Predsjednik Novog vala i
ekonomist Ljubo Jurčić i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
Krešimir Sever rekli su u subotu da bi se u Hrvatskoj krediti u
švicarskim francima trebali pretvoriti u kune a devizna klauzula
ukinuti, jer naši građani koji imaju kredite vezane uz švicarski franak
nemaju nikakvu vezu s tom valutom.

“Treba otvoriti proces
ukidanja devizne klauzule, a drugi čin je da napravimo ono što su i
Švicarci prije par godina – da zamrznemo jedan tečaj švicarskog franka.
Ali ne samo te valute, već i drugih”, kazao je Jurčić novinarima, upitan
kako bi se trebao rješiti problem građana koji imaju kredite u
švicarskim francima.

Uz to, dodao je, trebala bi se napraviti i analiza kolike su
štete za ukupno hrvatsko društvo, a ne samo za građane koji su digli
kredite u toj valuti. “Specificirati te gubitke, staviti u jedan fond i
dogovoriti se koliko će tko pokriti od tog gubitka. Ukoliko se to ne
napravi i to se bude spontano razvijalo, gubici će biti puno veći”,
smatra Jurčić.

Jurčić: U Hrvatskoj je valuta kuna

Podsjetio je da je prije nekoliko godina udruzi Franak predložio
da se dogovore s Vladom, bankama i HNB-om oko specificiranja gubitaka i
podjele ih tako da Vlada plati 25 posto tih gubitaka jer nije zabranila
deviznu klauzulu, a 25 posto Hrvatska narodna banka jer ju je
dopustila. “Vlada i HNB su kreatori kune i oni moraju biti zaštitnici
domaće valute, a to nisu učinili. Kuna mora biti mjerilo vrijednosti, a
deviznom klauzulom ta njezina funkcija je otpuno ukinuta”, kazao je
Jurčić. Ostalih pedeset posto gubitaka trebali bi u jednakim omjerima
pokriti banke i korisnici kredita, dodao je Jurčić, koji drži kako su u
tome svi pomalo krivi, a društvena šteta puno veća nego što je za
građane koji imaju kredite u švicarskim francima.

Predsjednik Novog vala smatra i da se dogovorom s bankama neće
puno postići, te ocjenjuje da Vlada više komunicira nego reagira.
Pogreškom ocjenjuje što prvo razgovara s poslovnim bankama jer one ne
znaju kakav je ustroj države. “Partner Vladi na financijskom i
monetarnom tržištu je HNB, koji daje dozvole rada bankama, kontrolira
njihovo poslovanje i sve ugovore te određuje uvjete poslovanja na
hrvatskom bankarskom tržištu i određuje što je valuta. U Hrvatskoj je
valuta kuna, a ne euro ili švicarski franak. Svako uvođenje tuđe valute
da obavlja funkcije domaćeg novca je napad na monetarni suverenitet s
velikim štetama za hrvatsko gospodarstvo “, naglasio je Jurčić.

Sever: Sutra možda “poleti” i euro

Sada je dobro vrijeme da se u Hrvatskoj preispita devizna
klauzula te da se krediti pretvore u kune smatra i predsjednik
Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

“Valutna klauzula je ona koju treba pretresti i maknuti, a
kredite verificirati u domaćoj valuti”, kazao je Sever. Drži kako je
sada najbitnije “sjesti s bankama” koje konačno trebaju ponuditi neko
trajno rješenje tog problema.

Upitan kako ukinuti valutnu klauzulu i vratiti sve u kune kad
je Hrvatska visoko euroizirana zemlja, odgovorio je kako, bez obzira na
to što je velik dio kapitala i novca u eurima, treba naći optimalno
rješenje prelaska na kunu i ukidanje valutne klauzule. “Velika je
opasnost da će, kako je danas ‘poletio’ švicarac, to sutra može i euro.
Treba naći smireno stanje koje će stabilizirati sustav”, smatra Sever.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i
visokog obrazovanja Vilim Ribić rekao je da država treba reagirati u
sadašnjoj situaciji s kreditima vezanim uz švicarski franak. “Treba
gledati Mađarski primjer koja vodi svoju autentičnu politiku vezanu uz
švicarski franak”, smatra Ribić. 

Još nije kasno da se
Rafinerija nafte Sisak modernizira i da nastavi s radom, a ugovor s
MOL-om treba poštivati ili ga Vlada kao suvlasnik Ine treba što prije
raskinuti, smatraju sudionici okruglog stola o budućnosti Rafinerije
održanog u subotu u Sisku.

Sisačku Rafineriju ne treba
razmatrati samo kroz profit jer je ona za zemlju tehnološka nužnost,
upozorio je akademik Mirko Zelić. Rekao je da je nužno za 10 do 15 posto
povećati crpljenje domaćih nalazišta nafte, što je moguće, istaknuo je,
već postojećim rutinskim tehnologijama. Ako se tome doda i nastavak
istraživanja na dvadesetak potencijalnih ležišta nafte, brzo će se
pokazati potreba ponovne prerade domaće nafte.

“Ministarstvo bi trebalo hitno raskinuti ugovor s MOL-om i
koncesije za istraživanja i eksploataciju domaće nafte vratiti Ini. U
takvom integriranom pristupu Rafinerija nafte Sisak predstavlja važnu
kariku tehnološkog lanca, jer jedina prerađuje domaću naftu. Riječ je o
strateškom nacionalnom interesu, koji je sisačka Rafinerija već
potvrdila u Domovinskom ratu, kada smo energetski bili potpuno neovisni.
Nažalost, dosad nijedna hrvatska vlada nije o tome vodila računa, što
je dovelo i do sadašnjih socijalnih problema”, rekao je dr. Zelić.

Brojni su propusti hrvatskih vlada kada je u pitanju donošenje
strateških odluka u energetici, upozorio je mr. Ivan Medarac, nekadašnji
direktor energetskog sektora Ine. Politikom MOL-a, kako je rekao, u
Hrvatskoj je zapostavljeno istraživanje i eksploatacija nafte, njena
prerada i prodaja osjetno opadaju, dok uvoz MOL-ovih derivata iz
Mađarske i Slovačke sve više raste. Svoje je tvrdnje potkrijepio
službenim podacima eneregtske bilance.

“Činjenica je da je nakon rata već iscrpljenu Inu trebalo
modernizirati kao kompaniju, kako bi postala konkurentnija. Međutim, MOL
kao strateški partner nije ispunio svoje ugovorne obveze. Od 2008. do
2013. godine je proizvodnja nafte smanjena za 30 posto, iako već 20
godina potrošnja goriva raste. I cijene nafte su u međuvremenu rasle, pa
je svako ulaganje u modernizaciju bilo isplativo. Međutim, unatoč
obveze da u modernizaciju sisačke rafinerije uloži 965 milijuna dolara,
MOL je uložio tek 10 posto tog iznosa. Da je rafinerija modernizirana,
ostvarivala bi godišnju dobit od 150 milijuna dolara. Naše obje
rafinerije sada na rade optimalno, pa je logično da generiraju gubtke,
na koje se poziva MOL. Štete prouzriočene lošom politikom i neulaganjima
mjere se milijardama dolara. To je dovoljan razlog da se štetan ugovor s
MOL-om raskine”, rekao je Ivan Medarac.

Predsjednik Radničkog vijeća i koordinator Stožera za obranu
Rafinerije Predrag Sekulić pozvao je premijera Zorana Milanovića da
prisili MOL na poštivanje ugovora ili da ugovor raskine. Kako rekao,
MOL je dobro znao što kupuje i u što ulaže. Uputio je i apel budućoj
predsjednici Kolindi Grabar Kitarović da se zauzme za opstanak
rafinerije, dok ne bude kasno.

Sekulić je upozorio kako se u Ini ponovo rade spiskovi viška radnika na kojima je već oko tisuću imena.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, na
čiju je inicijativu okrugli stol održan, istaknula je kako je za
Hrvatsku strateški važno da se u Sisku nastavi prerada nafte i pozvala
na javnu raspravu o tom problemu.

Iz Ine su, u povodu rasprave
na okruglom stolu o Rafineriji nafte Sisak u subotu, priopćili kako
smatraju da je razgovor o takvim pitanjima važan, ali da on treba biti
konstruktivna rasprava u kojoj bi se “na adekvatan način mogli
ravnopravno ponuditi argumenti svih uključenih strana”.

Inin
menadžment ostaje otvoren za sva pitanja vezana uz poslovanje kompanije
te ujedno poziva i Radničko vijeće da u skladu sa svojim ovlastima
sazove sastanak na kojem bi sa menadžmentom ta pitanja i  raspravili,
kaže se u priopćenju.

“Što se tiče trenutne proizvodnje u Sisku, temeljem odluke
donesene na razini operativnog menadžmenta, a u skladu s najboljom
industrijskom praksom, u Rafineriji nafte Sisak u siječnju je došlo do
privremene obustave proizvodnje uslijed isteka zaliha domaće nafte”,
kaže se u priopćenju i napominje da je obustava proizvodnje uobičajena
mjera optimizacije poslovanja “koja ne podrazumijeva zatvaranje
rafinerije, niti smanjenje broja zaposlenika”. Ta mjera optimizacije je
predstavljena svim razinama menadžmenta te odobrena prošle godine u
sklopu poslovnog plana kompanije za ovu godinu, poručuju iz Ine.

“Razumijemo zabrinutost Ininih zaposlenika te lokalne zajednice
vezano uz budućnost sisačke Rafinerije, no prilikom donošenja odluka o
proizvodnji u obzir moramo uzeti ekonomsku realnost i održivost
poslovanja. Prerada u sisačkoj Rafineriji ovisna je o vanjskom okruženju
odnosno tržišnim uvjetima, pri čemu je fokus Ininog menadžmenta na
optimiziranju poslovanja te ostvarenju maksimalne profitabilnosti Ininog
rafinerijskog segmenta. U tom kontekstu, moramo istaknuti kako Inin
menadžment ne može biti pod utjecajem političkih pritisaka pri donošenju
odluka koje mogu imati značajan utjecaj na kompaniju”, kaže se u
priopćenju.

Predsjednik Velikog vijeća
Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić poručio
je u subotu, prilikom obilježavanju 25 godina rada toga sindikata, da bi
u središte društva trebalo staviti obrazovanje i znanost boljim
financiranjem i brigom vlasti o boljoj organizaciji.

“Obrazovanje više nije ‘in’, ne ulazi čak niti u diskurs političara, a
kamoli da bi ga financirali. Nije ga se spominjalo niti u nedavnoj
izbornoj utakmici”, upozorio je Ribić.

Podsjetio je da je Sindikat osnovan 1990. kada i hrvatska
država i istaknuo da u njegovu poslovanju nema niti jedne mrlje, dok su u
zemlji “afere nebrojene i nepopamtive”. Upozorio je i da je prva mjera
sadašnje vlasti bio obračun sa znanstvenicima, učiteljima i ostalim
“uglavnom potplaćenim javnim službenicima”, a da stvarne i ozbiljne
reforme nisu niti započete. “Sve ono što smo kao sindikati dobrovoljno
dali svih ovih godina i sve ono što su nam oteli, nije dalo pozitivnog
učinka na stanje u gospodarstvu, baš kao što smo i predvidjeli”,
istaknuo je Ribić.

Čestitajući Sindikatu na četvrt stoljeća uspješnog rada,
predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je da je ponosan što će od
veljače biti ponovno član akademske zajednice. “Moram izraziti divljenje
onime što ste napravili i na tom vam čestitam”, kazao je i posebno
čestitao Ribiću na radu tog sindikata.

Iako u zemlji raste potreba za znanjem i obrazovanjem, u
društvu su teži uvjeti ostvarivanja cilja da postanemo društvo znanosti i
obrazovanja, rekao je. “Uloga sindikata u vremenima koja dolaze u
formiranju novog sustava, ne samo financiranja nego i organiziranja
sustava obrazovanja, biti će presudna. Dosadašnji modeli vođenja
znanstvene i obrazovne politike u cijelom društvu su na ozbiljnom
iskušenju, ne samo zbog ekonomske krize”, smatra Josipović. Uz to,
naglasio je i važnost autonomije Sveučilišta da u okviru raspoloživih
sredstava samo odlučuje o svom razvoju.

Upozorio je i da su u Hrvatskoj provedene brojne reforme u
znanosti i obrazovanju koje nisu dovele do promjena. “Nemojmo ulaziti
više ni u kakve reforme ako nismo sigurni da za to, osim dobrih ideja,
nemamo financijsku podlogu i ako nismo sigurni do kraja u ono što
želimo; također, ako se reforma ne temelji na rasterećenju od
administrativnih i birokratskih procedura, koje uzimaju jako puno
vremena onima koji su u znanosti i na Sveučilištu”, rekao je Josipović.

Sindikatu su na jubileju čestitali i ministar znanosti,
obrazovanja i športa Vedran Mornar, rektori zagrebačkog i pulskog
sveučilišta Damir Boras i Alfio Barbieri, predsjednik Rektorskog zbora
Hrvatske Pero Lučin te predsjednica ORaH-a Mirela Holy i predsjednik
Novog vala Ljubo Jurčić.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i
visokog obrazovanja Vilim Ribić uručio je 25 priznanja članovima
Sindikata i aktivistima za dosadašnji rad.