Naslovnica Blog Stranica 15256

Pokrenut europski projekt usavršavanja u području vještačenja

Projekt “Jačanja rada Pravosudne akademije kroz razvoj kurikuluma i stručno usavršavanje u području korištenja vještačenja”, koji će u suradnji s litvanskim Centrom za forenzične znanosti provoditi Pravosudna akademija, otvoren je u Kući Europe u Zagrebu.

Tim “twinning light” projektom vrijednim oko 190 tisuća eura želi se povećati razinu profesionalnosti i učinkovitosti hrvatskog pravosuđa poboljšanjem kvalitete programa usavršavanja Pravosudne akademije namijenjenog sucima, državnim odvjetnicima i pravosudnim savjetnicima u pogledu vještačenja u području građanskog i kaznenog prava.

U idućih šest mjeseci provodit će ga Pravosudna akademija, Ministarstvo pravosuđa te ustanove iz odabrane države članice EU-a Litve, odnosno tamošnji Pravni institut, Centar za forenzične znanosti, Ministarstvo pravosuđa i Središnja agencija za upravljanje projektima, rečeno je na predstavljanju projekta.

Jedan od sudionika svečanosti, predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin kazao je da je značaj vještaka za sudski postupak nemjerljiv jer se njihova stručnost često pretače u samu sudsku odluku, a time i u percepciju sudstva.

Od vještaka očekuje da budu, ne samo stručni, nego i neovisni kao što to trebaju biti i suci.

Uz njega na skupu su govorili predstavnici hrvatskih i litvanskih ustanova uključenih u taj projekt.

I prognostičari se klade, zar ne?

– Odrasla sam u obitelji gdje se voljelo zaigrati na karte,
a kasnije su te partije igrane i u sitne novce, tek tako da se malo
“začini” sama igra. Sportsko klađenje je također vrlo zanimljivo,
omjeri koji se nude i koji ovise o mnogo nezavisnih faktora su jako slični
nekim aspektima mog posla, uz neminovno uzbuđenje koje donosi praćenje
rezultata…

Jedna kladionica svojedobno je imala u ponudi i tečaj na
temperaturu koja će se mjeriti u 14 sati na Griču: s kolegama sam se, onako iz
štosa kladila. Mogu reći da je u pitanju bio jako “sklizak teren”. I
toj kladionici je naravno netko od sručnjaka dao prognozu, a trebalo je
pogoditi hoće li temperatura na decimalu biti niža ili viša od zadane. Toliko
je bilo precizno… Kao uostalom i kad su u pitanju golovi ili koševi na
utakmicama. – kroz smijeh je završila opisivanje svog malog hobija (ne, nije u
pitanju Vanessa Rousso ni Evelyn Ng) zvijezda N1 televizije,
prognostičarka – iako ta titula zvuči prilično minimalistički – Dunja Mazzocco Drvar.

I odmah da podvučemo: priču o sportskom klađenju i kartama
mi smo potencirali, nije izuzetno profesionalna i atraktivna prognostičarka
(nekad je trenirala košarku) pasionirani kockar, kako bi  netko mogao steći pogrešni dojam. Nije
međutim niti “pobjegla” od te “redcarpetovske” tematike. I
sama se složila kako se analitički umovi, osobe sa “žicom” za
matematiku i/ili fiziku vole okušati u nekim segmentima “igara na
sreću” gdje sreća često nije presudan faktor.

Zanimljiva karijera

Karijera Mazzocco Drvar daleko je od uobičajene. Za razliku
od “svetog grala” većine današnjih državljana Hrvatske, kojima je san
zaposliti se na državnim jaslama, krenula je upravo suprotnim putem.
Diplomirala je fiziku atmosfere i mora na PMF-u u Zagrebu te se nakon toga
zaposlila na Državnom hidrometeorološkom zavodu, a zatim radila kao
prognostičarka na HRT-u. Posljednjih godina je objavljivala kolumne za 21.
stoljeće te Al-Jazzera Balkans (preporučamo čitanje, tekstovi nisu izgubili na
aktualnosti niti na duhovitosti opservacija), da bi odnedavno postala alfa i
omega prognoze N1 televizije.

– Trebao mi je izazov, shvatila sam da u postojećim i
zadanim okvirima više nisam mogla napredovati. Iako su moja nastojanja da na
drugačiji način prenesem informacije publici prepoznali i kolege dok sam bila
na HRT-u, izlazak iz zadane forme se dozvoljavao tek u manjoj mjeri. S novim
radnim mjestom dobila sam potpunu slobodu, a posao je pak prebacio fokus i na
neke druge stvari: učim cijeli set novih znanja na TV-u, od TV urednika do TV
prezentera, i iako je bilo teško i bili smo suočeni s nizom problema,
“dječjih bolesti”, ali sve zajedno je jedna uzbudljiva i zanimljiva
stvar. – prepričava nam naša sugovornica kako je došlo do finalnog prijelaza na
komercijalnu televiziju.

“Pokazalo se da ljudi ne vjeruju TV licima koji nisu
meteorolozi.” – brzo je otklonila naš upit o tome zašto su svi prezenteri
vremenskih prognoza na svim našim televizijama ujedno i stručnjaci u tom
području, jer se i dan-danas na nekim (stranim) programima mogu vidjeti
slabašno odjevene djevojke koje objašnjavaju anticiklonalna polja…

Sezonske prognoze

Ostavili smo ipak šalu na stranu, jer Dunja Mazzocco Drvar
imala je što za reći zanimljivog; i potpuno ozbiljnog. Zanimale su nas
katastrofične sezonske prognoze poput “paklenski toplo ljeto” ili
“ove zime stiže novo ledeno doba”.

– U medijima se često krivo interpretiraju, u postocima, takve
prognoze za pojedina godišnja doba. Jer su u pitanju vrlo značajna i važna
saznanja, makar se ne manifestirala na pojedinim područjima ili pojava bude
negdje manje ekstremna od predviđanja. Najbitnije je fokusirati se na primjenu
prognoza i za što će se iskoristiti.

U suradnji s nadležnim službama često dugoročne prognoze
spašavaju živote i novac. U Velikoj Britaniji najava duge i hladne zime pomaže
u pripremi i nabavi energenata i hrane za najsiromašnije koji će najviše
patiti, u Africi dugoročne prognoze pomažu kako bi se ublažile, amortizirale
posljedice suše recimo.

S druge strane jednako spasonosne su “Nowcast”,
vrlo kratkoročne prognoze koje su vrlo precizne ali s relativno kratkim
vremenom za reakciju. I to je međutim često dovoljno – austrijske auto-kuće,
dileri novih automobila plaćaju austrijskoj meteo-službi upravo takve dojave o
ljetnim neverama, tuči. Bilo je slučajeva kada su u roku od 20 minuta po
primitku upozorenja djelatnici uspjeli spremiti automobile u salone i spasili
se velike štete. Tako je i u SAD-u, u slučajevima tornada – dovoljno je
upozorenje i desetak minuta prije, da se ljudi sigurno smjeste u skloništa.

Globalno zatopljenje – mit ili stvarnost

Nezaobilazno je bilo i pitanje o globalnom zatopljenju, da
li je u pitanju mit ili stvarnost, mistifikacija ili realna opasnost.

– Osobno smatram da postoji više dokaza koji govore u prilog
tezi da je utjecaj čovjeka, odnosno industrije u posljednjih 100 – 150 godina
ipak značajan i na neki način superponiran, naglašava uobičajene cikluse Zemlje
te aktivnosti Sunca, koji dovode do pojačanog globalnog zatopljenja. Razlika
između mog posla, u kojem se bavimo promjenama u roku od pet minuta ili pet
mjeseci, pa neka je i pet godina, u odnosu na recimo stav akademika Vladimira Paara koji govori o
promjenama tijekom stotina tisuća godina, jest upravo u duljini promatranog
perioda.

Da li to pak znači da možemo zaboraviti narodne mudrosti što
se tiče vremenskih promjena, tipa ljeti iza 14 sati se “diže”
maestral ili “oblaci s mora donose kišu, a ne oni iza brda”?

– Te stvari su i dalje načelno točne. Ali, morate uvijek
voditi računa da se i u tome može pogriješiti, pogotovo oni kojima ta pogreška
može značiti razliku života i smrti poput ribara ili vatrogasaca. Volim
razgovarati s ljudima “na terenu” o njihovom podneblju jer oni
barataju ne samo svojim iskustvima, nego i onima svojih baka i djedova, i
iskoristiti ta njihova “dodatna” znanja u svojim prognozama.

Meteorologija je komplicirana i velika znanost, primjenjiva
na svakome od nas. Samo je pitanje treba li nam zbog odabira odjeće za sutra
ili je važna recimo poljoprivrednicima. A to treba znati reći što
jednostavnijim jezikom. Ima recimo elemenata vremena koji su bili dugo
zanemarivani, poput vjetra. Prognoza niskih temperatura potpuno mijenja
“osjet hladnoće” uz jaku ili olujnu buru, recimo. Općenito, cijela
Hrvatska je jako posebna za izradu prognoza: svaki dio naše zemlje je
specifičan, pored tri osnovna dijela postoje daljnje razlike, između sjevernog
i južnog Jadrana, recimo. Tu se pojavljuju problemi kod modeliranja zbog te
nevjerojatne kompleksnosti, svaka kotlina ili uvala ima svoju meteorologiju. Na
N1, gdje izrađujem prognoze za regiju, sada učim i o susjednim zemljama i mogu
reći da je cijelo područje Balkana izuzetno specifično. Velik dio BiH je jako sličan
Dalmatinskoj zagori, a nizinska Srbija ima slično vrijeme kao Slavonija.

Pravobraniteljica za djecu: Ustavni sud nepotrebnim i ishitrenim Rješenjem izazvao kaos

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić uputila je u petak Hrvatskom saboru, saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Vladi i Ustavnom sudu preporuke u vezi suspenzije Obiteljskog zakona, upozorivši da je time ozbiljno narušeno trenutno stanje zaštite prava djece u Hrvatskoj, te unesena pravna nesigurnost u sustav.

Ustavni sud odlučio je nedavno privremeno obustaviti primjenu Obiteljskog zakona, donesenog 2014. godine, do konačne odluke o njegovoj ustavnosti, a do tada se primjenjuje stari Obiteljski zakon iz 2003.

“Ustavni sud uzrokovao kaos”

Milas Klarić ocjenjuje da je takvim rješenjem Ustavni sud nepotrebno, ishitreno i prekoračujući svoje ovlasti uzrokovao pravni kaos na području zaštite djece “s gotovo nesagledivim posljedicama”.

Potpunom suspenzijom primjene Obiteljskog zakona, koja pravno nije moguća, Ustavni sud se našao pred pravnom prazninom koju nije bio ovlašten popunjavati određivanjem zakona koji će se primjenjivati, niti svojim rješenjem osnažiti zakon koji u tom trenutku nije bio na snazi, tvrdi Milas Klarić.

Stoga ocjenjuje da je rješenje Ustavnog suda “ustavnopravni presedan s ozbiljnim posljedicama”.

Milas Klarić također upozorava da je izostalo obrazloženje naredbe o primjeni Obiteljskog zakona iz 2003. Ustavni sud trebao je uzeti u obzir da taj zakon nije usklađen s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Hrvatsku, a morao je znati i za odluke Europskog suda za ljudska prava u kojima se Hrvatsku upućuje na nužnost izmjene tog zakona.

Vladi je preporučila da postupi u najboljem interesu djece i omogući im prednost u svim akcijama, kako ne bi bila dodatno stigmatizirana, a Hrvatski sabor, njegove zastupnike i Ustavni sud pozvala da u okviru svojih ovlasti zaštite prava djece i osiguraju im nesmetani razvoj.

“Skandalozna izjava pravobraniteljice”

Na izjavu pravobraniteljice za djecu reagirao je u petak HDZ ocjenivši njezin istup “skandaloznim”.

Milas Klarić je na neuobičajen i apsolutno nedozvoljen način kritizirala odluku Ustavnog suda nazvavši je skandaloznom, a upravo ta njezina izjava je skandalozna, rekao je novinarima potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner.

On smatra da je Milas Klarić, braneći Obiteljski zakon, preuzela ulogu glasnogovornice potpredsjednice Vlade i ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić.

Optuživši je za sukob interesa, jer je sudjelovala u stvaranju suspendiranog zakona, Reiner je upozorio da je Milas Klarić, nakon što je došla na dužnost pravobraniteljice povukla 83 primjedbe koje je njezina prethodnica Mila Jelavić uputila na Obiteljski zakon.

“Odmah po stupanju na dužnost Milas Klarić je povukla sve primjedbe, oduševljeno prihvativši zakon koji je Ustavni sud u cjelosti suspendirao”, naglasio je Reiner.

To je logičan nastavak nepoštivanja institucija koje pokazuje vlast, podsjetio je Reiner, jer su na neprimjeren način odluke Ustavnog suda ranije komentirali i premijer Zoran Milanović i pojedini ministri.

Kao slijedeće možemo očekivati da i neki referent u nekom ministarstvu počne kritizirati odluke Ustavnog suda, ironizirao je Reiner.

Izostanak fizičke aktivnosti odnosi više života nego pretilost

 Izostanak bilo kakve vrste redovitog vježbanja u europskim zemljama odnosi dvostruko više života od pretilosti, pokazali su rezultati istraživanja koje je na 300.000 osoba tijekom proteklih 12 godina provela grupa znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu.

Od posljedica bolesti koje nastanu uslijed fizičke neaktivnosti u Europi godišnje umre oko 676.000 ljudi, a od posljedica pretilosti oko 337.000, kažu znanstvenici te podsjećaju da stvar može popraviti svakodnevno brzo hodanje u trajanju od najmanje 20 minuta.

Iako pretilost i fizička neaktivnost idu ruku pod ruku, znanstvenici podsjećaju da i vitke osobe riskiraju da se kod njih razviju brojni zdravstveni problemi ako redovno ne vježbaju, dok su pretile osobe koje se bave fizičkom aktivnošću boljeg zdravlja od onih koje to ne čine.

Promjena načina života i uvođenje svakodnevnih jednostavnih vježbi, brzog hodanja ili vožnje bicikla u europskim bi zemljama rezultirala smanjenjem mortaliteta za gotovo 7,5 posto, a rješenje problema pretilosti smrtnost bi smanjilo za 3,6 posto, rekao je jedan od znanstvenika koji su sudjelovali u istraživanju, profesor Ulf Ekelund.

– Treba se dobro organizirati. Dan ima 24 sata, a dnevno odvojiti dvadesetak minuta za fizičku aktivnost, u što spada i brzo hodanje do posla, za vrijeme pauze ili navečer pred televizijom na pokretnoj traci, nikome ne bi trebao biti problem – kaže prof Ekelund.

Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu American Journal of Clinical Nutrition.

Novom pjesmom “Ispod nekog drugog neba” Massimo najavljuje novi studijski album

Početak 2014. godine je bio u znaku Massima
Savića
, a kako stvari stoje ništa drukčiji početak neće biti 2015. Novi
 Massimov studijski album “1 dan ljubavi” izlazi u prodaju od 26.
siječnja, a uključuje hit pjesme “Suze nam stale na put” i “Ispod
nekog drugog neba”.

Predrag Martinjak Peggy autor je Massimovih velikih
uspješnica pa tako i zadnje plasirane „Ispod nekog drugog neba“ koja je u vrlo
kratko vrijeme osvojila radijski eter. No ovih dana je pjesma dobila i svoj
vizualni sadržaj za koji je bio zadužen redatelj Andrej Korovljev.

Spot je sniman krajem prosinca u Konjičkom klubu Trajbar
Team u  Zaprešiću, a bajkovita šumska lokacija u Zaprešiću za trenutak je
udahnula život Massimovoj potrazi za djevojkom na konju. Gospođica Snježana
Beljan
jašući na šampionskom konju Alando postala je ta neuhvatljiva
dama. 

 – Gledajući ove riđane
i vrance, kako predano slušaju svaku komandu svojih vlasnika, jasno da sam
osjetio želju da i sam probam uzjahati. Ali kako smo svi svjedočili padu
trenera s jedne nestašne arapske kobile ipak sam odlučio ne riskirati. Ipak sam
pri kraju rada na novom albumu, i u pripremama za koncertnu turneju, pa mi se
činilo neozbiljnim riskirati neku ozljedu. Zadovoljio sam se uživanjem u društvu
tih otmjenih životinja. – rekao je Massimo koji se za potrebe snimanja malo i premišljao
o tome da se popne na pleća tih plemenitih grla.

Uz poneko draganje grive i nutkanje poslastica, Massimo je prošetao kobilu
Chanell po šumi, dok je za to vrijeme ostatak glazbenika u stajama snimao instrumentalne
dionice. Na snimanju su se tako odlično zabavili i dečki iz Massimovog pratećeg
benda te sam autor pjesme.

Biografski film o Stephenu Hawkingu u kinima od 22. siječnja

Film “Teorija svega” redatelja Jamesa Marsha, koji utemeljen na memoarima njegove supruge Jane kroz ljubavnu priču prikazuje fascinantan život proslavljenog astrofizičara Stephena Hawkinga, počinje se prikazivati u hrvatskim kinima u četvrtak, 22. siječnja.

Filmska priča o jednom od najvećih umova današnjice počinje u vrijeme njegova studija kozmologije u Cambridgeu početkom šezdesetih, kada odlučuje pronaći ‘jednostavno rješenje’ o početku svemira. Tada upoznaje i buduću suprugu, koja ostaje uz njega i nakon što oboli od bolesti motoričkih neurona, ali liječnici mu daju još samo dvije godine života.

Unatoč crnim prognozama osniva obitelj i postaje svjetski popularan, iako mu je tijelo sve ograničenije, njegov briljantni um nastavlja istraživati vanjske granice teorijske fizike.

Između ljubavi prema fizici i ‘fizici ljubavi’, film prednost daje potonjem, prikazujući 25 godina veze između Hawkinga i njegove požrtvovne supruge, s kojom ima troje djece, od početka do kraja njihove ljubavi.

Danas 73-godišnji znanstvenik i dalje je izuzetno aktivan, a zahvaljujući knjizi “Kratka povijest vremena”, u kojoj se bavi svojom vječnom fascinacijom nastanka i nestanka svemira prodanom u više od deset milijuna primjeraka, u znanstvenoj zajednici stekao je status usporediv s Albertom Einsteinom.

Film je nominiran za Oscara u pet kategorija – za najbolji film, glavnu mušku i žensku ulogu, adaptirani scenarij i glazbu.

Eddie Redmayne, koji je za glavnu ulogu u filmu već nagrađen Zlatnim globusom, glumi Hawkinga, supruga je Felicity Jones, a glume još Charlie Cox, Emily Watson, Simon McBurney i David Thewlis.

Pogledavši film, Hawking je na svom Facebook profilu napisao da ga je Redmayne jako dobro i autentično portretirao, te da mu je to bila prilika reflektirati se na vlastiti život. Izrazio je nadu da će jednog dana otići u svemir, ustvrdivši da kako bi to bio zaista prazan svemir bez ljudi koje voli.

Scenarij je, prema memoarima Jane Hawking “Travelling to Infinity: My Life with Stephen”, napisao Anthony McCarten. Po njegovim riječima, u njima je otkrio “predivnu ljubavnu priču između dvoje ljudi, nevjerojatno snažnu pred ekstremnim izazovima: prvo fizičkog propadanja, a zatim i slave”. “Film slavi Stephena, ali ne pokušava ga učiniti mitskim bićem. Vidimo i njegove negativne osjećaje prema gubitku fizičke snage, kao i uspone i padove braka”, ustvrdio je.

Redatelj filma Marsh, koji je dobio Oscara za svoj dokumentarni film “Man on Wire”, izjavio je kako ga je tom scenariju privuklo što ga podsjeća na duh njegova nagrađenog dokumentarca, jer se u oba se slučaja radi o ljudima koji prkose uobičajenim ljudskim ograničenjima.

Film se snimao 48 dana, većinom u Cambridgeu, Jane je ekipi pokazivala mjesta koja su im bila važna, a Stephen je tijekom snimanja posjetio set.

Spartanski režim za igrače Splita, s njima trenirao i Križanac

Nakon uvjerljive pobjede protiv mlade selekcije Azerbajdžana nije bilo poštede za igrače Splita. Trener Vulić im je već ujutro pripremio vrlo naporan trening u kojem su igrači morali pružiti svoj maksimum, a bilo je toliko iscrpljujuće da su neki nakon završetka ustvrdili kako im je to bio najteži trening u životu. 

Splitovci su radili i popodne, ovaj put u nešto lakšem ritmu, uvježbavajući igru s loptom u polju, te prekide. Kopačke je navukao i njihov bivši suigrač, sada menadžer kluba, Ivica Križanac.

Pokazao je Ivica da u svići još ima ulja, igrale su tri momčadi na ispadanje (tko primi gol), a baš njegova niti jednom nije poražena. Iako više ne igra, Križanac je i dalje najveća zvijezda Crvenih, pa ga je tako šetajući uz teren, odmah prepoznao Fenerbahčeov prevoditelj, pitajući za koju momčad sada igra. Kada smo mu rekli da je zaključio svoju karijeru krajem ljeta, konstatirao je kako uopće ne izgleda tako. 

Žestoke reakcije iz Srbije: Grabar Kitarović poručuje Srbima da se isele ili asimiliraju

Izjava novoizabrane hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da su za nju Srbi u Hrvatskoj Hrvati u smislu hrvatskog državljanstva koje imaju, izazvala je oštra reagiranja u Srbiji uz ocjene da je “skandalozna i sramotna” te “opasna”.

Izabrana hrvatska predsjednica rekla je u intervjuu koji će sljedeći tjedan emitirati javna televizija BHT 1 da ona ni u čemu ne dijeli hrvatske građane jer sve smatra Hrvatima.

Predsjednik parlamentarnog odbora za dijasporu i Srbe u regiji Janko Veselinović “duboko je iznenađen izjavom” da su Srbi u Hrvatskoj Hrvati, priopćeno je iz Skupštine Srbije.

“Ukoliko se ne radi o ozbiljnom nepoznavanju razlike između nacionalne i vjerske opredijeljenosti s jedne strane i državljanstva s druge strane, onda je ova izjava još opasnija”, navodi se u priopćenju za medije.

Grabar Kitarović “ovom izjavom oživljava pravašku ideju Ante Starčevića iz XIX. stoljeća, a ona može biti posebno opasna za položaj naroda u BiH, jer bi se na taj način zakinuli nacionalni identiteti Hrvata i Srba”, navodi se.

Veselinović je rekao da će se osobno i u ime odbora koji vodi “zauzimati za puna prava Srba u Hrvatskoj i za poštovanje njihova identiteta, vjerskih osećaja, prava na uporabu jezika, ćiriličnog pisma i ostvarivanje drugih manjinskih i statusnih prava”.

Jednako će se boriti i za poštovanje prava nacionalnih manjina u Srbiji “time i građana hrvatske nacionalnosti koji žive u Srbiji”.

Potpredsjednik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Nebojša Stefanović izjavu novoizabrane predsjednice RS ocijenio je “potpuno skandaloznom i sramotnom”.

Rekao je kako “se ne smije ni zamisliti” kakva bi reagiranja bila da je tako nešto netko u Srbiji rekao o bilo kojoj nacionalnoj manjini.

“Želim vjerovati da se radi samo o skandaloznoj izjavi i nadam se da će se ona (Grabar Kitarović) prestati baviti skandalima i početi nešto drugo raditi. Nadam se da je riječ samo o skandaloznoj izjavi, a ne o politici Starčevića i Pavelića”, rekao je Stefanović.

Predsjednik Dokumentacijsko-informativnog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je da je izabrana predsjednica “imala jednu retoriku prije pobjede, sad ima drugu, tako da se ona prestrojava”.

Grabar Kitarović počela se ponašati kao predsjednica svih građana, kao što je i obećala, rekao je Štrbac i dodao da je to “prestrojavanje” normalno i nešto što “svijet očekuje”.

Predsjednik Koalicije udruga izbjeglica u Srbiji i zastupnik u srbijanskom parlamentu Miodrag Linta izjavu Grabar Kitarović naziva “provokativnom, šovinističkom i za svaku osudu”.

Ona je “poruka Srbima da je najbolje da se isele ili asimiliraju”, rekao je Linta i zapitao “za koja će se to prava Grabar Kitarović boriti” jer su, ako se uzmu ista mjerila, “Hrvati koji žive u Srbiji Srbi, a Hrvati koji žive u BiH Bosanci”, navedeno je u priopćenju.

Linta je pozvao predstavnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji da “javno kažu podržavaju li stajalište hrvatske predsjednice da su Srbi u Hrvatskoj Hrvati, što podrazumijeva da su i Hrvati u Srbiji Srbi” ili, pak, osuđuju takvo stajalište.

Nastavljeno suđenje Ivici Babiću za ratno profiterstvo

Saslušanjem svjedoka u petak je na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu nastavljeno suđenje predsjedniku Hrvatskog liječničkog zbora Ivici Babiću optuženom za ratno profiterstvo, odnosno da je smetnje vida koje je imao od djetinjstva lažno prikazao kao povrede u ratu i tako se okoristio za gotovo 768 tisuća kuna.

U optužnici podignutoj sredinom travnja, a potvrđenoj lani krajem svibnja, tužiteljstvo tvrdi da je Babić u prosincu 1995. zatražio od liječnika oftalmologa da mu izradi neistinitu dokumentaciju i antidatira je, kako bi proizlazilo da je 1990. i početkom 1992. imao stopostotni vid na oba oka.

Liječnik je to i učinio koristeći dokumentaciju drugih pacijenata, a Babić je krivotvorene dokumente predao oftalmologinji neistinito joj predočivši da je tijekom ratnih zbivanja zadobio ozljedu glave i lijevog oka. ‘Oftalmologinja je nakon pregleda sastavila nalaz iz kojeg proizlazi da vid na lijevom oku u trenutku pregleda iznosi samo deset posto”, navodi tužiteljstvo u optužnici. Tužiteljstvo tvrdi i da je tu dokumentaciju Babić u siječnju 1996. priložio zahtjevu za priznavanje statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida, neistinito naznačivši da je stradao na bojišnici u mjestu Draganići kod Pakraca.

Na temelju lažne dokumentacije Babiću je u veljači 1996. navodno izdano rješenje o priznavanju statusa vojnog invalida s 40 posto trajnog invaliditeta, a ujedno i pravo na osobnu invalidninu i posebni dodatak u visini od 50 posto pripadajuće mjesečne svote osobne invalidnine. Prema optužnici, tvrdi se da su Babiću sve do kraja ožujka prošle godine priznavana razna imovinska prava koja proizlaze iz statusa ratnog vojnog invalida.

Svjedok: Babića nije bilo u evidenciji ranjenika 1992.

Načelnik sanitetske službe 127. brigade Srećko Moslavac posvjedočio je da o navodnom stradanju Babića krajem 1991., odnosno početkom 1992. nije znao ništa jer su u tom periodu imali ‘samo tri pripadnika koji bi potpali pod pravo invaliditeta’, a među njima nije bio njemu podređeni Babić.

“Tamo negdje 1995. ili 1996. čuo sam da je postao invalid rata što mi nikako nije bilo jasno, a čuo sam i da je to postao temeljem nalaza koji je napisao dr Mijo Fett. Došao sam do doktora Fetta i pitao ga je li on to napisao, on me u potpunosti ignorirao, a tamo je bila prisutna doktorica (Vesna) Augustinović koja je tada bila supruga doktora Fetta pa je ona rekla da je ona napisala nalaz, valjda da prikrije tu mučnu situaciju”, rekao je Moslavac. Prema njegovim riječima, do 1992. u njegovom se sanitetu vodila evidencija u koju se uvodio svaki ranjenik, a u toj evidenciji nije bio Ivica Babić.

Oftamologinja Vesna Augustinović, koja je 1995. napisala nalaz o oštećenju vida Ivice Babića u svom je svjedočenju istaknula da je u nalazu 1995. navela da je Babić zadobio udarac u lijevu stranu glave isključivo temeljem Babićeva kazivanja.

“U tom trenutku nedostajao je dokument o ozljeđivanju pa stoga nisam imala objektivnu potvrdu njegovih navoda”, rekla je Augustinović. Ispričala je da je Babić došao u ambulantu i rekao da ‘ne treba postavljati dijagnozu niti liječiti, nego da će to biti upotrijebljeno za daljne svrhe, neke povlastice ili osiguranje. Dodala je da i danas postoji pregled koji se zove OCT, optička koherentna tomografija kojom se neosporno može utvrditi je li oko doživjelo traumu i je li gubitak oštrine vida slabovidnost ili ozljeđivanje.

Suđenje se nastavlja 20. veljače.

Kaos u Kaurija: Gađali se ledom, nokautiran redar, upala interventna policija

U noći na četvrtak policija je morala intervenirati u splitskom kafiću/noćnom klubu Kauri na Poljičkoj cesti. Nered je nastao nešto prije 3 sata; navodno se nakon gađanja kockicama leda, “pokoškalo” par mladića, u to su se umiješali redari od kojih je jedan dobio šakom u glavu.

– Dva momka su bila dole na podiju sa neke dvi cure. Neki su ih od gore, iz separea, gađali ledom, pa se jedan od te dvojice popeja gore i reka im da prestanu. Kad se vratija dole, do njih su došli zaštitari i išli ih izbacit vanka. Ovi su govorili da neće izać jer nisu ništa napravili i nek izbace ove od gore šta su ih gađali. Nakon par sekundi, neki je zaštitar iša udrit jednog od te dvojice. Falija ga je, a kad je to vidija ovi drugi, onda je on nokautira zaštitara. Ovi je pa na pod, nakon čega su na njih dvojicu skočili ostali zaštitari, nastala je opća tučnjava. Posli je u klub upala interventna, bilo je ih desetak – ispričao nam je očevidac (podaci poznati redakciji) incidenta koji nam je potvrđen i u splitskoj policiji.

– Oko 3 sata dobili smo dojavu o narušavanju javnog reda i mira u ugostiteljskom objektu na Poljičkoj cesti. Izlaskom na mjesto događaja, zatečene su dvije muške osobe koje su navele kako su napadnute od strane njima nepoznatih osoba. Krim istraživanje je u tijeku – kazali su nam iz Odjela za odnose s javnošću PU splitsko-dalmatinske. 

Dvojac zatečen ispred Kaurija je onaj koji je redarima pokušavao objasniti kako nisu ništa skrivili; prema našim informacijama, u tučnjavi nitko nije ozlijeđen, a svi su odbili liječničku pomoć. 

Podsjetimo kako je ovo drugi incident u nešto više od mjesec dana u popularnom splitskom klubu. Dvadesetsedmogodišnji Splićanin se 29. studenog iz noćnog provoda u Kauriju vratio slomljenih rebara, a taj slučaj (još) nije rasvijetljen…