti dug prema vjerovnicima kojima je osnivač država, odnosno javnim poduzećima kao što su HEP ili HRT, a 10.000 kuna prema ostalim privatnim vjerovnicima.

U listopadu prošle godine Vlada je počela razgovore s bankama, teleoperaterima i jedinicama lokalne samouprave, tj. gradovima kojima su najsiromašniji građani dužni za usluge telefoniranja, komunalne usluge, struju, vodu i slično.

Spremnost na oprost dugovanja vrlo brzo su iskazale banke i predstavnici gradova dok su teleoperateri bili ‘najtvrđi’, no na kraju je dogovor postignut i s njima.

Na dnevnom redu i sanacija kreditnih institucija

Pred Vladom će se naći i prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava.

Glavna je ideja te smjernice da se trošak sanacije s poreznih obveznika, odnosno građana, premjesti na dioničare i vjerovnike.

Na dnevnom redu sjednice je i odluka o davanju suglasnosti na donošenje obavijesti o namjeri davanja koncesije i dodjeli koncesije na pomorskom dobru, u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže, radi realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari.

Prijedlog o davanju suglasnosti upućuje se Hrvatskom saboru, kako bi se obvezujući krug natječaja za Kupare mogao raspisati za koncesijsko razdoblje od 99 godina.

Mnogi se pitaju može li novoizabrana hrvatska predsjednica ukinuti Ured Stjepana Mesića, tj. Ured bivšeg predsjednika RH na koji pravo sada ima i Ivo Josipović? Što god njihova nasljednica mislila o toj instituciji, stvar je jasna: Mesić i Josipović imaju doživotno pravo na Ured i sve ostale beneficije predviđene Zakonom.

O smislu i trošku postojanja Ureda bivšeg predsjednika RH za vrijeme svog mandata u polemiku s uživateljem prava bivšeg predsjednika Stjepana Mesića ušao je još uvijek aktualni predsjednik Ivo Josipović. Smatrao je da bi se moglo uštedjeti na Uredu za koji se iz proračuna izdvaja više od milijuna kuna godišnje, a ne vide se opipljivi rezultati rada bivšeg prvog čovjeka Hrvatske, piše tportal.

Mnogi od novoizabrane predsjednice Kolinde Grabar Kitarović očekuju ukidanje Ureda koji većina poistovjećuje s Mesićem. Na online peticijama pojavio se također takav zahtjev koji je do srijede potpisalo više od tri tisuće osoba. 

Ondje se navodi da je Mesić u proteklih pet godina na trošak poreznih obveznika odradio preko 60 putovanja. Na popisu je Kina, i to nekoliko puta, Azerbejdžan, Turkmenistan, Indija, Njemačka, Srbija, Slovenija…
No što god mislili o tome, Mesić ima pravo doživotno uživati u beneficijama koje mu je omogućio Zakon o posebnim pravima predsjednika Republike nakon prestanka obnašanja dužnosti koji je donesen 2004. za vrijeme njegova prvog mandata i mandata Ive Sanadera. Prema njemu, bivši predsjednik ima doživotno pravo na ured, dvoje službenika, vozača i vozilo te fizičku zaštitu. 

Taj je zakon vrijedio za vrijeme Mesićeva mandata i da se sada drastično promijeni, tj. da se ukine recimo stavka o uredu, Mesić bi i dalje uživao stečena prava jer je ih je ostvario za vrijeme važenja starog zakona.

Taj je zakon krajem 2012. ponešto ipak izmijenjen. Uvela se odredba da bivši predsjednik ima pravo na sve navedeno, no ne doživotno, nego na razdoblje od pet godina od isteka mandata. Izmjene u Zakonu ipak ne vrijede za Ivu Josipovića jer je u trenutku donošenja izmjena već bio predsjednik te se izmjene Zakona ne mogu primjenjivati unatrag. Tako je odlučio u kolovozu prošle godine i Ustavni sud kazavši da se izmjene ne odnose na predsjednika kojem je mandat bio u tijeku u trenutku donošenja izmjena, ističe tportal.

Prva osoba koja će po prestanku obnašanja dužnosti imati ograničeno pravo na prava bivšeg predsjednika je Kolinda Grabar Kitarović.

Ako se za vrijeme njezina mandata Zakon izmijeni te se ured ili druge beneficije potpuno ukinu, to se također neće odnositi na Kolindu Grabar Kitarović, nego na nekoga tko će Hrvatskom vladati nakon nje.

Dakle, stvar je jasna, Mesiću se ne može ukinuti Ured.

– Ja sam ovdje kao političar. Nije sporno da je predsjednik Josipović čestitao Kolindi Grabar Kitarović. S političkog, ni s pravnog stajališta nije ništa upitno. Umjesto da se okrenemo pravim problemima, pokazujemo da smo mi sami sebi najbitniji, a ne građani”, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko sinoć u Dnevniku N1.

Dodao je kako se politika ne bi smjela baviti političarima nego se treba baviti problemima građanima. “Građani su na izborima poslali poruku i lijevima i desnima”, smatra Leko.

Predsjednik Sabora komentirao je izjave Kolinde Grabar Kitarović o izglasavanju nepovjerenja Vladi. “Kao predsjednica bi morala znati tko je predlagač akata u Saboru. Mogao je pobijediti i građanin koji nije politički opredijeljen. Naime, stabilnost saborskog sustava je u tome da se odupire stranačkoj opredijeljenosti predsjednika”, rekao je Leko.

Predsjednik Sabora rekao je da je potrebno izraditi tzv. gospodarski Ustav RH. Rekao je da se slaže s zahtjevom Grabar Kitarović da građani sudjeluju u političkoj aktivnosti te je podržao suradnju svih institucija i naglasio da suradnju nitko ne smije odbiti, prenosi index.

– Moramo analizirati stanje u državi i u SDP-u. Sazvat ćemo redovitu sjednicu u veljači kada će se slegnuti dojmovi. Moramo razmotriti što je dobro za SDP i Hrvatsku kako bismo tražili novo povjerenje građana. Naime, SDP-ova politika se ostvaruje kroz Vladu. Slažem se s izjavom da je SDP bio teret u kampanji aktualnom predsjedniku – rekao je Leko, koji je predsjednik Glavnog odbora SDP-a.

Dodao je da Milanović ima povjerenje u stranci i podršku da završi mandat. 

“Nisam spreman preuzeti odgovornost vođenja stranke. Treba razgovarati u SDP-u i vidjeti što donosi boljitak građanima. Nije SDP sam za sebe, tu je zbog građana”, zaključio je Leko.