Svijet je u 2014. svjedočio
novom hladnom ratu Istoka i Zapada, jačanju brutalne Islamske države i
obnovljenom nasilju na Bliskom istoku, dosad nezabilježenom razmjeru
epidemije ebole, misterioznim zrakoplovnim nesrećama, referendumima o
neovisnosti, a na samom kraju iznenadili su ga Barack Obama i Raul
Castro najavivši obnovu diplomatskih odnosa SAD-a i Kube nakon pola
stoljeća neprijateljstva.
Pokret Islamske države čije su gnusne metode “preteške” čak i za
Al Kaidu, jačao je u dijelovima Iraka i Siriji do te mjere da se
ohrabrio proglasiti i kalifat, a vojni uspjesi militanata natjerali su
se Sjedinjene Države na zračne udare i okupljanje široke međunarodne
koalicije za borbu protiv islamista.
Nova epidemija širila se svijetom, tisuće mrtvih u Africi bile
su povod Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji da proglasi najtežu i
najsmrtonosniju epidemiju otkad zna za taj virus, a žrtava je bilo i na
Zapadu.
U Škotskoj, Kataloniji, na Krimu, u Luhansku i Donjecku, te virtualno i u Veneciji građani su se izjašnjavali o nezavisnosti.
Malaysia Airlines dugo se neće oporaviti od 2014. Prvo je u
ožujku tajanstveno nestao avion te tvrtke, na letu iz Kuala Lumpura u
Peking. Pretpostavlja se da je s 239 ljudi pao u Indijski ocean. Iako je
“prevrnut svaki kamen” potraga za olupinom do danas je neuspješna.
U srpnju je drugi avion tog prijevoznika srušen nad Ukrajinom i
poginulo je svih 283 putnika i 17 članova posade. Zapad vjeruje da su
avion srušili proruski ukrajinski separatisti uz moskovsku pomoć pa je
Rusiji uveo gospodarske sankcije. Zbog stanja u Ukrajini odnosi Rusije i
Zapada najlošiji su od Hladnoga rata.
Srbija i Bosna i Hercegovina pretrpjele su u svibnju najteže
poplave u stotinu godina. Nakon nezapamćenih kiša voda je odnijela
najmanje 44 života, tisuće su ljudi evakuirane, a u Srbiji je bilo
proglašeno izvanredno stanje.
U 2014. godini papa Franjo svecima je u travnju proglasio svoje
prethodnike, Ivana Pavla II. i Ivana XXIII, dvojicu papa koji su
modernizirali Crkvu, abdicirao je dugovječni španjolski kralj Juan
Carlos, monarh koji je demokratizirao Španjolsku, objesio se komičar
Robin Williams, “čovjek koji je znao nasmijati sve osim sebe”, a za
ubojstvo iz nehaja osuđen je južnoafrički paraolimpijac Oscar Pistorius
koji je oduševio svijet načinom na koji je prebrodio svoj hendikep, a
zatim ga zgrozio ubojstvom zaručnice.
Krajem godine svijet su šokirali pakistanski islamisti, ubivši u
jednoj državnoj vojnoj školi više od stotinu djece. Najmanje 141 osoba,
većinom učenika, ubijeno je kada su talibani upali u školu u Pešavaru i
uzeli za taoce stotine učenika. Odgovornost za napad preuzeo je pokret
talibana u Pakistanu, a lokalna je bolnica priopćila da su mrtvi i
ranjeni u dobi od 10 do 20 godina.
Nakon više od pedeset godina Amerika i Kuba normalizirat će
odnose. Sredinom prosinca američki predsjednik Barack Obama objavio je
da je došlo vrijeme da se “raskinu okovi prošlosti”, i obavljena je
razmjena zatvorenika. Rezultat je to tajnih pregovora uz posredovanje
Kanade i posebno pape Franje, jer je američki predsjednik smatrao da
“ako postoji ijedan aspekt američke vanjske politike kojemu je rok
trajanja istekao, onda je to politika prema Kubi” koja je od 1962. pod
strogim američkim embargom.
Diljem svijeta haraju ratovi, bolesti i siromaštvo, ali čovjek
je krajem godine prvi put spustio sondu na komet i pokusno lansirao
prototip letjelice za Mars.
Majdanska revolucija
Krajem 2013. i početkom 2014. prosvjednici su na kijevskome
trgu Majdanu prosvjedovali protiv odluke predsjednika Viktora
Janukoviča da odustane od približavanja Europskoj uniji i da se okrene
tješnjim vezama s Rusijom. Nakon krvavih obračuna na Majdanu, u kojima
je izginulo više od stotinu civila, prosvjedi su doveli do Janukovičeva
pada i bijega u Rusiju, a Ukrajina je nekoliko mjeseci poslije izabrala
novog predsjednika, tajkuna i kralja čokolade Petra Porošenka. On je
prozapadno orijentiran, a samo ga je zapad zemlje i birao, jer se
istočna proruska i rusofona Ukrajina pobunila protiv okretanja leđa
Rusiji.
Nakon referenduma i proglašenja nezavisnosti od Ukrajine nove su
krimske vlasti zatražile pripojenje Rusiji koja je u ožujku prkoseći
međunarodnoj zajednici anektirala taj poluotok s bazama ruske Crnomorske
flote.
Industrijske regije Luhansk i Donjeck na referendumu su se
izjasnile protiv ostanka u Ukrajini i osnovale svoje “republike”. U
sukobima ukrajinske vojske i pobunjenika s istoka, kojima pomažu i ruske
snage, poginulo je najmanje 4700 ljudi, a borbe ne prestaju unatoč
sporazumu o prekidu vatre sklopljenome u bjeloruskoj prijestolnici
Minsku.
Novi Hladni rat
Sjedinjene Države i Europska unija nametnule su sredinom
godine sankcije Rusiji zbog njezina udjela u ukrajinskoj krizi. Sankcije
su prvo obuhvatile pojedince i tvrtke izravno povezane s
destabilizacijom Ukrajine, a zatim i brojne ruske banke te vojne i
energetske kompanije.
Uveden je embargo na prodaju oružja Rusiji, ograničena prodaja
neke tehnologije i opreme naftnoj industriji, a Europljani i europske
kompanije ne smiju poslovati s ruskim bankama. Tvrtke i nekolicina osoba
bliskih ruskomu predsjedniku Vladimiru Putinu također su na udaru
sankcija, najžešćih EU-ovih mjera protiv Rusije otkako je završio Hladni
rat. Sankcije imaju učinka pa je rubalj ove godine izgubio trećinu
svoje vrijednosti, a Rusija svoju ekonomsku stabilnost. Putin za to
krivi “stare neprijatelje na Zapadu” i Ruse upozorava da su pred njima
teška vremena i da se moraju oslanjati na sebe.
Moskva je na europske sankcije odgovorila kontramjerama i
zabranila uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU-a što je
pogodilo i neke hrvatske proizvođače.
Zbog europske blokade Moskva je u prosincu objavila da odustaje
od projekta plinovoda Južnog toka kojim je trebala slati plin Europi
zaobilazeći Ukrajinu, i proglasila Tursku poželjnijim partnerom. Južni
tok trebao je isporučivati 63 milijarde prostornih metara plina na
godinu, što je nešto više od 10 posto europske potražnje, čime bi se
učvrstila ruski položaj glavnog europskog opskrbljivača. No kriza u
Ukrajini potaknula je Bruxelles da zamrzne proces njegova odobrenja, a
problemi su se pojavili i zbog slabe europske potražnje za plinom i
niskih cijena energije, što je dovelo u pitanje isplativost projekta
teškog 40 milijarda dolara.
Izraelsko-palestinski rat u Gazi
U lipnju je stvorena palestinska vlada nacionalnog
jedinstva u koju je uključen i pokret Hamas čime je završeno razdoblje
odvojenih vlasti u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. Izrael i SAD Hamas
smatraju terorističkom organizacijom i vladu nacionalnog jedinstva
smatraju preprekom u postizanju mirovnog sporazuma Palestinaca i
Izraela, pa je dan poslije proglašenja palestinske vlade Izrael prekinuo
mirovne pregovore.
Ljeto je obilježio rat koji je počeo ubojstvima izraelskih
tinejdžera i mladog Palestinca, a prometnuo se u krvoproliće u kojem je
Izrael ubio više tisuća Palestinaca, uglavnom civila, a život je
izgubilo i sedamdesetak Izraelaca, većinom vojnika.
Napetost je porasla poslije pokopa trojice Izraelaca tinejdžera
otetih i ubijenih u lipnju na Zapadnoj obali. Dan nakon toga pogreba
pronađeno je tijelo nestalog Palestinca. Izraelske su vlasti osudile to
ubojstvo koje je vjerojatno bila osveta za smrt mladih Židova, a
ministrica pravosuđa Tzipi Livni rekla je da je to, ako jest riječ o
osveti, “teroristički čin”.
Iako je Izrael uhitio osumnjičenike, u srpnju su iz Gaze na
izraelski teritorij pale stotine raketa, a izraelski raketni štit
Željezna kupola presreo je jednu raketu nad Tel Avivom, a drugu u
predgrađu Jeruzalema. Zatim je počela izraelska ofenziva na tu enklavu.
Prvo zračna pa kopnena, koja će u pedeset dana odnijeti više tisuća
života.
Sedmotjedni je sukob završio krajem kolovoza prekidom vatre, a
“pobjedu” su proglasili i izraelski premijer Benjamin Netanyahu i
islamistički pokret Hamas.
Europske su zemlje počele priznavati Palestinu: Švedska je 30.
listopada formalno priznala palestinsku državu. Vlada u Stockholmu
objavila je kako smatra da su ispunjeni međunarodni pravni kriteriji za
priznanje Palestine, te kako se nada da će tom odlukom pridonijeti
postizanju mirovnog sporazuma jer će strane biti manje neravnopravne.
Nakon dogovora političkih grupacija u Europskom parlamentu to je
tijelo sredinom prosinca usvojilo rezoluciju kojom načelno podupire
palestinsku državu i rješenje o dvjema državama što treba postići
mirovnim pregovorima koje treba ubrzati. Isti dan je i luksemburški
parlament usvojio dvije odluke kojima poziva vladu da prizna palestinsku
državnost. Time se priključio parlamentima u Britaniji, Španjolskoj,
Francuskoj, Irskoj i Portugalu koji su prije simbolično poduprli
palestinsku državu.
Islamska država i pogubljenja novinara
Amerika je ljetos počela s ograničenim zračnim udarima na
položaje Islamske države (IS), koja je osvojila trećinu Sirije i Iraka i
prijetila da će u iračkome lučkom gradu Mosulu poubijati sve kršćane ne
prijeđu li na islam. Iz grada je pobjeglo gotovo svih šezdeset tisuća
kršćana. IS je zauzeo mosulsku branu, najveću u Iraku, a zatim i grad
Mosul.
Deseci tisuća jezida, pripadnika etnoreligijske skupine u Iraku,
sklonili su se u kolovozu pred nasiljem IS-a na obronke planine
Sindžara. Pripadnici radikalnog sunitskog pokreta koji su osvojili
dijelove Iraka i Sirije progone jezide na vjerskoj osnovi smatrajući ih
“štovateljima vraga” koji moraju prijeći na islam.
Američki predsjednik Barack Obama u kolovozu je objavio kako je
odobrio ograničene zračne udare na IS i bacanje humanitarne pomoći. Iako
nije odobrio angažman kopnenih snaga, američka se vojska prvi put nakon
2011. vraća u Irak.
IS koji je krajem lipnja proglasio kalifat u velikim dijelima
Iraka i Sirije, u znak osvete počinje ubijati zapadne novinare i
humanitarce i objavljivati snimke odrubljivanja glava. Prva žrtva bio je
američki novinar James Foley, a mjesec dana poslije njega dekapitiran
je i škotski humanitarac David Haines koji je imao suprugu i kćer u
Karlovcu.
Krajem rujna Obama je priznao kako su Sjedinjene Države
podcijenile činjenicu da kaos u Siriji može iznjedriti opasne
džihadističke skupine poput Islamske države, te da je Washington
precijenio sposobnost i volju iračke vojske da se bori protiv
džihadista. Za borbu protiv Islamske države Amerika je okupila koaliciju
od tridesetak država među kojima je i Hrvatska.
U listopadu kurdski borci su nakon višetjedne žestoke borbe i uz
veliku pomoć američkih zračnih udara uspjeli obraniti grad Kobani na
sirijsko-turskoj granici.
Ebola
Epidemija ebole širila se zapadnom Afrikom, tisuće su
oboljele u Gvineji, Sijeri Leoneu i Liberiji. Svjetska zdravstvena
organizacija najnoviju je epidemiju proglasila najvećom i
najsmrtonosnijom otkad je prije četrdeset godina virus ebole
identificiran.
Do sredine prosinca po podacima WHO-a od posljedica virusa u
Sijeri Leoneu, Liberiji i Gvineji, trima najteže pogođenim
zapadnoafričkim zemljama, umrlo je 7200 osoba.
Prema zadnjim podacima WHO-a, u Sijeri Leone je zabilježeno 8273
slučajeva i ta je zemlja tako postala država s najvećim brojem zaraženih
smrtonosnim virusom “pretekavši” Liberiju sa 7797 slučajeva.
I dok Sijera Leone namjerava zbog ebole zabraniti proslave
Božića, u Maliju je i posljednji pacijent koji se oporavljao u prosincu
izašao iz bolnice,
Od ebole su izvan Afrike do sredine prosinca oboljele 22 osobe, a
šest ih je umrlo. U SAD-u je bilo deset slučajeva, a bolest je
potvrđena i u Španjolskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Norveškoj, Britaniji,
Italiji i Švicarskoj.
Liječnike, bolničare i druge osobe koje se bore protiv epidemije
ebole u zapadnoj Africi američki časopis Time proglasio je osobama
godine “zbog neumornih djela odvažnosti i suosjećanja, zbog toga što su
svijetu osigurali vrijeme da ojača obranu, zbog izlaganja riziku, zbog
svoje upornosti, žrtve i spašavanja života”.
Referendumi
Od brojnih referenduma u 2014. samo je škotski referendum
središnja vlast priznala, katalonski je španjolska vlada osudila,
referendume u Ukrajini Kijev nije ni mogao spriječiti, a talijanska
vlada nije venecijanski ni morala ozbiljno shvatiti.
Jedino na dopuštenom referendumu građani nisu izabrali
nezavisnost. Škoti su odlučili ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu: od više
od 4,2 milijuna Škota, njih 55 posto odgovorilo je negativno na pitanje
Treba li Škotska postati nezavisna država? Analitičari smatraju da su
se škotski građani opredijelili za sigurniju varijantu zbog nesigurnosti
o tome što neovisnost donosi.
Na izjašnjavanju na Krimu, u Donecku i Luhansku, koje Kijev i
međunarodna zajednica ne priznaju, uopće nije bilo upitno kakav će biti
ishod jer je glasala samo jedna strana, a i na onaj katalonski, upakiran
u savjetodavno izjašnjavanje jer ga je vlada u Madridu proglasila
nelegalnim, također su evidentno izašli samo pobornici katalonske
samostalnosti.
Bijeli policajac, mrtav crnac
Kolovoško policijsko ubojstvo nenaoružanog crnog tinejdžera
Michaela Browna izazvalo je gnjev američke javnosti, a nakon odluke
porote krajem studenoga da ne optuži bijeloga policajca, počeli su
marševi diljem Amerike. U Fergusonu, predgrađu St. Louisa prosvjednici
su se sukobili s policijom, a prosvjedni su skupovi organizirani u
Oaklandu, Seattleu, Los Angelesu, Chicagu i New Yorku, te ispred Bijele
kuće u Washingtonu.
Stanje se u Fergusonu jedva smirilo kad je uoči Dana zahvalnosti
objavljena nova video snimka na kojoj policajac ubija crnog
12-godišnjaka s plastičnim pištoljem u Clevelandu. Javnost je vidjela i
snimku kako je bijeli policajac zahvatom davljenja usmrtio crnca na
ulici u New Yorku.
Nedugo nakon nereda potaknutih fergusonskim slučajem, odbor
Ujedinjenih naroda protiv mučenja osudio je u Ženevi prekomjernu uporabu
sile i vatrenog oružja u američkoj policiji protiv nenaoružanih crnaca.
Procjenjuje se da američki policajci na godinu ubiju oko četiri stotine
osoba.
Svemir
Prvi put je svemirska letjelica uspješno sletjela na komet.
Sonda Philae odvojila se od svemirskog broda Rosette i sletjela na
komet 67P Čurjumov-Gerasimenko, petsto milijuna kilometara od Zemlje.
Bilo je to prvo kontrolirano spuštanje na komet u povijesti. Završetak
pustolovine započete 20 godina prije na koju je potrošeno 1,3 milijarde
eura. Poslije su znanstvenici iz Europske svemirske agencije objavili da
je Philae nakon teškog slijetanja ostao prikliješten između dviju
stijena koje mu zaklanjaju Sunce pa se solarne ćelije neće moći puniti,
što znači da će se zadovoljiti podacima koje dobiju dok mu rade
baterije.
U prosincu je američku svemirsku agenciju NASA-u oduševilo
uspješno lansiranje i prizemljenje bespilotne svemirske kapsule Orion,
što je ocijenjeno kao novo doba u istraživanju svemira. “Mislim da je
ovo veliki dan za svijet, za ljude koji poznaju i vole svemir”, kazao je
ravnatelj NASA-e Charles Bolden. Pokusni let Oriona trebao bi utrti put
eventualnom prevoženju ljudi na Mars i predstavlja povijesni iskorak u
svemirskim letovima, poput prvog lansiranja iz programa Apollo 1961. ili
lansiranja prvog raketoplana 1981., rekli su u NASA-i.
SpaceShipTwo, svemirski brod tvrtke Virgin Galactic namijenjen
svemirskom turizmu srušio se na probnome letu krajem listopada u
pustinji Mojave, odmah nakon polijetanja, a kopilot je poginuo.
Krajem godine prvi je živući nobelovac prodao svoju nagradu.
James Watson koji je s još dvojicom kolega nagrađen 1962. za otkriće
strukture DNK kao dvostruke uzvojnice, ogorčen što ga znanstvena
zajednica već godinama ignorira otkako je 2007. izazvao skandal
povezavši rasu i inteligenciju i izrazivši sumnju u budućnost Afrike, na
dražbi je za medalju od 23-karatnoga zlata dobio oko 27 milijuna kuna.
Kupac, ruski tajkun Ališer Usmanov rekao je da će mu medalju vratiti.
