RTL-ovo sučeljavanje, pod dirigentskom palicom Igora Bobića u prvih dvadesetak minuta izgleda doslovce kao kviz, po modelu kviskoteke, ali na osobnoj razini, gdje kandidati iznose isključivo znanje o vlastitoj osobi i suparnicima. Od prvog do trećeg pitanja nijedno nije izravno vezano za ovlasti i djelovanje predsjednika republike Hrvatske.

Koji je najveći problem u Hrvatskoj, zašto ste vi pravi kandidat za predsjednika i koga biste podržali u kampanji pored sebe, to su udarna RTL-ova pitanja kojima Bobić troši prvih 25 minuta udarnog termina prvo pravog sučeljavanje u ovoj predizbornoj kampanji, piše tportal.

Bobić je krenuo s pitanjem o najvećem problemu trenutno u Hrvatskoj, koje je postavio Ivi Josipoviću. Ovaj odgovara da je loše gospodarstvo najveći problem, a da je jedno od rješenja uspostavljanje ekonomije 21. stoljeća, više demokracije, regionalizacije. Milan Kujundžić je odmah tražio repliku i ustvrdio da Josipoviću treba 100 godina da shvati to što je rekao, a u protureplici Josipović je uzvratio da je Kujundžić bio dio najkorumpiranije vlade u povijesti Hrvatske i zadnji je koji nešto treba govoriti. Počelo je dovoljno burno da ne bi bilo dosadno pratiti predsjedničku ‘kviskoteku’.

Kujundžić traži da se promjeni Ustav stvarno, istinski, a ne samo polovično.

Ekonomski problemi, dužničko ropstvo, deložacije, ovrhe, to su problemi koje je naglasio Ivan Sinčić.

Nerad, korupcija i korumpiranost institucija koje bi se trebale boriti protiv nje, to je istakao Sinčić kao uzroke gospodarskog gliba Hrvatske.

Siromaštvo i teška gospodarska situacija, uz brojke o BDP-u i siromašnim ljudima te gladnoj djeci u školi, time Kolinda Grabar Kitarović ulazi u večerašnju utakmicu. Nakon što je ponudila da će povećati gospodarski rast, socijalnu sigurnost i druga područja u kojima misli djelovati, Sinčić je ustvrdio da nitko od njih troje ne može ništa govoriti o budućnosti, jer su zadužili Hrvatsku ili bili dio Sanaderove vlade.

Obrat u Kujundžićevu ponašanju je napad na Sinčića.

Od omalovažavanja od prije dva tjedna u sučeljavanju na HRT-u sada se obrušio na Sinčića da je ovaj dugo studirao, a završio tek tri godine fakulteta. Kujundžić svoju prednost vidi u odlučnosti, dok je Sinčićeva glavna osobina, prema njegovoj izjavi, u tome što je slobodan i nezavisan čovjek.

Sinčić želi vršiti pritisak na službe, koje trebaju raditi protiv korupcije.

Kolinda Grabar – Kitarović tvrdi da Hrvatska ima dobre ljude i resurse, pa da nema razloga da bude siromašnija od drugih dijelova Europe. Ali, kaže Grabar-Kitarović u izlaganju o svojim osobinama, Hrvatskoj nedostaje vodstva, a ona tvrdi da će to donijeti njena opcija.

Na treće Bobićevo pitanje, o eventualnom podržavanju protukandidata ne ostvare li vlastiti cilj, Sinčić je napao svo troje time da Kujundiž, Josipović i Grabar-Kitarović pripadaju istoj politici i da će ju nastaviti provoditi.

Nakon osobnog bloka, Bobić otvara RTL-ov blok “politika i društvo“, koja podrazumijeva ovo prvo pitanje “vaše mišljenje o radu Vlade?”.

Troje naših kandidata mandat Milanovićeve Vlade ocijenilo je nesposobnom i lošom, a jedino je Sinčić istakao dobar primjer i to omogućavanje sjetve industrijske konoplje, dok je Josipović ustvrdio da je najgora Vlada u povijesti Europe bila ona Ive Sanadera u kojoj je ministrica bila Grabar-Kitarović. Sinčić je replicirao tvrdnjom da bi i Vlada Tomislava Karamarka, kada bi HDZ eventualno pobjedio na parlamentarnim izborima, bila jednako pogubna za Hrvatsku, jer su sve do sada bile najamničke i nepoštene, a u funkciji privatnih interesa, ne naroda.

Ministar uprave Arsen Bauk gostujući u petak u središnjem Dnevniku Hrvatske televizije pojasnio je da je kao ministar, prema Zakonu o registru birača, dužan osam dana prije izbora objaviti točan broj birača, što je i učinjeno kao i u posljednja četiri izborna ciklusa te da je ovo peti ciklus u kojem je broj birača 3,7 mlijuna.

Nikada do sada nije bilo primjedbi na broj birača u ta četiri ciklusa i vjerujem da nema razloga da tako ne bude i ovaj put, rekao je ministar Bauk.

Odgovarajući na novinarski upit gdje je nestalo gotovo 770 tisuća birača, od kojih pola milijuna u dijaspori i 250 tisuća u Hrvatskoj, ministar Bauk je rekao da od 494 tisuće birača koji nemaju prebivalište u RH u popis birača ulaze oni koji su se aktivno registrirali do 17 . prosinca i njih je osam tisuća.

Osam tisuća se registriralo u dijaspori što je dvostruko više nego što je bilo posljednji put, kada ih je bilo nešto više od tri tisuće, napomenuo je ministar.

Preostalih 250 tisuća su osobe koje imaju prijavljeno prebivalište u RH, a nemaju vrijedeću osobnu iskaznicu i oni također ne ulaze popis birača, pojasnio je Bauk. Ustvrdio je kako velik broj takvih građana nije ni zatražio osobnu iskaznicu i ne žive u Hrvatskoj.

Na upit o zahtjevu inicijative “U ime obitelji” za njegovom smjenom zbog pogrešnih informacija o broju birača, Bauk je kazao kako gospođa Željka Markić vrlo dobro zna kako je u posljednja četiri izborna ciklusa – za Europski parlament 2013., lokalne izbore, Europski parlament 2014. te referendum o ustavnoj definiciji braka bilo 3,7 milijuna građana bilo na popisu birača.

Također zna da se deset dana prije izbora ne može objaviti broj u popisu birača, jer traju privremeni upis i aktivna registracija do 17. prosinca i dva dana za sređivanje podataka i objavi popis. Tako to piše u zakonu i sumnjam da bi saborski zastupnici izglasovali nepovjerenje ministru koji je poštivao zakon i javio bih u raspravi o povjerenju ako bi do nje došlo, jer vjerujem da su jaki argumenti u sređivanju popisa birača jaki, kazao je Bauk.

Upitan zašto podatak o 3,77 milijuna birača nije referentan podatak za određivanje 10 posto birača, Bauk je rekao kako je Ustavni sud odredio referentnu stopu birača i odlučio da je 404 tisuće te da je on kao ministar ispao kolateralna žrtva sukoba Željke Markić s Ustavnim sudom.

Prema mišljenju Željke Markić Ustavni sud jer očito trebao odrediti neku manju brojku. U našem očitovanju Ustavnom smo kao referentne brojke naveli da mogu biti u tumačenju Ustava i 377 tisuća i 346 tisuća. Ustavni sud je obrazložio zašto je uzeo kao referentnu brojku od 404 tisuće, rekao je uz ostalo, Bauk.

Bauk je pojasnio da je u posljednjih godinu pol dana od stupanja na snagu Zakona o prebivalištu 60.0000 osoba manje u MUP-ovoj evidenciji prebivališta u RH te da za toliko osoba imamo više birača u dijaspori.

Premda se u kuloarima tvrdi da hrvatske banke imaju ogromne plasmane i potraživanja u Rusiji, što znači da bi ruska financijska kriza lako mogla uzrokovati i njihov bankrot, stručnjaci nas uvjeravaju da nije tako. 

Prema podacima za 30. rujna 2014. godine, plasmani i potraživanja prema klijentima iz Rusije čine svega 17,1 milijuna kuna ili 0,004% imovine hrvatskih banaka, poručili su iz Hrvatske narodne banke.

S obzirom na valutnu krizu i recesiju iz koje Rusija prema procjenama neće izaći barem dvije godine, Hrvatskoj narodnoj banci postavili smo upit što to znači za plasmane i potraživanja hrvatskih banaka u Rusiji. Upit se odnosio na sve banke koje djeluju u Hrvatskoj.

– S obzirom da je ta zemlja značajan poslovni partner i investitor u Hrvatsku, poslovne teškoće i promjene u poslovanju ruskih partnera uslijed znatnih promjena tečaja ruske rublje i posljedica sankcija mogle bi imati određene posljedice na poslovanje hrvatskih poduzeća koja posluju s Rusijom, prvenstveno kada je riječ o hrvatskom izvozu u tu zemlju. No, ne očekujemo da će to imati znatan utjecaj na poslovanje hrvatskih banaka – za direktno.hr poručila je Dejana Rebernik iz Ureda za odnose s javnošću HNB-a.

Podsjetimo, Rusiji je ugrožena financijska stabilnost nakon što je ruska središnja banka u ponedjeljak podigla ključnu kamatnu stopu za 6,5 postotnih bodova na 17 posto i nije uspjela spriječiti daljnje klizanje tečaja rublja, koji je u utorak na deviznim tržištima drastično pao zbog niskih cijena nafte, prijeteće recesije i sankcija koje je uveo Zapad zbog ukrajinske krize.

Tečaj rublja samo u utorak potonuo je 11 posto prema dolaru, što je najoštriji jednodnevni pad ruske valute još od ruske financijske krize 1998. godine. Od početka godine vrijednost rublja se prepolovila.

Putin je za krah valute okrivio špekulante i Zapad. Za rusko gospodarstvo, valutna kriza znači vjerojatno dublju recesiju iduće godine, jer će visoke kamatne stope kočiti rast gospodarstva. 

Lovrinčević: Investitori nas trpaju u zemlje jugoistočne Europe, a ne srednje Europe kojoj pripadamo

S tvrdnjama HNB-a slaže se i ekonomist Željko Lovrinčević.

– Na hrvatske banke ruska kriza će utjecati neznačajno, tu nema izravnih veza hrvatskog i ruskog sustava, osim manjeg dijela matica koje se nalaze u Austriji i Italiji. One će to kompenzirati na prostorima jugoistočne Europe, ali ništa značajno – rekao je u razgovoru za direktno.hr Lovrinčević.

– Problem će nastati za poduzeća koncentrirana prema Rusiji, iako ih nema puno – dodaje. 

Lovrinčević tvrdi da se javlja drugi problem, jer nas jedan dio investitora gleda kao dio kruga koji je izvan Europske unije i blizak je Rusiji.

– Hrvatske obveznice potonule su jer nas se gleda kao paket koji ne pripada srednjoj Europi, gdje bi trebali biti, nego jugoistočne Europe i Balkana. To je malo neočekivano, ali Hrvatska se nije dovoljno isprofilirala, a to je posao politike. Političari trebaju raditi na našem imidžu. Međunarodna investitorska zajednica stavlja nas u taj portfelj. Na nas se treba gledati kao dio srednjoeuropskog i mediteranskog područja, ne samo kulturno gdje i pripadamo, nego i po investicijskom okruženju – zaključio je Željko Lovrinčević. 

Od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji oko 24.000 stručnih radnika dobilo je radne dozvole za rad u Njemačkoj, navodi se u priopćenju Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj (KWVD) na čiji je poziv u petak održan skup o gospodarskoj suradnji između Hessena i Hrvatske na Frankfurtskoj burzi.

Pritom je u prvih pola godine nakon pristupanja Hrvatske EU taj broj iznosio oko 6.000 radnika, a u prvih deset mjeseci ove godine pristiglo ih je još 18.000, što potvrđuju brojke Središnjeg ureda za posredovanje s inozemstvom i posredovanje stručnih radnika Savezne agencije za rad, napominje se u priopćenju KWVD-a, prenosi tportal.

U pokrajini Hessen, osobito u Frankfurtu, brojna ugledna hrvatska poduzeća i institucije otvorila su svoje podružnice, rekao je Uwe Becker, gradski rizničar grada Frankfurta, na Frankfurtskoj burzi u povodu manifestacije “Bilateralna suradnja i gospodarski razvoj između Hessena i Hrvatske”, na koju je pozvao Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj.