Nedavna video snimka taoca u rukama Islamske države, Britanca Johna Cantliea pokazuje taktičku promjenu džihaidsta koji pokušavaju zbuniti Zapad, drže analitičari.

Tri video snimke koje su prethodile snimci Johna Cantliea, freelance novinara, završile su odrubljivanjem glave taoca.

Ali objava videa u četvrtak je drugačija i najavljuje prvu epizodu serije, a u snimci koja traje nešto duže od 3 minute nema jasne prijetnje životu taoca.

Cantlie na snimci govori engleski uz titlove na arapskom i navodi da je zatvorenik te najavljuje sljedeće epizode u kojima će otkriti istinu o motivacijama IS-a i kako su europske vlade uspjele osloboditi svoje državljane u pregovorima s džihadistima.

– Na snimci nema brutalnosti kao to je bio slučaj s tri prethodna, što je jasan znak – drži Peter Neumann, direktor Međunarodnog centra za istraživanja radikalizacije i političkog nasilja na King’s Collegeu u Londonu.

Džihadisti si bili tako brutalni i olakšali su zadatak zapadnim vladama koje su ih opisale kao najgore barbare koje treba uništiti, objasnio je Neumann.

– Sada čine suprotno, njihova poruka je da su razumni. Ako zapadne vlade žele s njima razgovarati, sve se može jednostavno riješiti – dodao je Neumann.

Neumann smatra da promjena tona treba kod zapadnjaka i Arapa, koji su se ranije protivili američkim oružanim intervencijama na Bliskom istoku, izazvati sumnje.

– Protivljenje zračnim napadima na Islamsku državu nije tako jako kao u doba rata u Iraku 2003. Možda je video snimka na kojoj je upotrijebljen John Cantlie upućena miroljubivoj ljevici i svima onima koji su nepovjerljivi prema ratu i oružanim intervencijama – zaključio je.

Do sada je IS ubila dvojicu Amerikanaca i jednog Britanca. IS prijeti smrću britanskom taocu Alanu Henningu. Taj taksi vozač je prevozio humanitarnu pomoć u Siriju u konvoju u kojem sudjelovali i islamisti koji podržavaju al Qaedu, rekao je Peter Neumann.

Islamska država se možda boji da bi njezina brutalnost mogla dovesti do gubitka podrške islamističkih redova.

Sudbina Alana Henninga bi trebala biti odlučujuća za novi pristup džihadistima, dodao je Neumann.

Rita Katz, direktorica SITE, američkog centra nadzora islamističkih internet stranica drži da je IS prestrašile američke intervencija.

Rusija je zatražila da se EU obveže dopuniti sporazum o pridruživanju s Ukrajinom u sklopu razgovora kojima je cilj smiriti strahovanja Moskve u pogledu pokretanja sporazuma o slobodnoj trgovini koji on uključuje, prema pismu do kojega je došla agencija France Presse.

U tom pismu s datumom od ponedjeljka upućenog europskom povjereniku za trgovinu Karelu De Guchtu, ruski ministar gospodarstva Aleksej Uljukajev traži da se odredi jasan mandat na trilateralnim razgovorima predviđenim o trgovinskim odnosima EU-Kijev, tj. priprema prijedloga za amandmane sporazumu o pridruživanju Ukrajine s EU.

Jedan europski dužnosnik je potvrdio postojanje tog pisma i naveo da Europska komisija priprema odgovor.

Traženi amandmani moraju omogućiti pravno obvezujuće formule kako bi se umirila ruska strana, dodaje ministar u poruci. Sporazum o udruživanju su u utorak ratificirali ukrajinski i europski parlamenti.

Prije te etape, koju će slijediti ratificiranje svake zemlje članice EU, Bruxelles je najavio odgodu do početka 2016. pokretanja sporazuma o slobodnoj trgovini.

Tu odluku je objavio De Gucht nakon sastanka u Bruxellesu s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom i Uljukajevim.

U zajedničkom priopćenju trojica sugovornika su navela da “strane nastavljaju konzultacije kako bi odgovorile na pitanja koja postavlja Rusija”.

Odgodu Komisija opravdava potrebom nedodavanja ulja na vatru dok se priprema veći mirovni i sigurnosni proces, a Ukrajina drži da se radi o uzmaku pred Moskvom.

Rusija smatra da Ukrajina ne može istovremeno profitirati od privilegiranih trgovinskih veza i s njom i s EU-om. Njemačka kancelarka Angela Merkel se založila za uvažavanje ruskih zabrinutosti.

Komisija je pristala o njima razgovarati, ali je isključila bilo kakvo pregovaranje s Rusijom o samom sadržaju sporazuma s Ukrajinom i ograničila debate na načine pokretanja.

Tekst je dovršen i ratificiran i jedino ga se može promijeniti da EU i Ukrajina ponovno pokrenu pregovore, naglasio je taj europski dužnosnik.

Kraljica Elizabeta II. pozvala je u petak britanski narod na jedinstvo nakon što su Škoti odbili neovisnost Škotske na referendumu o samoodređenju.

– Poznavajući škotski narod ne sumnjam da su Škoti, kao i drugi diljem Ujedinjenog kraljevstva, sposobni izraziti snažne stavove prije nego se ponovo okupe u duhu međusobnog poštivanja i podrške – rekla je kraljica u jednom od svojih rijetkih priopćenja.

– Danas će u Škotskoj i drugdje vladati snažni i različiti osjećaji. To je obilježje snažne demokratske tradicije koju imamo u ovoj zemlji – dodala je kraljica koja, kako joj obveze nalažu, nije službeno izrazila stajalište o referendumu.

– Nimalo ne sumnjam da će te osjećaje pratiti želja vođenja računa o osjećajima drugoga. Sada kada treba krenuti dalje, moramo se podsjetiti da dijelimo trajnu ljubav prema Škotskoj koja nam pomaže da ostanemo ujedinjeni – nastavila je 88-godišnja kraljica u poslanici.

– Moja obitelj i ja učinit ćemo sve što je u našoj moći da bi vam pomogli i podržali vas u tom važnom zadatku – zaključila je kraljica iz svoje ljetne rezidencije u Balmoralu, na sjeveroistoku Škotske od kuda je pratila tijek referenduma.

Američki predsjednik Barack Obama je u petak pokrenuo kampanju borbe protiv seksualnog nasilja u američkim sveučilišnim kampusima i ukazao na tihu toleranciju koja ih okružuje.

– Svaka peta žena je pretrpjela seksualni napad tijekom studija. Samo 12 posto napadača je prijavljeno – naglasio je Obama i najavio pokretanje kampanje “Na nama je”.

On je dodao da “iako su žrtve uglavnom žene, i muškarci trpe napade i silovani su”.

Podsjetivši na specijalan odjel koji je Bijela kuća otvorila u siječnju za traženje sredstava za bolju zaštitu mladih žena na sveučilištima, Obama je naglasio da se radi o “zajedničkoj odgovornosti svih sudionika u društvu”.

– Svi moramo odbaciti tiho toleriranje seksualnih napada i ne prihvaćati ono što nije prihvatljivo – zaključio je.

Britanija je preživjela, ali je i dalje na aparatima za disanje – Unija je sačuvana zahvaljujući škotskim umirovljenicima. Britanski list The Economist piše kako su lojalisti Ujedinjenog Kraljevstva jutros slavili isključivo zahvaljujući starijim građanima Škotske.

Oni su, prema istraživanju biznismena i političara Lorda Ashcrofta, bili uvjerjivo za ostanak Škotske u zajednici sa Engleskom, Walesom i Sjevernom Irskom, prenosi SEEbiz.

Iako bez glasačkog prava, Škoti od 16 i 17 godina također su imali pravo glasa na referendumu održanom u četvrtak. Prema anketi koja je obavljena u petak, oni, ali i ostali mladi glasači, bili su ubjedljivo za samostalnost države – čak 71 posto njih zaokružilo je “da”.

S druge strane, stariji od 65 godina uglavnom su zaokruživali “ne” i to u omjeru 73-27.

Utjecaj kampanje također je odigrao svoju ulogu. Odlučni su bili unionisti jer je čak 62 posto njih svoj stav znalo “oduvijek”, a deset posto njih se u posljednjih godinu dana odlučilo se za ostanak u UK.

Više od polovine (52 posto) onih koji su glasali za otcjepljenje svoju odluku su donijeli u posljednjih godinu dana. 

Vijeće sigurnosti je u deklaraciji usvojenoj na ministarskom sastanku kojim je predsjedao američki državni tajnik John Kerry pozvalo u petak na pružanje podrške Bagdadu u njegovoj borbi protiv Islamske države.

Deklaracijom se “traži od međunarodne zajednice da pojača i proširi podršku iračkoj vladi u borbi protiv IS i povezanih oružanih skupina”.

Vijeće sigurnosti “oštro osuđuje napade koje u Iraku, Siriji i Libanonu izvode terorističke organizacije, među kojima i Islamska država. Vijeće naglašava da ta velika ofenziva IS-a predstavlja prijetnju za regiju”.

Vijeće sigurnosti također naglašava potrebu da svi segmenti iračkog stanovništva sudjeluju u političkom procesu u Iraku i da vode politički dijalog.

Trideset ministara i državnih tajnika, među kojima ministri vanjskih poslova Irana, Iraka i Francuske sudjeluju na sastanku, kao i Velike Britanije, Kanade, Australije, Katara, Jordana, Njemačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Egipta, koje su dio koalicije koju je mobilizirao Washington protiv Islamske države.

– Vojna, gospodarska i financijska pomoć Iraku moraju i dalje pristizati radi podrške iračkoj protuofenzivi – rekao je pred Vijećem irački ministar vanjskih poslova Ibrahim al- Jafari. Kerry je rekao da je uvjeren da se putem svjetske kampanje može pobijediti prijetnja koju predstavlja Islamska država.