Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, sa splitskim je gradonačelnikom razgovarala o prostorno-planskoj dokumentaciji i izmjenama prostornog plana i GUP-a kako bi se omogućile nove investicije, a usto je predstavila i projekt energetske obnove bolnice na Križinama.
Zbog čega je odabrana baš splitska bolnica?
– Bolnica na Križinama je bolnica koja je bila dobro pripremljena. Riječ je o bivšoj vojnoj bolnici koja je napravljena 70-ih godina prošlog stoljeća. Ima strašno velike gubitke i kada odabiremo projekte normalno je da odabiremo objekte na kojima će se energetska učinkovitost najviše vidjeti. Razlog je da se postigne najveća ušteda i da to budu projekti koji su financijski najprihvatljiviji. Bolnica ima 37.000 metara kvadratnih, a godišnje se iz proračuna za sve energente plaća više od 10 milijuna kuna. Ovom energetskom učinkovitosti će ta brojka biti negdje oko četiri milijuna.
Ne samo da će se dobiti bolnica koja dobro izgleda i koja će biti ugodna za bolesnike i osoblje, nego će se vidjeti i znatna financijska ušteda. Riječ je o vrlo zahtjevnom projektu i zato je odabrana kao prva, da vidimo kako ići dalje jer će iza ovoga na red doći i neke druge bolnice. Međutim, druge su bolnice tijekom vremena nadograđivane i obnavljane, a na ovoj su bolnici sve te stvari bile znatno manjeg karaktera.
Jeste li zadovoljni tempom kojim teče legalizacija bespravno izgrađenih objekata, koja je županija najbolje, koja najgora?
– Legalizacija teče dobro. Najbolja je i dalje Primorsko-goranska županija koja je od starta bila najbolja, a među najgorima su Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. One su od početka išle slabo i od početka proces legalizacije tamo nije bio baš organiziran kako treba. Ipak, na razini države sam zadovoljna s legalizacijom jer imamo 30 posto pravomoćnih rješenja, a to znači da će do kraja godine zaista biti riješeno 60 ili 70 posto zahtjeva što je izuzetno dobra brojka. To znači da su se svi dobro organizirali, neki od početka, neki su malo kasnili.
Kako ide Splitsko-dalmatinskoj županiji?
– Splitsko-dalmatinska županija i grad Split su negdje po sredini. Splitu je isto trebalo malo više vremena da se organizira, ali mi pratimo situaciju na dnevnoj, tjednoj i mjesečnojrazini i vidimo da to ide dobrim tempom i tu više neće biti potrebe za intervencijom države. Postotci su visoki, već su uigrane ekipe i sigurno je legalizaciju lakše raditi u uredima koji su bliže terenu nego uredu koji je iz Zagreba, ali mi nismo imali druge mogućnosti i morali smo osnovati agenciju.
Jedan od razloga za osnivanje agencije je bilo i taj da potakne jedinice lokalne samouprave i ona je već do sada riješila zavidan dio posla. Ona će imati posla još u 2015. godini, a 2016. će se ugasiti i legalizacija će biti gotova.
Koliko je novca uprihođeno od legalizacije i što s neplatišama?
– Od legalizacije je do sada uprihođeno negdje oko 600 milijuna kuna. Oni koji su mogli, odlučili su se platiti odjednom zato što su dobivali popuste od 25 posto, a za one koji ne plaćaju ide isti model kao za one koji ne plaćaju struju ili neke druge obaveze. Ovdje je riječ o nelegalnoj nekretnini koju su ljudi mogli legalizirati, prema tome uvijek postoji mogućnost naplate na neki drugi način.
Što će se dogoditi s bespravnim objektima na Marjanu?
– To ovisi prvenstveno o Gradu Splitu. U području park-šume Marjan ima nelegalne gradnje, to svi znamo. Ona se na području park-šume ne može direktno legalizirati nego ima drugačiji model i Grad Split treba vidjeli da li mu je prihvatljivo da se ti objekti u postojećim gabaritima legaliziraju ili ne. Nama su, kao ministarstvu, prihvatljive obje varijante, ali to je na odluci gradonačelnika, njegovog stručnog tima i u konačnici Gradskog vijeća.
Očekuju li se uskoro rušenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji?
– Mi kontinuirano rušimo i ja nikada ne govorim gdje će biti sljedeća rušenja iz jednostavnog razloga jer građevinska inspekcija treba raditi svoj posao. Njezin je posao da kontrolira teren i tamo gdje vidi da kreće bespravna gradnja da odmah reagira i ruši, a to mora činiti i na području ove županije.
Od 1. siječnja krenuo je projekt e-Dozvole i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kakva je situacija, ima li problema?
– Teško je to reći, jer smo tek par radnih dana u novoj godini. Projekt e-Dozvole je u prošloj godini bio na području Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke i Vukovarsko-srijemske županije, niz županija je u prvoj polovici prošle godine ušlo u taj projekt.
Oni koji nisu ušli prošle godine, ušli su s ovom godinom zato što je to jednostavnije zbog urudžbenih brojeva i zbog nekakvih drugih praćenja. Splitsko-dalmatinska županija i Grad Split su ušli među zadnjima, ali i tu ćemo se uskladiti i vidjeti te eventualno neke nedoumice razriješiti. To će ići polako svojim tijekom.
Kako će po vašem mišljenju PDV na građevinska zemljišta utjecati na cijene stanova?
– PDV na građevinsko zemljište se odnosi samo na pravne osobe. Taj zakon je odavno bio donesen i realno je da je u primjeni od 1. siječnja 2015. godine. Na žalost, mi imamo taj običaj da dok ne dođe taj datum s tim se ne bavimo. U cijeni stana građevinsko zemljište utječe s otprilike 20 posto. Do sada je bio porez na promet nekretnine i na zemljište pet posto. U tih 20 posto što je u cijeni stana je povećanje s 5 na 25 posto.
Sve kalkulacije pokazuju da povećanje cijene novih stanova koji će se sada početi graditi može biti između tri i četiri posto. Tržište je to koje regulira cijenu i mislim da to povećanje, odnosno PDV, ni na koji način ne bi trebao utjecati na cijenu stana. Ona eventualno može nekome biti alibi da poveća cijenu stana, ali tržište je to koje regulira i ako tržište neće biti spremno platiti to povećanje, povećanja neće biti, ali zbog PDV-a na građevinsko zemljište nema potrebe za povećanjem cijene stana.
Kažete da POS u Splitu može biti primjer svim ostalim gradilištima, hoće li svi rokovi biti ispoštovani?
– U građevini postoji tijek radova i nekada nije dobro nekoga tjerati da ranije završi jer iza toga mogu biti određene posljedice. POS u Splitu ide točno po onom hodogramu kojeg smo zamislili. To je uredno organizirano gradilište koje točno prati tijek kojim mora ići i za očekivati je da krajem ove godine prvi vlasnici usele u svoje stanove. Ako to tako bude mi ćemo biti zadovoljni.
Za očekivati je da nećemo premašiti rok, a ako bude i nešto prije isto će biti u redu. Međutim, i ovako su rokovi dosta zahtjevni jer je bila zahtjevna građevinska jama. Trebao je niz potpornih zidova tako da je dosta zahtjevan posao napravljen već u toj fazi. Ovo dalje će biti nešto lakše, a nakon toga dolaze obrtnički radovi koji ovise o spretnosti obrtnika, ali mislim da tu ne bi trebalo biti nekakvog kašnjenja.
Za sada to ide dobro i lijepo je kada imate gradilište i znate da ćete omogućiti svojim građanima da kupe stan za cijenu od 1100 do 1200 eura po kvadratu na područjima gdje se cijene kreću između 1600 i 1700 eura. Zadovoljstvo je nekome omogućiti da do svoje nekretnine dođe po znatno povoljnijoj cijeni od tržišne.
Tvrdite da ste zadovoljni onim što ste napravili na čelu ministarstva, što bi posebno istaknuli i kakvi su planovi za dalje?
– Teško mi je posebno nešto istaknuti, ali ima nekoliko stvari koje zaslužuju posebnu pažnju. Napravili smo puno, a to moram zahvaliti svim svojim suradnicima, jer bez njihovogangažmana i truda toga ne bi bilo. Složili smo kratkoročne projekte, srednjoročne i dugoročne. Jedan od kratkoročnih projekata je bila legalizacija koja ide svojim tijekom, srednjoročni projekt je bio donošenje tri nova zakona koja su u primjeni od 1. siječnja 2014., a dugoročni projekt je e-Dozvola.
Cijeli dio koji se odnosi na problem izdavanja građevinskih dozvola i prostorno planiranje je uvijek bio siva zona i uvijek je, i među ljudima i medijski, bilo prikazano kao da tu moraš nekoga poznavati, da ne kažem nešto grublje. Mi smo otvorili tu zonu, postavili je javno, transparentno i otvoreno. Jednako važni su i projekti energetske učinkovitosti, a mene posebno veseli da smo napravili izvješće o stanju u prostoru. Prvi put ga je Sabor donio od kada imamo Hrvatsku državu i u tom su izvješću detektirani problemi, za mnoge od njih smo našli načina kako ih riješiti i sada smo u izradi Strategije prostornog razvitka RH do 2030.
Niz prostornih planova područja posebne namjene, parkova prirode i nacionalnih parkova, je Sabor donio nakon što smo to pripremili. Godišnje smo po dva plana donosili što godinama nije bilo donošeno. A postoji jedan projekt koji traži dodatnu pažnju, a to je Zakon o procjeni nekretnina. Hrvatska je jedina članica EU koja nema taj zakon. Kada netko ide procjenjivati neku nekretninu imamo sudskog vještaka koji će je procijeniti 100, a imamo i onoga koji će je procijeniti tisuću. Jedan i drugi su u pravu jer nije bilo metodologije zakona. Sada se nalazimo u fazi pripreme zakona za upućivanje Saboru na prvo čitanje.
