Odbor izvršnih direktora
Svjetske banke danas je Hrvatskoj odobrio zajam u iznosu od 70 milijuna
eura za Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite, kojemu je cilj
unaprijediti učinkovitost i djelotvornost socijalne pomoći i usluga
najranjivijim skupinama građana, priopćeno je iz Svjetske banke.

Projektom će se osigurati podrška provedbi reformi u pet ključnih područja.

Jedna od reformi je konsolidacija administrativnih poslova
vezanih uz socijalne naknade u okviru Jedinstvenog novčanog centra, čime
se korisnicima socijalne pomoći osigurati jedno mjesto na kojemu će
moći podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na niz novčanih naknada.
Također, radi se podršci reformi ujednačavanja i usklađivanja postupka
vještačenja invaliditeta čime se taj postupak želi ubrzati i učiniti
transparentnijim za korisnike.

Sredstva iz zajma bit će upotrijebljena i za reformu čiji je
cilj smanjiti pogreške, zloupotrebe i korupciju u sustavu socijalnih
naknada, za reformu deinstitucionalizacije ranjive djece i odraslih, uz
oblike skrbi obiteljskog tipa izvan ustanova te bolju skrb i standarde
kvalitete za njih, kao i za reformu pružanja prilagođenih usluga
nezaposlenim i dugotrajno nezaposlenim osobama, radi njihova povratku na
tržište rata.

Hrvatska, ističe se u priopćenju Svjetske banke, prolazi kroz
razdoblje dugotrajne recesije, koja je dovela do povećanja siromaštva. U
istom razdoblju rashodi za socijalnu zaštitu bili su u velikoj mjeri
zaštićeni, međutim sustav socijalne zaštite postao je rascjepkan i skup
za upravljanje. U cilju otklanjanja nedostataka u sustavu, Vlada je
donijela Zakon o socijalnoj zaštiti, kojim je osigurana zakonska osnova
za pokretanje niza reformi u sustavu socijalne zaštite.

„Iznimno nam je drago poduprijeti Vladu Republike Hrvatske u
naporima koje ulaže u bolje usmjeravanje usluga socijalne zaštite prema
najranjivijim skupinama i poboljšanje njihove organizacije, uz manje
opterećenje javnih financija. Posebno je to važno u vremenu
gospodarskoga pada, kada potreba za socijalnom zaštitom raste, a resursi
za njezino financiranje sve su oskudniji”, kazala je Mamtha Murthi,
regionalna direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke
zemlje.

Rok dospijeća zajma denominiranog u eurima i uvećanog za fiksnu kamatnu maržu je 20 godina, s 4 godine počeka.

Otkako je Republika Hrvatska pristupila Svjetskoj banci 1993.
godine, ta joj globalna razvojna institucija pruža financijsku i
tehničku pomoć, savjete vezane uz politike i analitičke usluge. Dosad je
Svjetska banka podržala 53 projekta u vrijednosti od oko 3,5 milijarde
američkih dolara i odobrila 53 darovnice u ukupnoj vrijednosti od 70
milijuna dolara, ističe se u priopćenju.

Danas je
milijuntni gost Myung Ken Lee bio ugodno iznenađen, kao i njegova supruga Kyund Ae
Min, poklon bonom za trodnevni povijesno-turistički doživljaj srednje
Dalmacije, tri hotelska noćenja u Trogiru i stručno vođen obilazak
nekoliko hrvatskih lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a, rekla je ravnateljica Natalija Božićević.

Poklon bonom su obuhvaćene i ulaznice za Muzej grada Splita,
Dioklecijanove podrume, za zvonik splitske katedrale i kriptu, te
Jupiterov hram i u Šibeniku za Katedralu sv. Jakova.

Prošle je godine milijuntna ulaznica na Plitvicama bila prodana
16 dana ranije, 4. rujna, a na današnji je dan ove godine prodano 40.000
ulaznica manje nego lani.

Nešto manje posjetitelja bilo i tijekom srpnja i kolovoza, ali
najviše se taj nedostatak odnosi na rujan, zbog preobilnih oborina i
poplavljenih šetnica, tako da nekoliko dana nisu vozili vlakovi i
brodovi, rekla je Božićević.

Procjenjuje da bi se do kraja godine taj nedostatak mogao i
nadoknaditi, ako se vrijeme smiri, jer 40.000 manje prodanih ulaznica na
ukupno milijun nije zabrinjavajući postotak.

Osim toga Božićević smatra da je u jeku sezone preveliki
pritisak posjetitelja, te da prostor Nacionalnog parka ne može trpjeti
daljnja povećanja, ni ekološki, ni uz postojeće kapacitete elektro
vlakova i elektro brodova, te kapaciteta samih šetnica i staza.

Pozdravne govore na XII. Općem saboru Mladeži HDZ-a, održali su predsjednik stranke Tomislav Karamarko i HDZ-ova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović, poručivši kako su pred njima teški dani, ali da će se strastveno boriti za vlast.

– Što bi neki dali da imaju potencijale koje mi imamo. Poljoprivreda, turizam, pitka voda. Kad dođemo na vlast znamo što ćemo. Program se radi i bit će detaljiziran. Očekujte da se istim žarom kao devedesetih, ponovno borimo za Hrvatsku – rekao je Karamarko.

HDZ, poručio je s govornice predsjednik te stranke, priprema gospodarski program s bavarskim institutom.

– Nemamo namjeru doći na vlast sa duboko uvučenim rukama u džepovima. Hrvatska zaslužuje najbolje. Liste za parlamentarne izbore će biti osvježene mladim ljudima. Svi mi koji smo prošli 50 imamo puno ožiljaka. Možda su i ti neki ožiljci opterećenje – kaže Karamarko.

– Za predsjedničke izbore imamo najboljeg kandidata. Farbanje u crveno nije uspjelo. Treba se boriti za Hrvatsku, da mladi ne odlaze. Mi imamo blagostanje – kazao je Karamarko.

HDZ-ova kandidatkinja za predsjednicu kaže da se vraća u Hrvatsku jer je tako htjela njezina obitelj, javlja Dnevnik.hr.

– Vraćam se u Hrvatsku zato što moji Kate i Luka vole ovu zemlju. Ne mogu više gledati kako ova zemlja tone, kako mladi odlaze iz zemlje, kako se ponaša prema braniteljima, ženama u Vukovaru. Ne mogu više gledati ovu kukuriku pravednost. Dosta je bilo! – poruka je Grabar Kitarović.

Mladima je uputila poruku:

– Mladeži, uz vas sam, s vama i za vas. Podržavat ću vas uvijek. Ova je zemlja podijeljena i treba Hrvatsku odvesti u budućnost. Želim od vas maksimalni angažman u kampanji. Hrvatska mora biti snažna. Naša je dužnost da brinemo o Hrvatima izvan zemlje. O interesima našeg naroda. Zajedno krenimo u bitku koja je pred nama da nastavimo gdje je Franjo Tuđman stao.

Prije pozdravnih govora oboje su odgovarali na pitanja novinara. Karamarko je pri tom rekao da ne podržava inicijativu “U ime obitelji” o promjeni glasovanja.

– Ne podržavam inicijativu “U ime obitelji” ponajprije zbog ne mogućnosti glasanja 400.000 Hrvata u dijaspori.
Tri posto plus zabrana predizborne koalicije dovela bi do razmrvljenosti i nestabilnosti političkog sustava – rekao je Karamarko te dodao da će ponuditi prijedlog Zakona o referendumu koji će biti bolji od SDP-ovog.

Na pitanje do kada je na mjestu pomoćnika glavnog tajnika NATO-a, Grabar Kitarović kaže da je tražila razrješenje i da je sada na godišnjem odmoru.

Novinari su joj postavili to pitanje jer ju je vinkovački gradonačelnik pozdravio u toj funkciji, pa se nameće i pitanje je li to u redu s obzirom da je predsjedniku odbijeno pokroviteljstvo zbog kampanje, a onda Grabar Kitarović budete pozvana kao HDZ-ova kandidatkinja.

– To treba pitati njega, ali ja sam bila tamo kao pomoćnica glavnog tajnika NATO-a – kaže ona.

Otac mlade obitelji iz Obrovca jutros je na Masleničkom mostu sam porodio suprugu, koju je upravo vozio prema zadarskom rodilištu.

Njihovo peto dijete porodio je uz pomoć liječnika hitne pomoći, koji mu je preko mobitela davao uputstva što treba činiti, javlja HRT. Do dolaska liječničkoga tima beba je već zaplakala, pa nije bilo druge nego je zajedno s majkom prevesti u zadarsko rodilište.

Porod je prošao brzo i uspješno, rekao je za Radio Zadar šef ginekologije u zadarskoj bolnici dr. Branko Dukić.

– Sve je u redu i s majkom i bebom. A, što se tiče poroda, Bog je tako stvorio da ide sam po sebi, prirodno. Kako su nam rekli u Hitnoj, beba je rođena nešto poslije sedam sati. Tata je napravio dobar posao – rekao je doktor Dukić.

Predsjednik Republike i vrhovni
zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske (OS RH) Ivo Josipović
danas je u Splitu na središnjoj svečanosti u povodu Dana Hrvatske ratne
mornarice (HRM) i 23. obljetnice osnutka poručio da hrvatsko more neće
biti poligon za ugrožavanje sigurnosti Hrvatske i njezinih građana.

– Čekaju
nas novi izazovi, a oni su već tu i povezani su s migracijama,
organiziranim kriminalom, švercom oružja i droge, trgovinom bijelim
robljem, ali naša mornarica pazi i čuva da naše more ne bude poligon
preko kojeg se te nedozvoljene i kriminalne aktivnosti odvijaju. Ne damo
da naše more bude poligon na kojem se sigurnost Hrvatske i hrvatskih
građana ugrožava na bilo koji način – rekao je Josipović.

Po njegovim riječima, Oružane snage RH nisu suočene sa izazovima
kakvi su bili u vrijeme Domovinskog rata, nego imamo suvremene izazove
povezane s kriznim žarištima u “našem bližem i daljem okružju”.

– Izloženi smo i novim izazovima vezanim za promjenu klime i to
ne samo na kopnu, kada je riječ o poplavama, nego i na moru. Čekaju nas
izazovi vezani i uz moguće ekološke katastrofe i drago mi je da se i o
tome razmišlja kada govorimo o modernizaciji Oružanih snaga – kazao je
Josipović.

Osvrćući se na modernizaciju Oružanih snaga RH, Josipović je
rekao kako smo ograničeni gospodarskom krizom i financijskom situacijom.

– Ali, u okviru tih, relativno skučenih mogućnosti, jer
gospodarska i fiskalna stabilnost države danas su u prvom planu, učinit
će se najbolje – dodao je Josipović.

Istaknuo je kako Hrvatska kao organizirana država želi brinuti o
svojoj suverenosti tako da “njeguje Oružane snage, pruža uvjete za
razvoj i učini sve da sigurnost naših građana bude na najvišoj mogućoj
razini”.

– Vlada može i mora obećati modernizaciju, a ja vam kao vrhovni
zapovjednik Oružanih snaga mogu obećati da će oni najbolji među vama po
kriteriju izvrsnosti napredovati i zauzeti vodeća mjesta u HRM-u i
cijelim Oružanim snagama – poručio je Josipović u govoru pred
okupljenima na proslavi 23. obljetnice HRM-a.

Odgovarajući na upit novinara u kakvoj su situaciji OS RH i HRM u
odnosu na NATO standarde, s obzirom na to da je na nedavnom summitu
NATO-a u Walesu poručeno kako zemlje članice Saveza trebaju jačati svoje
vojne kapacitete, predsjednik Josipović je rekao kako su naše Oružane
snage “uklopljene u NATO”.

– Na nekim područjima apsolutno ravnopravno, sukladno svojoj
veličini i mogućnostima sudjelujemo u aktivnostima NATO-saveza, a to
najbolje pokazuje naš međunarodni angažman u Afganistanu – kazao je
Josipović.

Naglasio kako “ne smijemo zaboraviti razvoj Oružanih snaga” bez obzira na krizu.

– Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga govori i o tome gdje i
kako ćemo se razvijati, predviđena su ulaganja i u HRM, kako u brodove
tako i u produljenje životnog vijeka raketnog sustava – rekao je
Josipović.

Istaknuo je da je ljudstvo najvrednije što imamo u Oružanim
snagama te će se o njemu brinuti kroz obrazovanje, pošto je vojni
obrazovni sustav uklopljen u sveučilišnu zajednicu.

– Postoji jedan poseban sporazum i aranžman sa Sveučilištem u
Zagrebu, a isto će se sada napraviti, i radi se, sa Sveučilištem u
Splitu radi obrazovanja pripadnika HRM-a – rekao je Josipović
novinarima.

Josipović je s motorne jahte „Učka“ danas položio vijenac u more
ispred splitske Gradske luke u čast svim mornarima stradalim za
Domovinu.

Središnja je svečanost prvobitno bila planirana na zapadnoj
obali, ali je zbog jake kiše u Splitu premještena u Časnički dom
Hrvatske vojske Lora, te je ceremonija kasnila sat vremena.