Obično se pri kraju godine analiziraju razne statistike i ma
koliko puke brojke i njihova interpretacija mogu zavarati, stanje sigurnosti na
prometnicama u Gradu Splitu, ali i šire, na području koje “pokriva”
Postaja prometne policije Split, iz godine u godinu je sve bolje. Dodajmo,
gotovo šokantno pozitivni su ti rezultati!

U najkraćim crtama, od 2011. godine do danas zabilježeno je
50 posto manje ukupnog broja nesreća na području Splita (s broja od 1640 do
887, a važno je napomenuti i da se u gradu pod Marjanom dogodi čak 70 posto
ukupnih nesreća koje su evidentirali u splitskoj prometnoj policiji), oko 40
posto je manje nesreća s teško ozlijeđenim osobama, dok do prije tri mjeseca
nije uopće bilo smrtno nastradalih. Na žalost, od konca rujna na splitskim
prometnicama poginule se tri osobe, suvozačica u automobilu na križanju
Velebitske i Vukovarske, mladi motociklist na Sirobuji te pješakinja koja je
pretrčavala Ulicu Hrvatske mornarice. Iako to neće umanjiti tugu obiteljima
nastradalih, činjenica je da su ranijih godina te brojke bile višestruko veće –
2011. godine je na području Grada Splita bilo devet poginulih, a godinama
ranije te su brojke bile još gore.

Ukupan broj nesreća s ozlijeđenim i poginulima je na nivou
visoko razvijenih europskih zemalja i već sad je na splitskom području
postignut cilj Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH, temeljnog
dokumenta i platforme za podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa, a koji
je predviđen za 2020. godinu, naglašava naš sugovornik o ovoj temi, načelnik
P0staje prometne policije Milan Draženović.

– Morate znati da splitska Postaja prometne policije ima
nadležnost u tri grada, osam općina uključujući i otok Šoltu te na čak 101 km
autoputa, sve zajedno dakle na preko 900 kvadratnih kilometara i na području s
gotovo 300 tisuća stanovnika, da ne govorimo o ljetnoj sezoni. Naglašavam te
podatke kako bi i sudionici u prometu imali razumijevanja, nije lako
“pokrivati” toliko područje s ipak ograničenim resursima. – podvukao
je načelnik Draženović, nakon iskazanog zadovoljstva pozitivnim trendovima.

Zanimali su nad prvenstveno neke “crne točke” u
gradu, gdje se u tim statističkim podacima krije veća opasnost za sudionike u
prometu.

– Što se tiče mikrolokacija, najveći broj nesreća bilježimo
na četiri glavne gradske prometnice. Dvije su izlazi, odnosno ulazi u središte
grada – Poljička i Domovinskog rata – treća je “zamjenski” izlaz, ali
zbog trgovačkih centara i sve više stanovnika u tom dijelu grada u Vukovarskoj
se također češće događaju nezgode te konačno u Velebitskoj. To smo prepoznali i
reagirali: na te četiri prometnice smo gotovo svaki dan, provodi se nadzor
prometa, djelujemo preventivno, ali i represivno. Iako i na tim pravcima je
broj nesreća u stalnom padu posljednje tri godine, pogotovo na Poljičkoj (sa
112 nesreća u 2012. godini na 60 u prvih 11 mjeseci ove godine), ali i u
Domovinskog rata (sa 79 prije dvije godine, na 41 u prvih 11 mjeseci 2014.
godine).

Logično je i da su na tim pravcima najopasnija križanja. U
svijetu je prihvaćena praksa, od struke i tijela lokalne vlasti, što je moguće
više križanja uređivati u kružnom toku, za razliku od svjetlosne regulacije,
dakle semafora.

– Najopasnije mjesto po broju nesreća, ali i po posljedicama
je svakako križanje Vukovarske i Velebitske. Samo ove godine na tom mjestu smo
intervenirali 19 puta, pored jedne nesreće sa smrtno nastradalom osobom, bilo
je još devet nesreća s ozlijeđenima te još devet sudara koji su prošli s
materijalnom štetom. Postavljena je i kamera za nadzor prolaska kroz
“crveno svjetlo”. Iz Grada, a moram naglasiti da s njihovim službama
imamo izvrsnu suradnju, poslušali su nas i uveli treću regulaciju, preciznije
dodatno zeleno svjetlo za skretanja iz Velebitske u Vukovarsku. Držim da bi čak
i četvrta regulacija, zeleno svjetlo za skretanje iz Vukovarske u Velebitsku,
također dobrodošla.

Novi rotori? Da li je bio potreban onaj na Zvončacu, kako se
pokazuju postojeći?

– Istina je da rotori smanjuju brzinu kretanja vozila dok
istovremeno povećavaju protočnost, no nije ih lako implementirati u promet,
pogotovo u gradu poput Splita. Za rotor na Zvončacu smo još prije nekoliko
godina sugerirali, dok nije bila gotovo Zapadna obala, kako bi usporili prilaz
vozilima obali i potencijalnoj opasnosti od izlijetanja u more, kod Ruže
vjetrova. S tim rotorom riješen je problem parkiranja ispred
“Bobisa”. Kružni tok na Brdima se pak pokazao izvrsnim, a planiramo
na sličan način riješiti, odnosno predložili smo Gradu, rotore na križanju
Lovrinačkog puta i Vukovarske, kod sjevernog ulaza na gradsko groblje, jer tamo
imamo križanje iz nekoliko smjerova, kao i Velebitske i Bračke, na Žnjanu kod
naše postaje. – govori nam načelnik Draženović, kao jedan od najmeritornijih u
ovoj problematici.

Naravno, prometna policija vodi i svoje standardne poslove,
preventiva je uvijek manje zanimljiva iako se standardno organiziraju
“tematske” kontrole, na alkohol tijekom vikenda, uvijek na prekoračenja
brzine te kontrola vozača, ali i pješaka. Najviše međutim “boli”
udarac po “takujinu” pa je zanimljiv detalj kako je u 43 akcije u
cilju zaštite pješaka tijekom 2014. godine splitska prometna policija izrekla
771 sankciju za vozače, ali i 1034 kazni za – pješake!

Najavimo i da će tijekom 2015. godine “plavci”
posebno kontrolirati korištenje sigurnosnog pojasa. Kacige na motociklistima su
na 98 posto korištenja po evidencijama splitske policije, no zato se pojasom veže
poko 60 posto vozača, ali i suvozača te putnika straga (koji su također obvezni
koristiti pojas, ukoliko je tvornički ugrađen u određeno vozilo), što je
rezultat koji se namjerava popraviti.

Problema koji je, nevoljko smo se složili, kroničan u Splitu
i za kojeg nema lakog rješenja, jedva da smo se dotaknuli. Naravno, riječ je o
“prometu u mirovanju” kako je poznat službenim žargonom, a u biti
predstavlja parkirana vozila. Preventive u tom slučaju gotovo da i nema dok bi
infrastrukturni zahvati bili kapitalni. Intrigantan je ipak podatak da su prometni
policajci tijekom ove godine ispisali 17 tisuća (?!) kazni zbog nepropisnog
parkiranja. Na dnevnoj razini dakle nekih 50-ak, ali još je bizarnije da su kažnjavali
samo najeklatantnije prekršitelje – na autobusnim ugibalištima, u pješačkim
zonama, na mjestima za invalide, ostavljenih na prometnici u desnoj traci,…

Skupština Splitsko-dalmatinske županije u četvrtak je dala suglasnost županijskoj Ljekarni za osnivanje trgovačkog društva “Pharmagal“.
Naime, Ljekarna je započela postupak izgradnje galenskog i analitičkog
laboratorija u Dugopolju, ali Ljekarna može obavljati samo ljekarničku
djelatnost, ne i proizvodnju lijekova pa je bilo nužno osnovati
trgovačko društvo za proizvodnju lijekova kako bi budući galenski
laboratorij mogao ispuniti svoju svrhu.

– Tvrtka je snovana prvenstveno kako bi neki od naših 220 preparata
koje trenutno proizvodimo u galenskom laboratoriju mogli registrirati,
bilo kao medicinski proizvod, bilo kao kozmetiku ili kao dodaci
prehrani. Tako širimo naše tržište, kako domaće tako i inozemno. Osim
toga, u registraciji firme je i otvaranje specijaliziranih trgovina, jer smatramo da naša ustanova mora napraviti i snažan
iskorak u tom segmentu. Naravno, tu je još niz stvari koje su prisutne u
registraciji i koje moramo raditi, a sve u cilju jačanja vlastite
tržišne pozicije i zadovoljavanja potreba tržištakao i rasta same ustanove – kaže Ante Mihanović, ravnatelj županijske Ljekarne.

Dodaje kako su se stekli svi preduvjeti za osnivanje “Pharmagala” te da je samo pitanje dana kada će tvrtka početi s radom. 

– U prvoj fazi se ne planiraju zapošljavanja kao ni niti troškovi
vezani uz plaće dok se ne registriraju prvi proizvodi. Nakon same
registracije krenut će se u otvaranje specijaliziranih prodavaonica i
širenje prodajne mreže, a nakon toga ćemo početi sa zapošljavanjem ljudi
– najavljuje Mihanović.

Napominje da uskoro očekuje i građevinsku dozvolu za galenski laboratorij u Dugopolju.

– Projekt galenskog laboratorija je u fazi prikupljanja svih
suglasnosti, mogu reći da smo većinu tih suglasnosti prikupili i uskoro
očekujemo i građevinsku dozvolu kako bi po planu mogli započeti radove
početkom ljeta. Vrijednost projekta je 25 milijuna kuna za građevinske i
zanatsko obrtničke radove te još toliko za opremu koja je potrebna za
izradu galenskih pripravaka – zaključuje Mihanović.

Magla mjestimice smanjuje
vidljivost na cestama u Gorskom kotaru, a ima je i na dionici autoceste
A6 Rijeka-Zagreb između Oštrovice i tunela Tuhobić, izvijestio je u
subotu ujutro Hrvatski autoklub.

Na mjestima pod maglom kolnici su vlažni i skliski.

Na zagrebačkoj obilaznici (A3) zbog izgradnje čvora Jakuševec,
između čvorova Kosnica i Buzin u smjeru Bregane vozi se servisnim
kolnikom, uz ograničenje brzine od 40 km na sat.

Pojačan je promet vozila na izlasku iz Hrvatske na graničnom
prijelazu Bajakovo — kolona teretnih vozila duga je oko 5 km, a
osobnih oko jedan kilometar.

Trajekti i katamarani plove prema plovidbenom redu.

DHMZ: Pretežno sunčano

Oružane snage Republike
Hrvatske (OS RH) u 2014. godini obilježili su problemi s remontom
zrakoplova MiG 21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) u Ukrajini, kao i
veliki angažman pripadnika OS RH u obrani poplavama ugroženih područja,
naročito županjske Posavine.

Oružane snage RH su ove godine također
primile veliku donaciju oklopnih vozila od SAD-a, pokrenuti su projekti
modernizacije borbenih sustava, a u tijeku su pregovori s predstavnicima
SAD-a oko nabave novih helikoptera za potrebe HRZ-a.

Također, nakon više godina, ponovno je ustrojena pričuva OS RH, a
školovanje časnika pokrenuto je po novom sustavu vojno-civilnog
školovanja u suradnji sa Zagrebačkim Sveučilištem.

Interes za takvim oblikom školovanja časnika pokazale su neke
strane savezničke i partnerske vojske, koje su svoje kadete poslale na
Hrvatsko vojno učilište “Petar Zrinski”.

U Ministarstvu obrane i OS RH ostvarene su znatne uštede na
postupcima javne nabave u iznosu od oko 100 milijuna kuna, što je znatno
umanjilo negativne posljedice smanjenja proračunskih sredstava.

Prema najavama državnog vrha, vojni proračun u idućoj godini
neće se smanjivati, što je u skladu sa smjernicama nedavnog NATO
summita.

Hrvatska vojska dobila je prvu ženu sa činom brigadne generalice
HV-a – Gordanu Garašić, koja je upućena na zadaću savjetnice za rodnu
ravnopravnost u mirovnoj operaciji ISAF u Afganistanu.

Remont MiG-ova

Kada je državni vrh odlučio da se zrakoplovi tipa MiG 21, koji
su u sastavu HRZ-a još od Domovinskog rata, pošalju na remont u
Ukrajinu, bilo je to prijelazno rješenje kojim se željelo zadržati
sposobnost HRZ-a da nadzire zračni prostor iznad Hrvatske do odluke o
nabavi novih i modernijih zrakoplova.

Stanje u HRZ-u, kao i starost postojećih zrakoplova, postali su
još važnijom temom nakon što se kraj Velike Gorice srušio MiG 21
vraćajući se iz Knina 5. kolovoza s proslave “Oluje”.

Taj je zrakoplov, prema izjavama vrha HRZ-a, bio već za otpis i
to mu je trebao biti zadnji let. Samo zahvaljujući vještoj reakciji
pilota Stanka Hrženjaka izbjegnuta je tragedija.

Prvi MiG-ovi su se sredinom travnja počeli vraćati iz Ukrajine, i
to u dijelovima jer ukrajinski piloti nisu mogli doletjeti iz Ukrajine u
Hrvatsku, što zbog političke i vojne situacije u toj zemlji, što zato
jer nisu imali licence za takve letove.

Ubrzo su se pojavili tehnički problemi na tim zrakoplovima, a
ministar obrane Ante Kotromanović i čelnici OS RH naglašavali su da će
MORH preuzeti od Ukrajinaca samo tehnički ispravne letjelice, te da će
naplatiti penale zbog kašnjenja posla.

Dan nakon što je saborski Odbor za obranu raspravljao o remontu
MiG-ova u Ukrajini, na kojem je ocijenjeno kako je to bila dobra odluka i
transparentan posao, brigadir Ivan Selak je zbog tehničkih problema
morao prisilno sletjeti sa zrakoplovom kojeg je testirao.

Doprinos obrani od poplava

Remontirani su i helikopteri HRZ-a, a posade helikoptera dale su
veliki doprinos obrani od poplava u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
prevozeći ljude i opremu u ugrožena područja.

Također, piloti helikoptera izveli su brojne letove tijekom
protupožarne sezone, kao i hitne prijevoze bolesnika i ozlijeđenih
građana i turista.

Pripadnici OS RH dali su također veliki doprinos u obrani od
poplava, najviše na području poplavljene županjske Posavine, te u
Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji.

Pripadnici Hrvatske vojske iskazali su se u spašavanju
stanovništva i imovine, a u višemjesečnom angažmanu sudjelovali su, uz
Kopnenu vojsku i inženjerske postrojbe HV-a, amfibijska vozila i
pripadnici logističkih postrojbi.

OS RH je tijekom ove godine primio donaciju od 212 oklopnih
vozila s posebnom protubalističkom i protuminskom zaštitom tipa MRAP
(Mine Resistant Ambush Protected) u raznim inačicama. Riječ je o
rabljenim vozilima američke vojske, a jednoj od primopredaja
prisustvovao je i načelnik Združenog stožera Oružanih snaga SAD-a
general Martin E. Dempsey.

Hrvatska je važan i pouzdan partner i stabilna platforma na
kojoj počiva ostatak regije, rekao je tijekom posjeta Zagrebu general
Dempsey, koji je primio odličje Reda kneza Trpimira s ogrlicom i
Danicom.

Ugovori o nabavi haubica i ophodnih brodova

Također su potpisani ugovori o nabavi 12 novih i modernih
njemačkih haubica PzH 2000, kao i ugovor o gradnji pet ophodnih brodova
za Hrvatsku ratnu mornaricu i Obalnu stražu u brodogradilištu
Brodosplit. Prvi od tih brodova treba biti izgrađen u roku 15 mjeseci, a
izgradnja svih pet brodova očekuje se u iduće četiri godine.

Ministar Kotromanović u prosincu je najavio da se s Njemačkom
pregovara o nabavi dva broda minolovca, a s američkom stranom o nabavi
modernih vojnih helikoptera tipa “Kiowa” i “Black Hawk”.

Ove godine završava NATO-va misija ISAF u Afganistanu u kojoj je
tijekom 11 godina sudjelovala i Hrvatska, a hrvatski vojnici su dobili
visoke ocjene nadređenih za profesionalnost i obavljanje zadaća.

U Afganistanu ćemo nakon povlačenja međunarodnih snaga do kraja
2014. imati još stotinjak vojnika koji će kao savjetnici pomagati
afganistanskim snagama sigurnosti, u misiji “Resolute Support”.

MORH je Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom tijekom
ove godine predao 233 vojne nekretnine, kao i vojarnu 204. brigade HV-a u
Vukovaru, koja je dodijeljena “Memorijalnom centru Domovinskog rata”
Vukovar i Ministarstvu branitelja.

Taj proces je i dalje u tijeku pa se do kraja godine planira
predaja još 89 vojnih nekretnina koje više nisu potrebne Oružanim
snagama.