Ministar uprave Arsen Bauk gostujući u petak u središnjem Dnevniku Hrvatske televizije pojasnio je da je kao ministar, prema Zakonu o registru birača, dužan osam dana prije izbora objaviti točan broj birača, što je i učinjeno kao i u posljednja četiri izborna ciklusa te da je ovo peti ciklus u kojem je broj birača 3,7 mlijuna.

Nikada do sada nije bilo primjedbi na broj birača u ta četiri ciklusa i vjerujem da nema razloga da tako ne bude i ovaj put, rekao je ministar Bauk.

Odgovarajući na novinarski upit gdje je nestalo gotovo 770 tisuća birača, od kojih pola milijuna u dijaspori i 250 tisuća u Hrvatskoj, ministar Bauk je rekao da od 494 tisuće birača koji nemaju prebivalište u RH u popis birača ulaze oni koji su se aktivno registrirali do 17 . prosinca i njih je osam tisuća.

Osam tisuća se registriralo u dijaspori što je dvostruko više nego što je bilo posljednji put, kada ih je bilo nešto više od tri tisuće, napomenuo je ministar.

Preostalih 250 tisuća su osobe koje imaju prijavljeno prebivalište u RH, a nemaju vrijedeću osobnu iskaznicu i oni također ne ulaze popis birača, pojasnio je Bauk. Ustvrdio je kako velik broj takvih građana nije ni zatražio osobnu iskaznicu i ne žive u Hrvatskoj.

Na upit o zahtjevu inicijative “U ime obitelji” za njegovom smjenom zbog pogrešnih informacija o broju birača, Bauk je kazao kako gospođa Željka Markić vrlo dobro zna kako je u posljednja četiri izborna ciklusa – za Europski parlament 2013., lokalne izbore, Europski parlament 2014. te referendum o ustavnoj definiciji braka bilo 3,7 milijuna građana bilo na popisu birača.

Također zna da se deset dana prije izbora ne može objaviti broj u popisu birača, jer traju privremeni upis i aktivna registracija do 17. prosinca i dva dana za sređivanje podataka i objavi popis. Tako to piše u zakonu i sumnjam da bi saborski zastupnici izglasovali nepovjerenje ministru koji je poštivao zakon i javio bih u raspravi o povjerenju ako bi do nje došlo, jer vjerujem da su jaki argumenti u sređivanju popisa birača jaki, kazao je Bauk.

Upitan zašto podatak o 3,77 milijuna birača nije referentan podatak za određivanje 10 posto birača, Bauk je rekao kako je Ustavni sud odredio referentnu stopu birača i odlučio da je 404 tisuće te da je on kao ministar ispao kolateralna žrtva sukoba Željke Markić s Ustavnim sudom.

Prema mišljenju Željke Markić Ustavni sud jer očito trebao odrediti neku manju brojku. U našem očitovanju Ustavnom smo kao referentne brojke naveli da mogu biti u tumačenju Ustava i 377 tisuća i 346 tisuća. Ustavni sud je obrazložio zašto je uzeo kao referentnu brojku od 404 tisuće, rekao je uz ostalo, Bauk.

Bauk je pojasnio da je u posljednjih godinu pol dana od stupanja na snagu Zakona o prebivalištu 60.0000 osoba manje u MUP-ovoj evidenciji prebivališta u RH te da za toliko osoba imamo više birača u dijaspori.

Premda se u kuloarima tvrdi da hrvatske banke imaju ogromne plasmane i potraživanja u Rusiji, što znači da bi ruska financijska kriza lako mogla uzrokovati i njihov bankrot, stručnjaci nas uvjeravaju da nije tako. 

Prema podacima za 30. rujna 2014. godine, plasmani i potraživanja prema klijentima iz Rusije čine svega 17,1 milijuna kuna ili 0,004% imovine hrvatskih banaka, poručili su iz Hrvatske narodne banke.

S obzirom na valutnu krizu i recesiju iz koje Rusija prema procjenama neće izaći barem dvije godine, Hrvatskoj narodnoj banci postavili smo upit što to znači za plasmane i potraživanja hrvatskih banaka u Rusiji. Upit se odnosio na sve banke koje djeluju u Hrvatskoj.

– S obzirom da je ta zemlja značajan poslovni partner i investitor u Hrvatsku, poslovne teškoće i promjene u poslovanju ruskih partnera uslijed znatnih promjena tečaja ruske rublje i posljedica sankcija mogle bi imati određene posljedice na poslovanje hrvatskih poduzeća koja posluju s Rusijom, prvenstveno kada je riječ o hrvatskom izvozu u tu zemlju. No, ne očekujemo da će to imati znatan utjecaj na poslovanje hrvatskih banaka – za direktno.hr poručila je Dejana Rebernik iz Ureda za odnose s javnošću HNB-a.

Podsjetimo, Rusiji je ugrožena financijska stabilnost nakon što je ruska središnja banka u ponedjeljak podigla ključnu kamatnu stopu za 6,5 postotnih bodova na 17 posto i nije uspjela spriječiti daljnje klizanje tečaja rublja, koji je u utorak na deviznim tržištima drastično pao zbog niskih cijena nafte, prijeteće recesije i sankcija koje je uveo Zapad zbog ukrajinske krize.

Tečaj rublja samo u utorak potonuo je 11 posto prema dolaru, što je najoštriji jednodnevni pad ruske valute još od ruske financijske krize 1998. godine. Od početka godine vrijednost rublja se prepolovila.

Putin je za krah valute okrivio špekulante i Zapad. Za rusko gospodarstvo, valutna kriza znači vjerojatno dublju recesiju iduće godine, jer će visoke kamatne stope kočiti rast gospodarstva. 

Lovrinčević: Investitori nas trpaju u zemlje jugoistočne Europe, a ne srednje Europe kojoj pripadamo

S tvrdnjama HNB-a slaže se i ekonomist Željko Lovrinčević.

– Na hrvatske banke ruska kriza će utjecati neznačajno, tu nema izravnih veza hrvatskog i ruskog sustava, osim manjeg dijela matica koje se nalaze u Austriji i Italiji. One će to kompenzirati na prostorima jugoistočne Europe, ali ništa značajno – rekao je u razgovoru za direktno.hr Lovrinčević.

– Problem će nastati za poduzeća koncentrirana prema Rusiji, iako ih nema puno – dodaje. 

Lovrinčević tvrdi da se javlja drugi problem, jer nas jedan dio investitora gleda kao dio kruga koji je izvan Europske unije i blizak je Rusiji.

– Hrvatske obveznice potonule su jer nas se gleda kao paket koji ne pripada srednjoj Europi, gdje bi trebali biti, nego jugoistočne Europe i Balkana. To je malo neočekivano, ali Hrvatska se nije dovoljno isprofilirala, a to je posao politike. Političari trebaju raditi na našem imidžu. Međunarodna investitorska zajednica stavlja nas u taj portfelj. Na nas se treba gledati kao dio srednjoeuropskog i mediteranskog područja, ne samo kulturno gdje i pripadamo, nego i po investicijskom okruženju – zaključio je Željko Lovrinčević. 

Od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji oko 24.000 stručnih radnika dobilo je radne dozvole za rad u Njemačkoj, navodi se u priopćenju Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj (KWVD) na čiji je poziv u petak održan skup o gospodarskoj suradnji između Hessena i Hrvatske na Frankfurtskoj burzi.

Pritom je u prvih pola godine nakon pristupanja Hrvatske EU taj broj iznosio oko 6.000 radnika, a u prvih deset mjeseci ove godine pristiglo ih je još 18.000, što potvrđuju brojke Središnjeg ureda za posredovanje s inozemstvom i posredovanje stručnih radnika Savezne agencije za rad, napominje se u priopćenju KWVD-a, prenosi tportal.

U pokrajini Hessen, osobito u Frankfurtu, brojna ugledna hrvatska poduzeća i institucije otvorila su svoje podružnice, rekao je Uwe Becker, gradski rizničar grada Frankfurta, na Frankfurtskoj burzi u povodu manifestacije “Bilateralna suradnja i gospodarski razvoj između Hessena i Hrvatske”, na koju je pozvao Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj. 

Obično se pri kraju godine analiziraju razne statistike i ma
koliko puke brojke i njihova interpretacija mogu zavarati, stanje sigurnosti na
prometnicama u Gradu Splitu, ali i šire, na području koje “pokriva”
Postaja prometne policije Split, iz godine u godinu je sve bolje. Dodajmo,
gotovo šokantno pozitivni su ti rezultati!

U najkraćim crtama, od 2011. godine do danas zabilježeno je
50 posto manje ukupnog broja nesreća na području Splita (s broja od 1640 do
887, a važno je napomenuti i da se u gradu pod Marjanom dogodi čak 70 posto
ukupnih nesreća koje su evidentirali u splitskoj prometnoj policiji), oko 40
posto je manje nesreća s teško ozlijeđenim osobama, dok do prije tri mjeseca
nije uopće bilo smrtno nastradalih. Na žalost, od konca rujna na splitskim
prometnicama poginule se tri osobe, suvozačica u automobilu na križanju
Velebitske i Vukovarske, mladi motociklist na Sirobuji te pješakinja koja je
pretrčavala Ulicu Hrvatske mornarice. Iako to neće umanjiti tugu obiteljima
nastradalih, činjenica je da su ranijih godina te brojke bile višestruko veće –
2011. godine je na području Grada Splita bilo devet poginulih, a godinama
ranije te su brojke bile još gore.

Ukupan broj nesreća s ozlijeđenim i poginulima je na nivou
visoko razvijenih europskih zemalja i već sad je na splitskom području
postignut cilj Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH, temeljnog
dokumenta i platforme za podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa, a koji
je predviđen za 2020. godinu, naglašava naš sugovornik o ovoj temi, načelnik
P0staje prometne policije Milan Draženović.

– Morate znati da splitska Postaja prometne policije ima
nadležnost u tri grada, osam općina uključujući i otok Šoltu te na čak 101 km
autoputa, sve zajedno dakle na preko 900 kvadratnih kilometara i na području s
gotovo 300 tisuća stanovnika, da ne govorimo o ljetnoj sezoni. Naglašavam te
podatke kako bi i sudionici u prometu imali razumijevanja, nije lako
“pokrivati” toliko područje s ipak ograničenim resursima. – podvukao
je načelnik Draženović, nakon iskazanog zadovoljstva pozitivnim trendovima.

Zanimali su nad prvenstveno neke “crne točke” u
gradu, gdje se u tim statističkim podacima krije veća opasnost za sudionike u
prometu.

– Što se tiče mikrolokacija, najveći broj nesreća bilježimo
na četiri glavne gradske prometnice. Dvije su izlazi, odnosno ulazi u središte
grada – Poljička i Domovinskog rata – treća je “zamjenski” izlaz, ali
zbog trgovačkih centara i sve više stanovnika u tom dijelu grada u Vukovarskoj
se također češće događaju nezgode te konačno u Velebitskoj. To smo prepoznali i
reagirali: na te četiri prometnice smo gotovo svaki dan, provodi se nadzor
prometa, djelujemo preventivno, ali i represivno. Iako i na tim pravcima je
broj nesreća u stalnom padu posljednje tri godine, pogotovo na Poljičkoj (sa
112 nesreća u 2012. godini na 60 u prvih 11 mjeseci ove godine), ali i u
Domovinskog rata (sa 79 prije dvije godine, na 41 u prvih 11 mjeseci 2014.
godine).

Logično je i da su na tim pravcima najopasnija križanja. U
svijetu je prihvaćena praksa, od struke i tijela lokalne vlasti, što je moguće
više križanja uređivati u kružnom toku, za razliku od svjetlosne regulacije,
dakle semafora.

– Najopasnije mjesto po broju nesreća, ali i po posljedicama
je svakako križanje Vukovarske i Velebitske. Samo ove godine na tom mjestu smo
intervenirali 19 puta, pored jedne nesreće sa smrtno nastradalom osobom, bilo
je još devet nesreća s ozlijeđenima te još devet sudara koji su prošli s
materijalnom štetom. Postavljena je i kamera za nadzor prolaska kroz
“crveno svjetlo”. Iz Grada, a moram naglasiti da s njihovim službama
imamo izvrsnu suradnju, poslušali su nas i uveli treću regulaciju, preciznije
dodatno zeleno svjetlo za skretanja iz Velebitske u Vukovarsku. Držim da bi čak
i četvrta regulacija, zeleno svjetlo za skretanje iz Vukovarske u Velebitsku,
također dobrodošla.

Novi rotori? Da li je bio potreban onaj na Zvončacu, kako se
pokazuju postojeći?

– Istina je da rotori smanjuju brzinu kretanja vozila dok
istovremeno povećavaju protočnost, no nije ih lako implementirati u promet,
pogotovo u gradu poput Splita. Za rotor na Zvončacu smo još prije nekoliko
godina sugerirali, dok nije bila gotovo Zapadna obala, kako bi usporili prilaz
vozilima obali i potencijalnoj opasnosti od izlijetanja u more, kod Ruže
vjetrova. S tim rotorom riješen je problem parkiranja ispred
“Bobisa”. Kružni tok na Brdima se pak pokazao izvrsnim, a planiramo
na sličan način riješiti, odnosno predložili smo Gradu, rotore na križanju
Lovrinačkog puta i Vukovarske, kod sjevernog ulaza na gradsko groblje, jer tamo
imamo križanje iz nekoliko smjerova, kao i Velebitske i Bračke, na Žnjanu kod
naše postaje. – govori nam načelnik Draženović, kao jedan od najmeritornijih u
ovoj problematici.

Naravno, prometna policija vodi i svoje standardne poslove,
preventiva je uvijek manje zanimljiva iako se standardno organiziraju
“tematske” kontrole, na alkohol tijekom vikenda, uvijek na prekoračenja
brzine te kontrola vozača, ali i pješaka. Najviše međutim “boli”
udarac po “takujinu” pa je zanimljiv detalj kako je u 43 akcije u
cilju zaštite pješaka tijekom 2014. godine splitska prometna policija izrekla
771 sankciju za vozače, ali i 1034 kazni za – pješake!

Najavimo i da će tijekom 2015. godine “plavci”
posebno kontrolirati korištenje sigurnosnog pojasa. Kacige na motociklistima su
na 98 posto korištenja po evidencijama splitske policije, no zato se pojasom veže
poko 60 posto vozača, ali i suvozača te putnika straga (koji su također obvezni
koristiti pojas, ukoliko je tvornički ugrađen u određeno vozilo), što je
rezultat koji se namjerava popraviti.

Problema koji je, nevoljko smo se složili, kroničan u Splitu
i za kojeg nema lakog rješenja, jedva da smo se dotaknuli. Naravno, riječ je o
“prometu u mirovanju” kako je poznat službenim žargonom, a u biti
predstavlja parkirana vozila. Preventive u tom slučaju gotovo da i nema dok bi
infrastrukturni zahvati bili kapitalni. Intrigantan je ipak podatak da su prometni
policajci tijekom ove godine ispisali 17 tisuća (?!) kazni zbog nepropisnog
parkiranja. Na dnevnoj razini dakle nekih 50-ak, ali još je bizarnije da su kažnjavali
samo najeklatantnije prekršitelje – na autobusnim ugibalištima, u pješačkim
zonama, na mjestima za invalide, ostavljenih na prometnici u desnoj traci,…

Skupština Splitsko-dalmatinske županije u četvrtak je dala suglasnost županijskoj Ljekarni za osnivanje trgovačkog društva “Pharmagal“.
Naime, Ljekarna je započela postupak izgradnje galenskog i analitičkog
laboratorija u Dugopolju, ali Ljekarna može obavljati samo ljekarničku
djelatnost, ne i proizvodnju lijekova pa je bilo nužno osnovati
trgovačko društvo za proizvodnju lijekova kako bi budući galenski
laboratorij mogao ispuniti svoju svrhu.

– Tvrtka je snovana prvenstveno kako bi neki od naših 220 preparata
koje trenutno proizvodimo u galenskom laboratoriju mogli registrirati,
bilo kao medicinski proizvod, bilo kao kozmetiku ili kao dodaci
prehrani. Tako širimo naše tržište, kako domaće tako i inozemno. Osim
toga, u registraciji firme je i otvaranje specijaliziranih trgovina, jer smatramo da naša ustanova mora napraviti i snažan
iskorak u tom segmentu. Naravno, tu je još niz stvari koje su prisutne u
registraciji i koje moramo raditi, a sve u cilju jačanja vlastite
tržišne pozicije i zadovoljavanja potreba tržištakao i rasta same ustanove – kaže Ante Mihanović, ravnatelj županijske Ljekarne.

Dodaje kako su se stekli svi preduvjeti za osnivanje “Pharmagala” te da je samo pitanje dana kada će tvrtka početi s radom. 

– U prvoj fazi se ne planiraju zapošljavanja kao ni niti troškovi
vezani uz plaće dok se ne registriraju prvi proizvodi. Nakon same
registracije krenut će se u otvaranje specijaliziranih prodavaonica i
širenje prodajne mreže, a nakon toga ćemo početi sa zapošljavanjem ljudi
– najavljuje Mihanović.

Napominje da uskoro očekuje i građevinsku dozvolu za galenski laboratorij u Dugopolju.

– Projekt galenskog laboratorija je u fazi prikupljanja svih
suglasnosti, mogu reći da smo većinu tih suglasnosti prikupili i uskoro
očekujemo i građevinsku dozvolu kako bi po planu mogli započeti radove
početkom ljeta. Vrijednost projekta je 25 milijuna kuna za građevinske i
zanatsko obrtničke radove te još toliko za opremu koja je potrebna za
izradu galenskih pripravaka – zaključuje Mihanović.