Hrvatski sabor na korak je do donošenja deklaracije kojom će osuditi puštanje na slobodu ratnog zločinca Vojislava Šešelja, zatražiti preispitivanje te odluke te poručiti da za Srbiju, kao kandidatkinju za članicu EU, moraju vrijediti isti demokratski standardi, zaključuje se nakon konzultacija koje je u ponedjeljak imala radna skupina, odnosno predstavnici saborskih klubova.

Tekst deklaracije poprilično je usuglašen, o njoj će se sada konzultirati klubovi, pa je moguće da je Sabor donese već ovaj tjedan, najavili su sudionici konzultacija koji u ponedjeljak nisu željeli iznositi previše pojedinosti o sadržaju.

Osuda onog što se događa (nakon Šešeljeva puštanja iz haaškog zatvora) u fokusu je deklaracije, rekla je novinarima nezavisna zastupnica, bivša HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor koja je inicirala donošenje tog dokumenta.

Kosor je vrlo optimistična, kaže da svi sudionici radne skupine smatraju da odluku o Šešeljevu puštanju na slobodu treba preispitati, upozoriti da i Srbija mora poštivati demokratske standarde i vladavinu prava kao i drugi.

“Nije bitno kad, nego da jednoglasno doneseno deklaraciju”, odgovara Kosor na upite hoće li je Sabor donijeti do četvrtka.

Deklaracijom se, tumači, izražava stajalište jedne države, taj bi dokument, posebno ako ju Sabor donese jednoglasno, bio dobro uporište hrvatskom predstavniku u Ujedinjenim narodima kod rasprave o radu Međunarodnog kaznenog suda.

I Gordan Jandroković (HDZ) potvrđuje visok stupanj suglasnosti o deklaraciji.

Smjer je zadan, osudili smo odluku Međunarodnog kaznenog suda, smatramo da je Šešeljevo puštanje iz zatvora neprimjereno, zatražili smo da Sud opozove tu odluku, argumentirali zašto je to bitno, kaže Jandroković.

Osim toga, podsjeća se i na obvezu Srbije, kao kandidatkinje za EU, da jasno osudi i projekt Velike Srbije, i mržnje, kao i pokušaj da mijenja granice.

Jandroković ističe da sve što Sabor donese obvezuje Vladu i ostala tijela na djelovanje. “Vjerujem da ćemo vrlo brzo usvojiti deklaraciju”, poručuje.

Ingrid Antičević Marinović (SDP) navodi da je poanta deklaracije podsjetiti kako je osnovan Sud, prije svega da osudi ratne zločince, ali i da uspostavi pravdu kao temelj uspostave mira.

“Mi prije svega konstatiramo čitav niz stvari, odluke koje smo mi donosili i pozivamo Vijeće sigurnosti kao osnivača da vodi računa o tome”, kaže SDP-ova zastupnica.

Članice radne skupine odbacuju teze da se deklaracijom utječe na pravosuđe.

To nije nikakav utjecaj, odnosno pritisak na pravoduđe, poručuju laburistica Nansi Tireli i Vesna Škare Ožbolt (DC).

Škare Ožbolt, koja za odluku o Šešeljevom puštanju kaže da je “neobična”, ističe da je haaški Sud u tom slučaju popustio u temeljnim kriterijima.

Tireli naglašava da se radi o presedanu koji vrijeđa sve žrtve. Poručuje i da pravila koja su vrijedila za naše osumnjičenike, trebaju vrijediti i za druge.

Hrvatski sabor sutra će glasovati o rebalansu ovogodišnjeg državnoga proračuna i paketu pratećih poreznih zakona, a potom će raspravljati o zakonu o regionalnom razvoju.

Rebalansom se planira smanjenje ukupnih prihoda državnog proračuna sa 117,1 milijardu kuna na 114,5 milijardi kuna, odnosno 2,6 milijardi kuna manje.

Što se tiče rashodovne strane, planira se smanjenje ukupnih rashoda sa 130,6 milijardi na 130,1 milijardu kuna, odnosno za 544 milijuna kuna.

Nezadovoljstvo koje su predloženim rebalansom u raspravi pokazali oporbeni zastupnici i klubovi nije “pretočeno” u amandmane, stigla su samo dva i to od Kluba HDZ-a te Kluba nacionalnih manjina, odnosno Veljka Kajtazija.

Sabor će u utorak donijeti i niz poreznih zakona povezanih s rebalansom od kojih se očekuje da potaknu osobnu potrošnju i poboljšaju uvjete poslovanja poduzetnicima.

Tako bi se izmjenama Zakona o porezu na dohodak iznos osobnog odbitka povećao sa 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna. Za građane s potpomognutih područja prve skupine osobni bi se odbitak povećao s 3.200 na 3.500 kuna, a za drugu skupinu s 2.700 na 3.000 kuna.

Prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto podignuo bi se sa sadašnjih 8.800 na 13.200 kuna.

Te će izmjene najvećem dijelu građana donijeti rast plaća od 1. siječnja 2015. godine, odnosno kod isplate plaće za prosinac.

Vlada predlaže da se od 1. siječnja iduće godine uvede oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto. Njime bi se obuhvatilo 400 tisuća građana, od kojih 50 tisuća ima 10 milijardi eura štednje i godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata i na to sada ne plaćaju porez.

Prema prijedlogu zakona o regionalnom razvoju 264 jedinice lokalne samouprave dobivale bi potporu zbog nerazvijenosti, među njima 100 novih, a 65 jedinica bi kroz iduće tri godine izašlo iz sustava potpore.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i EU fondova Branko Grčić ističe kako je neodrživo da Hrvatska ima sto jedinica čija je razvijenost ispod 75 posto državnog prosjeka, a ne primaju ni kunu pomoći

– Ne samo da u sustav potpore uključujemo sto novih jednica koje su najsiromašnije, nego formiramo i prijelazne mjere za sve jedinice koje trebaju izaći iz sustava, dakle, ovih 65 – tumači Grčić.

Tako bi u idućoj godini ta “kompenzacija” bila najmanje 60 posto ukupnih potpora koje je neka jednica primala, a kroz daljnje dvije godine taj bi se iznos smanjivao.

Zastupnike u utorak očekuje dinamičan dan, naime nakon što izmjene Državni proračun, morat će se “rasporediti” na čak deset odbora koji će zasjedati za trajanja plenarne sjednice.

Sindikati i Uprava Zagrebačkog holdinga sukobili su se oko Kolektivnog ugovora (KU), odnosno primjene postojećeg KU-a na zaposlene u izdvojenim podružnicama Holdinga, zbog čega sindikati prijete sudskim tužbama.

Sindikati su u ponedjeljak poručili da neće pristati na daljnje rezanje radničkih prava, parceliranje Holdinga i podjelu njegove imovine, na što iz Holdingove Uprave odgovaraju da je izdvojenim podružnicama Vodoopskrbi i odvodnji (VIO), Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu (GSKG) i AGM-u istekao KU kojeg treba zamijeniti novim KU-om ili Pravilnikom o radu.

Uprava: KU je prestao važiti

– Izdvajanjem podružnica VIO, GSKG i AGM u trgovačka društva 8. studenog 2013. u produženoj se primjeni od godinu dana, do 8. studenog ove godine, primjenjivao temeljni KU sa svim dodacima. Istekom tog roka KU je prestao važiti, te se zamjenjuje ili novim KU-om ili Pravilnikom o radu za svako društvo – tvrdi Uprava Holdinga.

Pritom iz Uprave ističu da su “radi učinkovitijeg korištenja ljudskih potencijala, efikasnijeg upravljanja troškovima za zaposlene te veće mobilnosti radnika pokrenuli ujednačavanje prava i obveza radnika iz radnog odnosa u svim trgovačkim društvima, ujednačavanjem općih akata tih društava”.

Slijedom toga usvojen je tekst Pravilnika o radu kao predložak pravilnika kako za sva izdvojena trgovačka društva, tako i za podružnice za koje se planira izdvajanje u nekom budućem razdoblju. Taj koncept prihvatit će i Zagrebački holding kada se za to stvore zakonom propisani uvjeti, poručili su iz Uprave Holdinga.

U Holdingovim sindikatima upravo se toga i pribojavaju, jer to smatraju uvodom u rezanje prava svojih članova.

Sindikati neće dozvoliti rezanje prava

– Upravi Zagrebačkog holdinga nećemo dozvoliti rezanje radničkih prava, parceliranje Holdinga i podjelu imovine – izjavio je Hini Darko Kleinberger, voditelj Koalicije sindikata Zagrebačkog holdinga, koja okuplja 3.500 članova.

Povod za reakciju Holdingovih sindikata bio je, kaže, upravo Pravilnik o radu ponuđen VIO-u, GSKG-u i AGM-u, podružnicama koje su se izdvojile iz Holdinga, jer se time predlaže “sramotno rezanje radnička prava”.

Tako im, primjerice, Uprava nudi svega 20 dana godišnjeg odmora, otpremnine srezane na pola te rezanje ostalih prava, poput dodatka na noćni rad, požalio se Kleinberger dodavši da, nakon što su sindikalci pristali na smanjenje božićnice, regresa i ostalog, na daljnja smanjenja više ne pristaju.

Pravilnik predviđa da plaće ubuduće određuje Uprava koja ih može mijenjati kada i kako hoće, a ugovori u radu zaposlenih više ne moraju biti u pisanom obliku, kaže Kleinberger.

Sindikati najavljuju sudske tužbe

– Tko bi pristao na takav pravilnik nakon KU-a kakvog smo imali – pita Kleinberger. – Pokušavaju nas razdvojiti i tako oslabiti. Standardna priča – kaže i poručuje: “Nema šanse”.

Osim toga, sindikalci smatraju da i u izdvojenim podružnicama još uvijek vrijedi postojeći KU, s aneksom iz srpnja 2013., te da će ostati na snazi do kraja 2016.

– KU je jači od pravilnika i dok on postoji, treba se držati KU – kaže Kleinberger i navodi da se u jednom članku KU-a navodi da i u slučaju podjele Holdinga, ako vlasnik ostaje isti, KU vrijedi dok se ne donese novi.

– Ako treba to ćemo dokazivati i sudskim putem – poručio je Kleinberger.

Državno izborno povjerenstvo pozvalo je sve predsjedničke kandidate da javno objave iznos cijene i ostvarenog popusta u medijskom oglašavanju izborne promidžbe.

Pružatelje usluga medijskog oglašavanja, dakle novine, televizijske i radijske postaje, DIP podsjeća da mu po zakonu moraju dostaviti cjenik usluga oglašavanja i isti objaviti na svojim web stranicama.

DIP sve to traži radi transparentnosti, odnosno kako bi se provjerilo vrijede li iste cijene za sve kandidate ili netko od njih ima popust, tumači potpredsjednica DIP-a Zdravka Čufar Šarić.

Šesti predsjednički izbori od neovisnoti održat će se 28. prosinca, a za sada se u javnosti “vrte” imena šestero kandidata – aktualnog predsjednika Ive Josipovića, bivše diplomatkinje i ministrice Kolinde Grabar Kitarović, liječnika Milana Kujundžića, svećenika i saborskog zastupnika Ivana Grubišića, bivšeg zastupnika i dugogodišnjeg političara Ante Đapića, te Ivana Rude, kojeg javnost pamti kao uspješnog stečajnog upravitelja.

Članice Foruma žena SDP-a u ponedjeljak su “izranjavane” prošetale splitskom Rivom. Povod je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 25. studenog. Figurativne modrice, zavoje i longete izložile su pogledima građana točno u pet do 12 kako bi poslale poruku svim zlostavljanim ženama da nisu same, ali i kako bi ostale upozorili da je nasilje nad ženama rasprostranjeno i da ga treba prijaviti prije nego bude prekasno.

– Ove godine su ubijene tri žene koje su bile žrtve nasilja u obitelji. Zato smo naš performans i nazvali “Pet do dvanaest” da bi upozorili na to da se nasilje treba prijaviti prije nego bude prekasno. Zlostavljači su svaki put sve hrabriji, a posljedice za žrtve su sve gore. Nasilje se događa najčešće u dnevnom boravku, a zbog toga smo i izabrali Rivu kao lokaciju za performans jer je to dnevni boravak svih građana Splita – kazala je Vesna Alač, predsjednica SDP-ovog foruma žena.

Prošle je godine prijavljeno 17 tisuća zlostavljača, ali ta je brojka puno veća jer statistike pokazuju da prođe sedam godina prije nego se nasilje prijavi. U Hrvatskoj se nasilje u obitelji dogodi svakih pola sata, a najčešće žrtve su žene i djeca.

U sklopu performansa članice SDP-ovog foruma žena dijelile su prolaznicima i Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji u kojem su opisane dužnosti svih nadležnih institucija, od policije i pravosudnih tijela do centra za socijalnu skrb i odgojno-obrazovnih ustanova, a prvi korak je poziv policiji na broj 192 i prijava nasilja.