Velika pobuna kod Trilja zbog vjetroelektrane! Mještani ljuti pa poručuju: ‘Nećete preko Budimira!’

Među mještanima Budimira na području Trilja raste zabrinutost zbog velikih energetskih zahvata koji se planiraju ili bi mogli zahvatiti područje njihova sela. Nakon uvida u zemljišnoknjižnu i katastarsku dokumentaciju, dio stanovnika javno je istupio tražeći od nadležnih institucija potpune informacije o tome što se planira graditi, na kojim parcelama i koliko bi nova infrastruktura mogla zadirati u prostor na kojem žive.

Njihova poruka je prilično jasna – ne žele da Budimiri postanu velika energetska zona.

– Ne protivimo se samo jednom dalekovodu, jednoj trafostanici ili jednom projektu. Protivimo se bilo kojem novom velikom energetskom projektu koji bi dodatno opteretio prostor Budimira. Ne želimo da naše selo postane energetska zona – poručuju mještani.

Služnosti na desecima tisuća četvornih metara

Kao jedan od razloga zabrinutosti navode zemljišnoknjižne podatke povezane s projektom VE Brda–Umovi.

Kako je prije dvije godine pisao Lider, iza projekta stoji tvrtka DRI, europski ogranak ukrajinske DTEK grupe za obnovljivu energiju. DRI je osnovan 2021. godine kao europski ogranak DTEK-a, energetske grupacije čiji je osnivač ukrajinski milijarder Rinat Akhmetov, u hrvatskoj javnosti poznat i kao vlasnik nogometnog kluba Shakhtar Donetsk. Za samu vjetroelektranu Brda Umovi tada je bilo najavljeno da bi realizacija trebala započeti u ljeto 2025., dok je početak proizvodnje električne energije bio predviđen za jesen 2026. godine.

Prema verificiranom zemljišnoknjižnom izvatku sa stanjem na 26. kolovoza 2026. godine, kako navode mještani, za katastarsku česticu 2063/1 k.o. Budimiri evidentirana je stvarna služnost površine 8.041 četvorni metar u korist društva VJETROPARK BRDA UMOVI d.o.o.

U drugom izvatku, koji povezuju s područjem Jagodnika, služnosti su evidentirane na još šest čestica, ukupne površine 60.126 četvornih metara.

Prema njihovu izračunu, dokumentacija koju su dosad izdvojili tako obuhvaća 68.167 četvornih metara evidentirane površine služnosti.

Mještani pritom sami naglašavaju kako to ne znači da će čitava navedena površina biti izgrađena, niti da će se na svim česticama nalaziti objekti. Upravo zbog toga, kažu, žele dobiti precizan prikaz planiranih zahvata, parcelu po parcelu.

„Gdje će biti stupovi, dalekovodi i ceste?“

Zabrinutost se, tvrde, ne odnosi samo na jednu lokaciju, nego na šire područje Budimira i zemljišta uz niz zaseoka i lokaliteta, među kojima navode Lazine, Pisak, Ivančeviće, Dvodžđere, Pištet, Vujčiće, Jagodnik, Periše, Rančiće, Sliškoviće, Ratkovače, Uvanoviće, Mladine, Ćubiće, Gunjače i Prelase, kao i prostor oko igrališta i crkve Gospe od Ružarija.

U zemljišnoknjižnim upisima povezanima s VE Brda–Umovi, navode dalje, spominje se energetski sustav koji obuhvaća vjetroagregate, pristupne i interne prometnice, srednjenaponsku kabelsku mrežu, trafostanicu i dvostruki 110-kV dalekovod.

Zato od nadležnih traže vrlo konkretne odgovore: gdje će biti stupovi, kojim će trasama prolaziti dalekovodi i kabeli, gdje će biti nove prometnice te koliko će sve to biti udaljeno od kuća, zaseoka i crkve.

Žele znati i koje bi privatne parcele mogle biti zahvaćene.

– Iza tih naziva nisu prazne površine na karti. Tu su kuće, privatna zemljišta, njive, pašnjaci, putevi, priroda i prostor na kojem obitelji žive generacijama – ističu.

Strahuju i za stećake

Posebno pitanje za stanovnike Budimira predstavljaju stećaci i potencijalni arheološki lokaliteti.

Mještani upozoravaju da na tom području postoje nalazišta stećaka te traže da Ministarstvo kulture i medija, konzervatori i arheolozi izađu na teren prije bilo kakvih radova.

Žele da se nalazi evidentiraju, utvrdi njihov službeni status te odrede eventualne mjere zaštite.

– Stećak koji se jednom uništi ne može se vratiti. To je baština naših predaka koju moramo ostaviti budućim generacijama – poručuju.

Što je s vodom ispod krša?

Osim kulturne baštine, otvaraju i pitanje podzemnih voda. Budimiri se nalaze na krškom području pa stanovnici traže da im se predstave hidrogeološka istraživanja i eventualni utjecaji izgradnje temelja, cesta, kabelskih trasa, dalekovoda i trafostanica na podzemni sustav.

Traže i podatke o biljnim i životinjskim vrstama, prirodnim staništima te površinama vegetacije koje bi zbog zahvata mogle biti uklonjene.

– Ovo nije mrtav kamenjar. Ovdje postoji život koji se ne vidi na katastarskim kartama – navode.

„Ovdje ljudi imaju svoju zemlju“

Jedna od najosjetljivijih tema je privatno vlasništvo. Mještani ističu kako brojne obitelji na širem području imaju zemlju koja se generacijama nasljeđuje i koristi.

Zbog toga traže da svaki vlasnik pravodobno i jasno sazna planira li se nešto na njegovoj zemlji ili u njezinoj neposrednoj blizini te kakve bi posljedice eventualne služnosti ili izgradnja mogle imati na buduće korištenje parcele.

Selo, dodaju, žele razvijati kao vjersko, izletničko, ruralno i turističko mjesto povezano s prirodom i tradicijom Cetinske krajine, a ne kao prostor kojim će dominirati energetska infrastruktura.

Posebno ističu crkvu Gospe od Ružarija kao središte vjerskog života sela.

– Želimo da ljudi dolaze u Budimire zbog naše crkve, vjere, prirode, stećaka, tradicije i mira. Ne želimo da naše selo postane velika energetska zona – poručuju.

Traže jednu kartu sa svim zahvatima

Od Grada Trilja, Splitsko-dalmatinske županije, nadležnih ministarstava i ostalih institucija mještani sada prvenstveno traže transparentnost.

Žele javno dostupnu kartu na kojoj bi bile navedene sve katastarske čestice na kojima postoje ili se planiraju služnosti te precizno označeni koridori dalekovoda i kabela, prometnice, trafostanice i ostali objekti.

Traže i podatke o stvarnim udaljenostima infrastrukture od kuća, crkve, zaseoka, stećaka i drugih kulturnih lokaliteta.

No upozoravaju da priča možda ne završava na Budimirima. Prema dokumentaciji na koju se pozivaju, projekti i pripadajuća elektroenergetska infrastruktura dotiču se šireg područja na kojem se nalaze Ugljane, Biorine, Nova Sela, Vinine i Blato na Cetini.

Zato žele da se javno utvrdi koja su sve naselja, katastarske općine i parcele obuhvaćene pojedinim zahvatima.

„Nećete preko Budimira“

Mještani na kraju naglašavaju da njihov istup nije usmjeren samo protiv jednog konkretnog dalekovoda, trafostanice ili vjetroelektrane, nego protiv daljnjih velikih energetskih zahvata za koje smatraju da bi mogli ugroziti prostor i kvalitetu života.

– Budimiri nisu prazna točka na karti niti komad kamenjara kojim se može raspolagati bez ljudi koji ovdje žive. Ovo su naše kuće, naša zemlja, naša crkva, naši stećaci, naša voda, biljke i životinje. Ovo je baština koju smo dobili od svojih predaka i budućnost koju trebamo ostaviti svojoj djeci – poručuju.