Pljačka li Banka splitsko-dalmatinska (iako već s ključem u
bravi) pošten narod? Lako se može zaključiti tako nešto iz komentara naše
čitateljice koja je mirovinu primala u toj bankarskoj instituciji koja je vrata
klijentima, po nalogu Hrvatske narodne banke, zatvorila koncem svibnja.
Pokušali smo otkriti postoje li neke “sumnjive”
okolnosti u ponašanju djelatnika BSD (središnjica na Ravnim Njivama), kako je
žena navela u mailu. Kaže ukratko umirovljenica koja je račun za primanje
penzije prebacila u HPB, no u BSD ostao joj je kredit kojeg treba otplaćivati.
Namjeravala je podmiriti dugovanja prema propaloj banci (što bi zapravo značilo
prijevremenu otplatu tog kredita), a trebala je i potvrdu o saldu duga. No, uz
tu potvrdu dobila je i račun od 62,50 kuna. Također, čudi se žena “kako
sad ona mora plaćati njima iako su je, kao i tko zna koliko umirovljenika,
doveli do ruba”.
– Još me naljutilo što traže da im platim i kamate ako želim
platiti dug… – razočarana je naša sugrađanka, koja je “čula od jedne
umirovljenice koja je prešla u PBZ da je dobila sve papire bez hodanja do
sjedišta BSD”.
Pa idemo redom, za početak Potvrda o saldu duga koštala je
50 kuna plus porez. Na žalost, u gotovo svakoj interakciji s bankama, svim
bankama, sve njihove usluge nešto koštaju, od “održavanja računa”,
godišnjih članarina za kartice, telefonskog ili Internet bankarstva do raznih
drugih naknada. Pa tako i potvrda o saldu duga. Istina, dio tih troškova može
se izbjeći uzimanjem nekog skupljeg “paketa” usluga, no i to košta…
Kako u bankarskim institucijama koje uredno posluju, tako i u BSD koja unatoč
propasti još uvijek servisira građane s kojima imaju nekakav poslovni odnos. U pitanju
je “skrbništvo”, kako se navodi u rješenju HNB-a. I te usluge
naplaćuje, neselektivno tko je u pitanju – umirovljenik ili bogataš koji je
imao milijune oročene štednje.
A to nas dovodi do drugog dijela problema,
“kamate” na kredit kojeg gospođa (željela je ostati anonimna)
namjerava zatvoriti. Ponovno, kao i u ostalim bankama, prijevremeno zatvaranje
kredita je moguće, ali uz – plaćanje. Preciznije, banke naplaćuju određen
postotak (varira od jedan do četiri, obično) naknade, de facto penalizacije, od
preostalog dijela glavnice kredita.
Na žalost, u RH smo već bili svjedoci propasti nekoliko
banaka pa svi mehanizmi u ovakvim slučajevima prilično uredno funkcioniraju.
Banci se i dalje moraju plaćati rate kredita, no vrijedi napomenuti kako
djeluje (barem prema našim saznanjima i raspitivanju kod bivših klijenata
BSD-a) i u obrnutom smjeru. Dakle, većina ljudi koji su imali deponirana
sredstva (do iznosa za kojeg garantira Državna agencija za osiguranje štednih
uloga i sanaciju banaka) u BSD, već su dobili svoje depozite preko Hrvatske
poštanske banke, koju je za te poslove imenovao DAB.
Kako je “profitirala” njena poznanica otišavši u
PBZ i koji je konkretno slučaj u pitanju, nismo doznali, kao niti službenu
reakciju iz BSD-a. Besplatni telefon (koji stoji na nekoliko mjesta kao kontakt
za građane, klijente) uredno – ne radi, dok fiksna linija navedena na računu,
potvrdi o saldu duga (koji je trebao našoj čitateljici) radi, ali nitko se
danima na nju nije javljao.