Hrvatska još ne zna kakve će imati obveze u međunarodnoj koaliciji protiv Islamske države, ali kao odgovorna članica NATO-a i demokratska zemlja koja brani standarde demokratskog društva ne može i neće odustati od svoje uloge i zadaće, izjavio je u ponedjeljak ministar obrane Ante Kotromanović.

State Department je objavio da je Hrvatska jedna od pedesetak članica međunarodne koalicije koja će se predvođena Amerikancima suprotstaviti brutalnim džihadistima koji kontroliraju velike dijelove sjevernog Iraka i Sirije.

“Nitko još ne zna kakve će nam biti obveze…ali ovo je prilika da se cijeli svijet ujedini protiv tog pogubnog zla”, kazao je Kotromanović u izjavi za novinare nakon što je s načelnikom združenog stožera američkih oružanih snaga, generalom Martinom Dempseyjem, u vojarni Croatia nazočio svečanosti primopredaje 212 vozila M-ATV i MARP koje je američka vlada donirala Hrvatskoj u cilju modrnizacije Oružanih snaga RH (OSRH).

“Ne očekujemo da se ovog trena odemo boriti na sjever Iraka ili u Kurdistan, ali od naših obveza i zadaća i uloge koju imamo u NATO-u ne možemo pobjeći”, dodao je ministar.

General Dempsey, koji je ranije primio odlikovanje Reda kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom za iznimnan doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu Hrvatske, kazao je da se samo partnerstvom sa zemljama i vojnim snagama koji dijele iste interese i vrijednosti može oduprijeti sigurnosnim prijetnjama, ali da je u borbi protiv džihadista ključna uloga arapskog i muslimanskog svijeta.

Amerika će se, kazao je, u toj borbi obratiti svojim saveznicima putem NATO-a, ali i bilateralno.

“Prvo moramo identificirati prijetnju i što bi ona mogla postati, pa ćemo temeljem toga kontaktirati naše saveznike kroz strukture NATO-a i bilateralno, ali IS se jedino može poraziti unutar arapskog i muslimanskog svijeta. Oni ga moraju odbaciti”, rekao je Dempsey. “Moramo u tome biti jednoglasni, i Zapad i arapski i muslimanski svijet”, istaknuo je.

Islamska država pozvala je upravo u ponedjeljak svoje pristaše da ubijaju građane zemalja međunarodne koalicije protiv IS-a, posebno Amerikanace i Francuze. “Ako možete ubiti američkog ili europskog nevjernika – posebno zle i prljave Francuze – ili Australca ili Kanađanina, ili bilo kojeg (…) građanina zemalja članica koalicije protiv Islamske države, uz Božju pomoć ih ubijajte na bilo koji način”, rekao je Abu Mohamed al Adnani, glasnogovornik IS-a, u poruci objavljenoj na više jezika.

Dempsey je prvi načelnik združenog stožera američkih oružanih snaga koji je posjetio Hrvatsku. Govoreći o donaciji 212 vozila MARP i M-ATV, borbenih, logističkih i sanitetskih, koja su sposobna izdržati balističke udare i eksplozivne mine, rekao je da će ona biti izvrsna zaštita hrvatskim vojnicima. “Bit će bolje zaštićeni, a onda će biti zaštićeniji i naš Savez i naše partnerstvo”, rekao je Dempsey.

Načelnik Glavnog stožera OSRH Drago Lovrić je kazao da je ta donacija “potvrda da je SAD najvažniji strateški partner Hrvatske”.

Sjedinjene Države su od 1995. OSRH-u donirale pomoć u vrijednosti 100 milijuna dolara.

Na području vojno-skladišnog kompleksa Pađene kod Knina od danas do 30. rujna provodit će se organizirano uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava, pronađenih prilikom pirotehničkog pregleda i razminiranja.

MORH je priopćio kako će uništavanje provoditi pripadnici Zapovjedništva za potporu Oružanih snaga RH, a uslijed vjetra i kiše mogu se čuti pojačane eksplozije (detonacije). U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika radovi se iz sigurnosnih razloga neće provoditi.

Uništavanje se provodi sukladno postojećim propisima, standardima i odobrenim procedurama, koje su usklađene sa zakonskim propisima iz područja zaštite okoliša, stoji u priopćenju.

U eksploziji zaostale mine u vojno-skladišnom kompleksu Pađene u srpnju prošle godine poginuo je jedan, a ozlijeđena su dvojica pirotehničara. Eksplozija se dogodila prilikom razminiranja zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava s područja nekadašnje vojarne.

Splitskog gradonačelnika Ivu Baldasar novinari su tražili da komentira situaciju sa Spaladium arenom vezanu uz EURO 2018. za rukometaše, jer bi se u njoj trebale odigrati neke utakmice iako je dvorana već neko vrijeme zatvorena.

– Stvarno ništa ne znam o tome. To sam ostavio mojim sportašima da rješavaju. Spaladium arena je vlasništvo TPN-a za kojega je otvoren stečajni postupak. Čuo sam kako je određen stečajni sudac koji sada treba odrediti stečajnog upravitelja i nakon toga ćemo vidjeti sve ostalo. Prije toga bi sve bilo prejudiciranje u lošem smislu tako da o tome više ništa ne mogu reći. Posao oko rukometnog prvenstva sam ostavio svom pročelniku za sport da se o tome brine, ja se nisam oko toga previše bavio – izjavio je Baldasar.

Hrvatska je u subotu u Dublinu potvrđena za domaćina EURA 2018. za rukometaše, a utakmice bi se trebale igrati u Zagrebu, Splitu, Varaždinu i Poreču.

Od gotovo pet milijardi kuna potrebnih za izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom, 90 posto sredstava osigurano je iz EU fondova i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ostatak od 10 posto treba osigurati regionalna područna samouprava, za što će dobiti povoljne kredite, najavili su danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, te ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Grčić je rekao da za tih 10 posto sredstava regionalne samouprave nude nekoliko mogućnosti, poput kredita HBOR-a ili povoljnog kredita Europske investicijske banke.

Rok za dovršetak gradnje 13 centara za gospodarenje otpadom je kraj 2018. Ukupna vrijednost tih projekata procijenjena je na 4,8 milijardi kuna, od kojih se 70 posto sufinancira iz Kohezijskog fonda, a nacionalna sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša pokrivaju ostatak do 90 posto.

Grčić je istaknuo važnim da se u idućih šest do 10 mjeseci predaju aplikacije za najveći broj tih regionalnih centara. Trenutno se mogu predati aplikacije za šest centara, a za preostalih pet tijekom 2015.

– Centri za gospodarenje otpadom trebali su biti sagrađeni najkasnije 2010., a tek ove godine prva dva započinju s probnim radom – Marišćina za područje Primorsko-goranske županije i Kaštijun za područje Istarske županije – rekao je Zmajlović novinarima nakon sastanka s direktorima centara za gospodarenje otpadom.

No, još uvijek možemo stići zacrtani rok i do kraja 2018. imati svih 13 centara, ali više ne smijemo izgubiti nijedan dan, pa od uprava centara i županija očekujemo ubrzanje svih aktivnosti, za što smo im na raspolaganje stavili stručnu pomoć i osigurali do 90 posto sredstava, poručio je Zmajlović.

U idućih šest mjeseci predaje se dokumentacija za sufinanciranje šest centara za gospodarenje otpadom: Bikarac za Šibensko-kninsku županiju, Piškornica za Varaždinsku, Međimursku, Koprivničko-križevačku i Krapinsko-zagorsku županiju, Biljane Donje za Zadarsku, Lučino Razdolje za Dubrovačko-neretvansku, Babina Gora za Karlovačku i Lećevica za Splitsko-dalmatinsku županiju.