U akciji nadzora vozača pod utjecajem alkohola ili droga koja se prošli tjedan provodila u članicama EU-a, policija je na hrvatskim cestama uhvatila više od tisuću pijanih vozača i njih 26 pod utjecajem droga.

Od gotovo 20 tisuća kontroliranih vozila policija je utvrdila 1050 prometnih prekršaja alkoholiziranih vozača te 26 prekršaja vozača pod utjecajem droge, izvijestio je MUP na svojim internetskim stranicama.

Zabilježeno je i 110 slučajeva pronađenih ukradenih vozila i druge robe te 20 slučajeva pronalaska droge. Otkrivena su i dva slučaja ilegalne imigracije. Nije zabilježen ni jedan slučaj pronalaska vatrenog oružja, dok je ostalih nedjela zabilježeno 26.

Akciju nadzora vozača financira Europska unija putem nevladine organizacije “Europska mreža prometne policije” (TISPOL). Ove godine u svim državama članicama provodilo se devet represivnih akcija usmjerenih na suzbijanje prometnih prekršaja teretnih automobila i autobusa, korištenja sigurnosnog pojasa, prekoračenja brzine te upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola i droga.

S obzirom da prometna policija nadzorom prometa može istovremeno zahvatiti i dio kriminalnih aktivnosti, TISPOL-ove aktivnosti trenutno su usmjerene prema suzbijanju kriminalnih djela u čijoj se provedbi koriste vozila i cesta, a to su ilegalno prelaženje granice, krijumčarenje oružja i droge te razni oblici krađe tereta, bilo iz vozila u pokretu ili s odmorišta.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izrazio je u petak zadovoljstvo jer je Europska komisija prihvatila hrvatski Operativni progam i odobrila 14 milijardi kuna iz Europskog socijalnog fonda (ESF), kazavši kako je “na nama da taj novac iskoristimo na najbolji mogući način”.

– Time je Hrvatska ispunila prvi korak, a sada je na nama da taj novac upotrijebimo na najbolji mogući način kako bi smanjili nezaposlenost i spriječili socijalnu isključenost, posebno određenih kategorija građana – mladih, dugotrajno nezaposlenih i starijih radnika – rekao je Mrsić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

Kroz petogodišnje razdoblje će odobrenih 1,8 milijardi eura biti namijenjeno za zapošljavanje i sprječavanje socijalne isključenosti, te za financiranje reforme strukovnog obrazovanja i rada javne uprave.

Mrsić najavljuje da će se od tog novca za zapošljavanje mladih utrošiti 532 milijuna eura.

Napomenuo je kako je Hrvatska taj novac već počela trošiti jer se mjere iz Garancije za mlade provode već godinu dana, a financiraju iz državnog proračuna. Sada ćemo, objašnjava, dobivenim sredstvima taj potrošeni novac vratiti u proračun.

Za program suzbijanja siromaštva osigurano je 328 milijuna eura, a za program obrazovanja i cjeloživotnog učenja 450 milijuna eura.

– To je primarno reformski program jer moramo promijeniti strukovno obrazovanje tako da strukovne škole budu integrirane, odnosno povezane s realnim sektorom – ističe Mrsić.

Isto tako, dodaje, cjeloživotno obrazovanje u kojem je sada svega tri posto radnika mora se podići na višu razinu.

Četvrti dio Operativnog programa odnosi se na javnu upravu, odnosno reformske programe koji će pospješiti njezinu učinkovitost. “Za to je namijenjen 191 milijun eura”, rekao je Mrsić dodavši kako će se s još oko 80 milijuna eura “za tehničku pomoć” omogućiti transferi znanja i iskustva iz EU u Hrvatsku.

Napomenuo je da će do kraja godine u proračun stići 15 milijuna eura tzv. predfinanciranja, odnosno sredstava za početak provedbe projekata.

EK je primila ukupno 187 prijedloga operativnih programa od kojih je do sada usvojeno 68.

Na pitanje novinara kako komentira izjave hrvatskih oporbenih zastupnika u Europskom parlamentu da hrvatski Operativni program nije usvojen zato što je dobar, već zato što se Europi više ne da čekati pa usvaja sve programe, Mrsić je odgovorio kako još 119 programa nije odobreno.

– Oporba kao oporba, valjda im se to ne sviđa. Žao mi je, ali prihvaćanje Operativnog programa je činjenica – zaključio je Mrsić.

Gradonačelnik Rijeke i predsjednik riječkoga SDP-a Vojko Obersnel izjavio je u petak za Hinu, komentirajući izjave predsjednice HNS-a Vesne Pusić da očekuje pobjedu te stranke na sljedećim lokalnim izborima u tom gradu, kojem treba “novi vjetar”, kako je sličnu izjavu prije četiri ili osam godina dao i Radimir Čačić pa, “eto, vidimo gdje je danas”.

“Pa, eto, vidimo danas gdje je on, a gdje je SDP, ako je to trebala biti kritika SDP-a”, rekao je Obersnel.

– Novi vjetar se ne stvara izjavama. On, naravno, prije svega ovisi o povjerenju građana. Razumijem da je Vesni Pusić teško razumijeti što znači povjerenje građana -ocijenio je.

Na izvještajnoj konvenciji riječkoga HNS-a, održanoj u srijedu, Vesna Pusić rekla je u vezi s očekivanjem pobjede te stranke na sljedećim lokalnim izborima i potrebom “novog vjetra” u Rijeci da Riječani zaslužuju ljude na vlasti koji ne misle da su bogomdani, koji znaju da se svaki glas zarađuje i sposobni su čuti što ljudi žele i “pretvoriti to u konkretne politike”.

– Od Rijeke se očekuje da povede Hrvatsku u sljedeću fazu političkoga i građanskog razvoja – rekla je tada Vesna Pusić.

HNS je u Rijeci u vladajućoj koaliciji sa SDP-on i još pet političkih stranaka, a jedan od dvojice zamjenika gradonačelnika je HNS-ovac Miroslav Matešić.

Za mene je ovo destrukcija, komentirao je gradonačelnik Ivo Baldasar prekid sjednice zbog gubitka kvoruma.

– Mi govorimo jedno, oni kažu mi se slažemo s vama da je plodouživanje ipak najbolji model, ali znate prekršili ste proceduru. Pa svi ste slušali, gotovo svi su rekli da nije loše ovo što ste predložili, ali ste prekršili proceduru i onda sruše kvorum. Jasno je da ja cijelo vrijeme imam manjinsku vladu. Sazvat ću sjednicu sljedeći tjedan pa ćemo ponovno ići na glasanje, a sazivat ću sjednicu dok god nešto ne izglasamo. Za grad bi sigurno bilo bolje da se izglasalo, da se gradilo i radilo – rekao je Baldasar.

Iako su na početku sjednice bila tri vijećnika HGS-a u vijećnici je u vrijeme kada je izgubljen kvorum ostao samo Mario Sičić, dok su Marija Mladineo i Dražen Delić bili u prostoriji do ureda dogradonačelnika. Damir Ćosić Roda, pak, od početka nije bio na sjednici, ali je u uredu gradonačelnika čekao razvoj situacije.

– To nije stav našeg kluba – kratko je komentirao Škorić Rodin potez i ponovio kako se na ovom projektu vidi nesposobnost ove gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom.

– Doveli su nas kao Gradsko vijeće u jednu apsurdnu situaciju. Ispada da bi mi trebali spašavati krivudanje i krvi smjer ove vlasti. Oni će odgovarati za svoje postupke, ali mi smo bili protiv toga da se opet napravi jedan privremeni objekt i da netko za 20, 30 godina vrti priču ispočetka. Nismo željeli dati ruku, željeli smo da se pokaže tko je vlast, a tko je oporba i dok smo mi bili unutra nije bila mogućnost da se održi kvorum dok su se u susjednoj prostoriji vijećnici HGS-a igrali demokracije. Vježbali su i čekali da mi napustimo sjednicu pa da se oni mogu vratili i osigurali da ova točka prođe. Jasno je tko je oporba, a tko vlast – rekao je Škorić.

Dogradonačelnica Aida Batarelo kaže da neće mijenjati sadržaj natječaja na idućoj sjednici.

– Dogodit će se nešto što bi mogli nazvati Turistička palača četvrti put, pa koliko puta bude trebalo. Ovo je vrlo neodgovorno od strane vijećnika, bile su tri rasprave, ovoga puta smo uvažili sve primjedbe i  mislili smo da do ovoga neće doći. Očito se iz nekog razloga Turističku palaču ne želi rekonstruirati. HGS nisu koalicijski partneri SDP-a, oni koji su ostali iz te stranke zadnji put su bili odgovorni vijećnici – poručila je dogradonačelnica.
Javio se Damir Ćosić Roda i demantirao informaciju da je bio u uredu gradonačelnika i čekao razvoj situacije na sjednici.

– Nije točno da sam bio u uredu gradonačelnika, cijelo vrijeme sam bio u Bobisa – rekao je Roda.

Ipak, nakon što je saznao da su ga novinari vidjeli u Baldasarovom uredu promijenio je priču.

– Ma ja sam se samo u jednom trenutku došao dogovoriti nešto s Davidovićem oko ovog projekta na Sućidru. Cijelo sam vrijeme bio u Bobisa. Popio sam četiri pive. Evo, pitajte konobara – pravdao se Roda.

Znate li da je Dugopolje i prije tisuću i pol godina bilo važno
prometno čvorište? U redu, u to vrijeme (period od nastanka do propasti održavanja
puteva je između 1. stoljeća poslije Krista do 7. stoljeća) ceste su građene
gotovo isključivo iz vojnih razloga, kao podrška trupama i za njihovo brže
kretanje, a puno manje zbog ekonomije. No činjenica o račvanju u svim
smjerovima brojnih rimskih cesta baš na području Dugopolja i dalje stoji: u
petak su na jednom dijelu obnovljene “Rimske (turističke) ceste”,
umjesto legionara prošlosti, koračali predstavnici turističkih zajednica,
arheolozi te novinari, a u skoroj budućnosti to će raditi i – impresionirani
turisti.

Takav je barem plan, u pitanju je prva faza cjelokupnog
projekta i za sada nešto više od dva kilometra rimske ceste osposobljene za
razgledavanje, i to isključivo u organiziranim skupinama i pod stručnom paskom.
To nam je naglasio Joško Stella,
direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije koja je nositelj
projekta. Također, cijeli projekt (jer ovo je samo dio) drži tek dijelom budućeg
vrlo uspješnog destinacijskog menagementa, dok je sada na lokalnim vlastima i
turističkim zajednicama da osmisle oživljavanje svojevrsnog arheološkog turizma
(a mnoge zemlje poput Turske, Grčke,…, temelje dobar dio svojih ponuda upravo
na takvoj vrsti posjeta) rimske cestovne komunikacije Srednje Dalmacije.

Jer doista, pod najstručnijim mogućim vodstvom – Miro Gogala, diplomirani arheolog i Lino Ursić, koji je pored Stelle
sudjelovao u ovom projektu – zastajali su putem i pojašnjavali detalje koji tek
uklopljeni u “veću sliku” daju pravu povijesnu lekciju. Kolotrazi
usječeni u kamen, na mjestima gdje bi stijena sa svojom “žilom”
izlazila na površinu tih antičkih cesta, svjedoče o intenzitetu nekadašnjeg
prometa samo par stotina metara od akualne brze ceste Split – Dugopolje. Na
mjestima su pronađeni tragovi i naselja, koje su bile neka vrsta
“izvidnica” za Klis, odnosno Salonu još dalje prema moru, i na tim
mjestima trgovanja obično su ceste postajale puno šire.

Te rimske “tračnice” mogu se pratiti kilometrima,
na ovoj dionici Kurtovići – Klapavice ima ih na nekoliko mjesta dok je s duge
strane malo sačuvanih dionica s kaldrmom. Međutim, ovo je samo dio šireg
projekta i s puno više lokaliteta – na nekoliko mjesta postoje tragovi rimskih
cesta, a na nekima i vrlo dobro očuvane “popločane” dionice. Na
predjelu Podi u Dugopolju postoji oko pola kilometra takve dionice koja je
mjestimično, zahvaljujući terenu, široka i preko pet metara, od milja već
prozvane “autoput iz doba Rimskog carstva”.

“Vodiči” su nam kazali i kako su samo tri stare
civilizacije gradile ceste – Inke, Kina te Rimljani, a posebnost ovih rimskih
“dionica”, koje su zapravo prvi put na područje Dalmacije dovele
ceste, ne gubi na aktualnosti. Ima tek koji dan da je naime dovršena brza cesta
od Klisa do Splita, nakon četvrt stoljeća. Za razliku od hrvatskih građevinara
i našeg državnog proračuna, rimski su prije dvije tisuće godina bio puno
efikasniji: Publije Kornelije Dolabela,
namjesnik rimske Dalmacije u nepunih sedam godina (od 14. do 20. godine poslije
Krista) sagradio je pet prometnica kroz unutrašnjost Provincije u ukupnoj dužini
više od 550 rimskih milja, odnosno 820 kilometara! U tome su mu, istina,
pripomogle 7. i 11. legija koje su sudjelovale u gradnji, ali ipak…

 Pravo biranja na izborima za predsjednika Republike 28. prosinca ima ukupno 3.779.281 birač, objavilo je u petak Ministarstvo uprave.

Ministar uprave Arsen Bauk zaključio je, naime, s 19. prosincem popis birača za izbore, a taj broj iznosi 3.779.281, od kojih je s prebivalištem u Hrvatskoj njih 3.770.953, a bez prebivališta 8.328 birača.

Osim u Hrvatskoj, izbori za predsjednika Republike provest će se u još 50 država, a birači će odlučiti hoće li to biti Kolinda Grabar Kitarović (HDZ), Ivo Josipović (SDP), Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) ili Ivan Velibor Sinčić (Živi zid).

Svi učenici, učitelji i nastavnici hrvatskih osnovnih i srednjih škola mogu besplatno pristupiti alatima Office 365 s jednim terabajtom prostora za pohranu, a uz korištenje svog elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHr, objavljeno je u petak u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS).

Rezultat je to suradnje MZOS-a s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom – CARNet i tvrtkom Microsoft Hrvatska, a osim samoga korištenja usluga Office 365 iz ‘oblaka’, svakom učeniku, učitelju i nastavniku omogućena je i instalacija alata Office 365 Pro Plus na pet računala i pet mobilnih uređaja (tableta, pametnih telefona), priopćio je MZOS.

Office 365 sustav je Microsoft usluga temeljenih na cloud (oblak) tehnologiji koje omogućuju maksimalan kolaboracijski učinak rada u tvrtki uz najoptimalnije troškove. Office 365 svojim klijentima nudi siguran pristup E-mail porukama, dijeljenim kalendarima, zadacima (Exchange online), pristup datotekama iz bilo kojeg dijela svijeta (SharePoint), slanje izravnih poruka (IM) te mrežnih sastanaka (Lync) i najbolju anti-virus i anti-spam zaštitu (Forefront).

Novi projekt predstavili su ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, direktor tvrtke Microsoft Hrvatska Ivan Vidaković i pomoćnica ravnatelja CARNet-a Branka Vuk.

– Kad bi učenici na tržištu kupovali ove alate, roditelji bi trebali uložiti oko 130 milijuna kuna godišnje, ne računajući uređaje za pohranu podataka od 1 terabajta, koliko dobivaju pohranom u ‘oblaku’ te još dodatno, jednokratno, za hard diskove kapaciteta 1 terabajta gotovo 275 milijuna kuna – izjavio je ministar Mornar.

Istaknuo je da MZOS sustavno radi na unaprjeđenju nastavnog kurikuluma i uvođenju suvremenih tehnologija u svakodnevnu nastavu i ocijenio kako je usvajanje modernoga načina učenja i predavanja gradiva nužno da bi se podigla kvaliteta obrazovanja u hrvatskim školama i mladi mogli konkurirati na tržištu rada te svojim radom i znanjima pridonijeti hrvatskom gospodarstvu.

Ministar je dodao kako se besplatni alati Office 365 uklapaju u aktivnosti MZOS na promicanju korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavnim i poslovnim procesima škola, a podržat će i aktivnosti na nacionalnom projektu e-Škole.

Rečeno je da se za korisničku podršku učenici i nastavnici mogu obratiti CARNet-ovoj službi podrške na adresu [email protected].

Direktor tvrtke Microsoft Hrvatska Ivan Vidaković istaknuo je da će, korištenjem modernih tehnologija te programa i alata koje nudi Office 365, učenici biti spremni za izazove modernoga doba i imati kompetencije koje danas traže poslodavci. Vidaković je uvjeren da će se korištenjem suvremenih informatičkih alata unaprijediti komunikacija, suradnja, kreativnost i inovativnost svih sudionika u obrazovnom sustavu kako bi zajedno stvarali hrvatske škole 21. stoljeća.

Pomoćnica ravnatelja CARNet-a Branka Vuk objasnila je da je Office 365 jedna u nizu usluga u oblaku dostupnih CARNet-ovim korisnicima. Istaknula kako će ovom uslugom, osim škola kao institucionalnih korisnika, i individualni korisnici dobiti više od 500.000 licenci za korištenje Office alata u oblaku i na svojim osobnim digitalnim uređajima.