Hrvatska se sprema za ulazak u Schengen: Znate li što je to?

Premijer Andrej Plenković u pratnji svog najbližeg suradnika, potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova Davora Ive Stiera, te ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića nedavno se pohvalio da je Hrvatska potrošila gotovo sva sredstva koja su joj dodijeljena za pripremu ulaska u Schengenski sporazum, označivši to važnim korakom prema cilju – članstvu u području slobodnog kretanja. Ulazak Hrvatske u Schengen označio je kao važan politički cilj aktualne vlade. – piše tportal

Međutim, ministar Vlaho Orepić, čije ministarstvo odrađuje glavninu posla oko pripreme za ulazak u Schengen, nije želio spekulirati s datumom ulaska. Orepić je kazao da treba ispuniti tehničke i političke uvjete, naglasivši da ćemo tehnički biti spremni iduće godine. Njegov oprez ne čudi jer se Rumunjska i Bugarska, koje su ušle u Europsku uniju još 2007., još uvijek nalaze pred vratima Schengenske zone slobode kretanja. Prigovori uglavnom stižu iz Njemačke i Nizozemske, a svode se na zabrinutost zbog rasprostranjene i duboko ukorijenjene korupcije. Iako su tehničke kriterije zadovoljile, Rumunjska i Bugarska suočene su s političkom blokadom. 

Uvrijeđena Rumunjska 2015. godine čak je povukla zahtjev za ulazak u Schengen. Hrvatska bi se mogla naći u sličnoj situaciji jer je, kao i dvije spomenute zemlje, visokokorumpirana, a premještanje vanjske granice EU-a na dugu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine dok još nije riješena migrantska kriza iluzorno je očekivati. Štoviše, Hrvatska se tijekom migrantske kriza našla na udaru Slovenije i Mađarske, koje su zaprijetile upravo blokadom ulaska u Schengen jer Zagreb nije poštovao europska pravila te im je slao izbjeglice a da ih nije je prethodno evidentirao.

Budućnost upitna, izgledan redizajn

Europske zemlje zasad su složne da Schengen treba opstati, ali  se može očekivati njegov temeljiti redizajn. Zato je osmišljen i projekt Europske granične i obalne straže, koja bi trebala osnažiti kontrolu zajedničkih vanjskih granica. Pripadnost Schengenskom prostoru uključuje i policijsku suradnju između svih članica u borbi protiv organiziranog kriminala ili terorizma, uz razmjenu podataka, poput Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

Sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala unutar država koje su dio Schengenskog prostora dodana je vrijednost koja će dati poticaj Hrvatskoj u razvoju širokog spektra gospodarskih, znanstvenih i ostalih djelatnosti koje će potencijalno imati pozitivan učinak na državljane tih država i čitavo društvo, mišljenje je državnih struktura koje propagiraju ulazak u Schengen.

Međutim, do ostvarenja toga cilja pred Hrvatskom su još brojni zadaci. Iako Orepić tvrdi da će Hrvatska već iduće godine biti tehnički spremna za ulazak u Schengen, činjenica je da još uvijek postoji 98 primjedaba koje se moraju otkloniti. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Dorić  priznao je nespremnost dijela hrvatskih zračnih i pomorskih luka za ulazak u Schengen, kao i potpunu nespremnost željezničkih postaja.

Za ulazak u režim zemlje moraju ispuniti niz uvjeta, kao što su odgovornost za kontrolu vanjskih granica i izdavanja jedinstvene vize, kontrola kopnene, morske i zračne granice, policijska suradnja i zaštita podataka te korištenje Schengenskog informacijskog sustava. Zbog objektivnih razloga teško je očekivati da Hrvatska postane članica Schengena još nekoliko godina. Cijeli članak pogledajte ovdje.