Naslovnica Blog Stranica 15249

Glavaš preko Facebook profila prijeti smrću svjedocima

Na službenom Facebook profilu Branimira Glavaša pojavila se poruka koja se ne može tumačiti nikako drugačije nego kao prijetnja smrću svjedocima protiv lidera HDSSB-a koji u susjednoj BiH i dalje služi kaznu za ratne zločine.

“Ne reci lažna svjedočanstva, jer stići će te božja kazna”, naslov je poruke objavljene na Glavaševom profilu koja je ilustrirana fotografijom pet obješenih osoba.

“Osma Božja zapovijed glasi, “Ne reci lažno svjedočanstvo” i ona zabranjuje laganje, lažno svjedočenje, krivokletstvo, …, a ovi na ovoj slici su lažno svjedočili i stigla ih je zaslužena kazna…”, navodi se u poruci na Glavaševom profilu, piše index.

Postupak protiv Glavaša mora se ponoviti

Podsjećamo, Ustavni sud ukinuo je prošlog tjedna presudu Vrhovnog suda kojom je Glavaš pravomoćno osuđen na osam godina zatvora za ratne zločine. Ustavni sud uvažio je Glavaševu žalbu i zatražio od Vrhovnog suda ponavljanje postupka.

Iako je presuda srušena isključivo na tehničkim detaljima, a glavnina optužnice nije opovrgnuta, Ministarstvo pravde BiH morat će Glavaša pustiti iz zatvora. U Hrvatsku se Glavaš ipak ne može vratiti kao slobodan čovjek:Županijski sud u Zagrebu za njim je raspisao tjeralicu  jer je na snazi i dalje nepravomoćna presuda kojom je Glavaš proglašen krivim i osuđen na deset godina zatvora.

Prema hrvatskim zakonima, svaka osoba kojoj sud odredi zatvorsku kaznu dulju od pet godina pravomoćnost presude mora čekati u pritvoru. Glavaš u pritvoru nikad nije završio jer je prije izricanja presude pobjegao iz Hrvatske i nastanio se u susjednoj BiH, gdje je ipak završio u zatvoru temeljem sporazuma između dvije države.

U Iranu zabranjen list koji je prenio slogan “Ja sam Charlie”

Iransko pravosuđe je naredilo zabranu reformatorskog dnevnog lista Mardom-e Emrouz koji je na naslovnici velikim slovima prenio slogan “Je suis Charlie” (Ja sam Charlie), prenijela je u subotu agencija Irna.

Na naslovnici lista je velika fotografija američkog glumaca Georgea Clooneya, vrlo popularnog u Iranu, uz popratni tekst “Clonney: Je suis Charlie”, što je američki glumac izgovorio tijekom svečanosti dodjele Zlatnih globusa prošle nedjelje.

Slogan “Je suis Charlie” postao je simbol borbe za slobodu izražavanja nakon smrtonosnog napada na urede satiričkog tjednika “Charlie Hebdo” u Parizu kada je ubijeno 12 ljudi, čim je desetkovana redakcija. Za napad je odgovornost preuzela al Qaeda na Arapskom poluotoku.

“Dnevni list je zabranjen zbog slogana”, rekao je Mohamed Ghoushani, glavni urednik, prenosi informativna stranica nasimonline.ir.

Iran je osudio napad na Charlie Hebdo, ali je također kritizirao objavu nove karikature proroka Muhameda. Nekoliko konzervativnih listova je tražilo akciju pravosuđa protiv dnevnog lista Mardom-e Ermouz (Današnji narod).

U petak su na velikoj molitvi imami upozorili na objavljivanje karikature proroka.

Mardom-e Emrouz pokušava braniti vladu umjerenog predsjednika Hassana Rouhanija, koji je izabran u lipnju 2013. i želi uvesti više slobode u kulturna i društvena područja, posebice tisak.

On se mora suočiti s konzervativcima, koji kontroliraju više institucija vlasti i redovno kritiziraju stajališta vlade, koja drže preliberalnim.

Dubrovnik dobio radar, ostatak Dalmacije ostaje u “mraku”

Desetljećima nakon kontinentalne Hrvatske, Dalmacija je dobila svoj prvi funkcionalni meteorološki radar. Da budemo precizniji, radarom je od sada pokrivena južna Dalmacija, a ostatak Dalmacije i dalje ostaje u “crnoj rupi” radarske nepokrivenosti.

Na službenim web stranicama Dubrovačko – neretvanske županije dostupna je radarska snimka koja se obnavlja svakih 10 minuta. Iako je na prikazani promjer dosega radara stotinjak kilometara, realno je očekivati ne veći doseg od 50 kilometara za vrijeme jačih oborina.

Iz DHMZ-a najavljuju da će snimka biti dostupna na njihovim web stranica, a do tada je možete pratiti OVDJE.

Radar je postavljen na Žarkovici unutar projekta ADRIARadNet koji je puštanjem u javnost radarske snimke uspješno dovršen. Osim dubrovačkom, po dva radara će se postaviti u Italiji, u regijama Marche i Abruzzo i jedan u Albaniji na području Drača.

Projekti su to vrijedni 28 milijuna eura, a sama Dubrovačko-neretvanska županija u projektu AdriaRad Net vrijednom 20 milijuna kuna, povući će oko 2 milijuna kuna sredstava.

– Još 1851. u Dubrovniku su započela prva hidrološka i meteorološka mjerenja, i to je odrednica prema kojima se i danas mjeri Hrvatska, a ovaj radar postat će dio infrastrukture, jer, nažalost, morat ćemo se naviknuti na sve češće hidro i meteorološke ekstreme, poput bujičnih poplava kojima je ovo područje bilo izloženo – rekao je ravnatelj DHMZ-a Ivan Čačić na konferenciji za novinare koju je sazvao župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

Biciklistički klub Makarska organizira još jednu međunarodnu manifestaciju

Biciklistički klub Makarska organizira još jednu međunarodnu manifestaciju u Makarskoj, koja se realizira u sklopu zimske lige Dalmacije. Biciklistička utrka je za sve sudionike koji se mogu prepoznati u sljedećim kategorijama: rekreativci, žene, sportaši. 

Detalji o biciklističkoj utrci:

Biciklistička utrka Makarska, 7. kolo Xc zimske lige Dalmacije održati će se 25. 01. 2015. (Makarska, uži lokalitet podbiokovsko područje, Makar-Veliko Brdo-Žlib-područje ispod sela Bast-Veliko Brdo-Makar).

Mjesto okupljanja je u selu Makar.

Podjela brojeva je od 10:30 sati, a start utrke je u 12:00 sati u Makru.
Staza je kružna (prikazano na slici 1.) i vozi se makadamskim putovima pod planinom Biokovo, 
prolazi kroz selo Veliko Brdo i staro selo Žlib do pred selo Bast – odakle se vraća u Makar (slika 1 i 2).

Utrka ima rekreativni i natjecateljski karakter (prema kategorijama). Rekreativci i žene voze na stazi dugoj 19,7 km, a sportaši 22,9 km. 

Po završetku utrke bit će organizirana dodjela nagrada i ručak u selu Makar.

Islamska država oslobodila oko 350 Jazida na sjeveru Iraka

 Islamska država oslobodila je u subotu oko 350 pripadnika iračke manjine Jazida dovevši ih do sigurnog područja na kurdskom sjeveru zemlje.

Skoro svi oslobođeni su stariji, invalidi ili bolesni i uključuju nekoliko djece s ozbiljnim oboljenima, prema reporteru agencije Reuters koji ih je vidio kako dolaze u grad Kirkuk koji nadziru Kurdi.

Islamska država napala je prošloga ljeta Jazide na sjeverozapadu Iraka, ubivši ili zarobivši te pretvarajući u robove tisuće pripadnike ove manjinske skupine.

Oni koji su mogli pobjegli su u autonomnu regiju Kurdistan gdje mnogi žive u logorima zajedno s drugim vjerskim i etničkim manjinama kao i sunitskim muslimanima koje su protjerali islamistički militanti.

Jedan od oslobođenih Jazida, muškarac u 70-tim godinama, rekao je da su im borci Islamske države u subotu naredili da uđu u autobuse te da su strahovali da će ih pogubiti.

Umjesto toga odvezeni su u područje Shirqat koje nadzire Islamska država a otuda u Hawiju na jugozapadnom ulazu u Kirkuk.

Kurdski borci pešmerge odbacili su prošloga mjeseca militante Islamske države na sjeverozapadu Iraka prekinuvši dugu opsadu planine Sinjar gdje su se mjesecima sklanjale tisuće Jazida. Mnoga jazidska sela, ipak, ostala su pod nadzorom IS-a.

Vjera Jazida objedinjuje elemente nekoliko drevnih bliskoistočnih religija, ali Islamska država traži da prihvate njihovu radikalnu inačicu islama ili umru.

U sklopu istrage u Belgiji četiri uhićenja u Grčkoj

Najmanje četiri muškarca su uhićena u subotu u Ateni u sklopu istrage o džihadističkoj ćeliji koja je ovog tjedna razotkrivena u Belgiji dok se spremala izvesti napade, doznaje se od policijskog izvora.

Službe protuterorističke policije provjeravaju nalazi li se među njima Abdelhamid Abaaoud, Belgijac marokanskog podrijetla za kojeg belgijski mediji drže da je mozak napada spriječenih u četvrtak, koji su vođeni iz Grčke.

Uhićenja su izvedena sredinom dana u središnjoj četvrti Atene, Pangrati, dodao je policijski izvor ne preciziravši koliko dugo i kako su osumnjičeni lokalizirani.

U nekoliko belgijskih zajednica izvedene su racije kako bi se razotkrila islamistička ćelija koja je planirala ubiti policajce na javnim mjestima i u postajama, u napadima u cijeloj zemlji, prema saveznom državnom odvjetništvu. Dvojica osumnjičenih džihadista su ubijeni u tom napadu u Verviersu, na istoku Belgije, gdje su se skrivali.

Razotkrivenu ćeliju su djelomično sačinjavali džihadisti koji su se borili u Siriji.

Abdelhamid Abaaoud (27) se pojavljuje u video snimci u kojoj se skupina Islamska država hvali počinjenim zločinima. Njega traže europske i američke obavještajne službe. On je iz Grčke kontaktirao s dvojicom napadača ubijenih u Verviersu, naveo je flamanski tv kanal VTM.

Kosovski šef diplomacije Thaci u posjetu Podgorici

Potpredsjednik kosovske
vlade i ministar vanjskih poslova Hashim Thaci doputovao je u četvrtak
navečer u dvodnevni službeni posjet Crnoj Gori, kao gost crnogorskog
šefa diplomacije Igora Lukšića, a u petak će razgovarati s najvišim
crnogorskim dužnosnicima.

Kosovski šef diplomacije, koji je prethodno bio i kosovski
premijer, izjavio je uoči posjeta podgoričkoj “Pobjedi” da Kosovo s
Crnom Gorom nema otvorenih pitanja “osim nekoliko tehničkih detalja”
koji se odnose na položaj nacionalnih manjina i konačno utvrđivanje
granične crte na planini Čakor. Prema njegovim riječima, Zakon o
manjinama već priznaje manjine pa tako i crnogorsku, a uskoro će se
promijeniti i kosovski ustav kako bi u njega bili uključeni Crnogorci i
Hrvati kao konstitutivan narod. Sporni dio granice nije još konačno
iscrtan i čeka se dogovor dviju strana.

Povodom Thacijeva posjeta Crnoj Gori, srpske i kosovske udruge
koje djeluju u Podgorici najavile su za petak prosvjed ispred vladine
rezidencijalne vile “Gorica”, gdje će se voditi međudržavni razgovori,
podsjećajući na Thacijevu ulogu zapovjednika bivše Oslobodilačke vojske
Kosova koju optužuju za zločine počinjene nad srpskim stanovništvom na
Kosovu. Udruge navode da je Thaciju mjesto u Haagu.

Dok kosovski dnevnik “Bota sot” spekulira i s mogućnošću
atentata, crnogorska policija je na najvišem stupnju pripravnosti. Jake
policijske snage osiguravaju zgradu kosovskog veleposlanstva u
Podgorici.

Kako je najavljeno, Thaci će posjetiti i općinu Ulcinj u kojoj
su na vlasti albanske stranke i koja je omiljeno ljetovalište Kosovara.

Crna Gora je priznala neovisnost Kosova 9. listopada 2008.
godine i od tada, bez obzira na žestoke reakcije službenog Beograda i
njegovih satelitskih stranaka u Podgorici, ove dvije susjedne države
razvijaju dobre i prijateljske odnose, kao i dobru suradnju u
regionalnim okvirima.

Crnogorska vlada je s Kosovom uspostavila diplomatske odnose 10.
siječnja 2010. godine, a tek 31. svibnja 2012. donijela odluku o
otvaranju svog veleposlanstva u Prištini. Razlog dugog razdoblja od
priznavanja do uspostave diplomatskih odnosa bio je zahtjev Crne Gore da
Kosovo u svom ustavu prizna Crnogorce kao konstitutivni narod u toj
državi.

Lalovac o porastu švicarskog franka: Vlada traži rješenja

Ministar financija Boris
Lalovac
poručio je u četvrtak građanima koji imaju kredite u švicarskim
francima da Vlada traži rješenja kako bi se ublažio udar na njih zbog
drastičnog porasta te valute.

Na žalost za ovakve udare
tečaja nema jednostavnih rješenja, vidjet ćemo je li ovo kratkotrajni
šok ili će to biti dugoročni problem, u kojem slučaju će Vlada morati
naći zakonska rješenja, kazao je u četvrtak navečer ministar Lalovac,
koji je gostovao u središnjim dnevnicima tri nacionalne televizije.

Nadam se da će poslovne banke u okvirima svojih mogućnosti
korisnicima kredita u švicarskim francima izaći u susret, kao što su
svojevremeno učinile kada je bila riječ o Zakonu o potrošačkom
kreditiranju smanjivši kamatne stope, rekao je.

– Ukoliko se to ne nađe i ukoliko ovo bude dužeg karaktera,
Vlada će vjerojatno morati intervenirati nekakvim zakonskim rješenjima.
Ali onda se otvara pitanje zakonske mogućnosti, ustavnosti i tako
dalje – kazao je Lalovac.

Ako je ovo špekulacija, Vlada mora intervenirati, po tomu se razlikuje socijaldemokratska od neoliberalne vlade, dodao je.

Rekao je kako je odmah razgovarao s udrugom Franak, koja je
iznijela svoj prijedlog rješenja, s premijerom i Hrvatskom narodnom
bankom te da će se u petak sastati s Hrvatskom udrugom banaka. Najavio
je kako će se uskoro čuti i s kolegama ministrima iz ostalih europskih
zemalja, poput Mađarske ili Poljske, koje su također jako valutno
izložene.

Na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke tečaj
švicarskog franka skočio je prema kuni 15,7 posto, na 7,3984 kune za
franak, što je izravna posljedica neočekivane odluke Švicarske središnje
banke da odustaje od branjenja tečaja od 1,20 franaka za euro.

Pretpostavlja se da je najnovijim tečajnim udarom švicarca egzistencijalno ugroženo 250.000 hrvatskih građana.

U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kažu kako puna kvantifikacija
rizika u ovome trenutku, svega nekoliko sati nakon odluke Švicarske
narodne banke (SNB) da odustane od obrane tečaja svoje nacionalne valute
u odnosu na euro nije moguća.

Turska i EU zanemaruju razlike za Davutogluova posjeta Bruxellesu

Turska i Europska
unija nastojale su umanjiti važnost međusobnih razlika u četvrtak u
prigodi posjeta Bruxellesu turskog premijera Ahmeta Davutoglua koji je
ponudio veću suradnju u borbi s Islamskom državom.

No dok je
Davutoglu rekao da je Turska “spremna surađivati s EU-om na svim
poljima”, parlamentarni zastupnici EU-a su izrazili zabrinutost za
slobodu govora u Turskoj, na dan kada su tamošnji državni odvjetnici
pokrenuli istragu protiv lista koji je prenio odlomke iz francuskog
satiričkog časopisa Charlieja Hebdoa.

EU je u prosincu strogo ukorio Tursku, kandidata za članstvo u
EU-u, zbog napada na medijske kuće, ali se predsjednik Europskog vijeća
Donald Tusk klonio otvorene kritike u četvrtak u prigodi susreta s
Davutogluom.

“Možemo imati različita stajališta o karikaturama Charlieja
Hebdoa. Siguran sam da se neki u EU-u ne slažu s onim što one govore. No
branit ćemo njihovo pravo da to govore. Za Europu je to pitanje
temeljnih vrijednosti”, rekao je Tusk nakon susreta, u društvu turskog
premijera.

“Turski pristupni proces i ubuduće će biti glavni okvir naših odnosa”, rekao je novinarima.

Susret se dogodio nekoliko sati prije policijske protuterorističke akcije na istoku Belgije u kojoj su poginule dvije osobe.

Davutoglu je kazao da se nada ubrzavanju pregovora o članstvu s EU-om koji su već dugo na mrtvoj točki.

Davutoglu je u obraćanju diplomatima prije susreta s Tuskom
obećao da će učiniti više kako bi se “zatvorila granica” za strane borce
IS-a koji iz Sirije i Iraka ulaze u Tursku, odakle se neki vraćaju kući
u Europu.

Od petka Amerikancima olakšano poslovanje s Kubom

Sjedinjene Države
predstavile su u četvrtak niz mjera koje u petak stupaju na snagu, a
ublažit će sankcije Kubi, odnosno otvoriti to tržište za manje
trgovinske, financijske i druge poslovne aktivnosti američkih
gospodarstvenika.

Unatoč oštrim kritikama Kongresa, predsjednik Barack Obama održao
je riječ datu prošli mjesec o ublažavanu ograničenja u poslovanju s
komunističkim otokom u sklopu najave obnove diplomatskih odnosa.

Međutim, 54 godine star američki embargo Kubi ostaje na snazi jer jedino Kongres ima moć ukinuti ga.

Paket novih mjera koje su pripremila ministarstva financija i
trgovine dopušta američki izvoz u sektoru telekomunikacija,
poljoprivrednih proizvoda i građevinske opreme, omogućuje lakše
putovanje Amerikancima i otvara bankovne odnose.

To je prvi opipljivi američki korak u promjenama koje je Obama
najavio 17. prosinca kada je s kubanskim predsjednikom Raulom Castrom
objavio da će obnoviti diplomatske odnose.

Nove mjere zamijenit će “zastarjelu politiku” koja je postala nedjelotvorna, rekao je ministar financija Jacob Lew.

Amerikanci će moći lakše putovati na Kubu iz nekog od desetak
razloga – obiteljskih, obrazovnih, vjerskih. Turizam širokih razmjera
još nije dopušten, no američki turisti moći će u domovinu ponijeti manje
količine kubanskih cigara.

Američke kompanije moći će izvoziti svoje mobitele i software,
pružati internetske usluge na Kubi, a američki avioprijevoznici moći će
proširiti svoje poslovanje na tom karipskom otoku.

Amerikanci će moći u Kubu slati do 8000 dolara godišnje umjesto
sadašnje 2000, a na Kubu ulaziti s 10.000 USD i rabiti kreditne i
debitne kartice.

Mjere su objavljene pošto je službena Havana oslobodila 53 politička zatvorenika što je bila dogovorila s Washingtonom.

Nadalje, mjere stupaju na snagu tjedan dana do prvih
američko-kubanskih razgovora u Havani o normalizaciji i ponovnom
otvaranju veleposlanstava.

Havana je, međutim, jasno dala do znanja da u zamjenu za
normalizaciju neće odustati od jednostranačja ili državnoga
gospodarstva.

Američki Kongres je kritičan i tvrdi da Obama nagrađuje Kubance, u
čemu prednjači republikanski senator Marco Rubio, kubanski Amerikanac
koji poručuje da će “nove mjere financirati Castrovu represiju nad
Kubancima”.

Republikanci koji danas imaju većinu u oba doma Kongresa jasno su poručili da nema ništa od potpunog ukidanja embarga.

Washington je gospodarske sankcije Kubi nametnuo kada je Fidel
Castro srušio tadašnji režim i postao bliski saveznik Sovjetskog Saveza,
a diplomatske veze prekinute su 1961.

Nove mjere dopuštaju samo poslovanje malih poduzetnika, no rekacija američke poslovne zajednice ipak je pozitivna.

Iz Havane još nema službene reakcije, no obični su Kubanci pozdravili promjene.

“Što više Amerikanaca dođe ovdje, to znači više kupaca i to je
dobro za gospodarstvo”, kaže Orlando Veliz, kuhar u privatnom restoranu u
Havani.