Premijer Zoran Milanović u petak je poručio hrvatskim građanima pogođenima naglim jačajanjem švicarskog franka da mirno spavaju zajamčivši da će vlada poduzeti sve što je potrebno da bi ih zaštitila.

“Poduzet ćemo sve da zaštitimo građane, imamo sve instrumente. Naravno da to može završiti na sudu, ali vjerujem da sud ima nekakav osjećaj da je ovo izvanredna situacija”, rekao je Milanović u emisiji HTV-a “Javna stvar” te poručio da nitko neće završiti u bankrotu zbog naglog povećanja tečaja franka.

Nije htio govoriti od detaljima koje će Vlada poduzeti kazavši kako će, ako ne dođe do dogovora s bankama, u koji vjeruje, do 1. veljače predstaviti zakon kojim će zaštiti građane s kreditima u švicarskim francima.

“Napravit ćemo zakonski, vlada ima te instrumente, da ako ne bude dogovora s bankama, u koji vjerujem, izvršimo pritisak, donesemo zakon i zaštitimo ljude”, kazao je Milanović.

Od banka, dodao je, očekuje “konstruktivan doprinos” jer je to, kaže, u njihovom interesu.

“I bankama, čiji dužnici su u problemima, prijeti opasnost da ostanu bez više od čega će ovako i onako stati. Tu i banke moraju nešto izgubiti, to je potpuno jasno”, rekao je.

Naglasio je da on kao premijer nikada nije i neće “voditi harangu” protiv banaka, ali da i one moraju shvatiti da “iznad njih postoji hrvatska država”.

“Jamčim da dužnici neće završiti u bankrotu, jamčim da neće biti problema”, poručio je premijer ponovivši da će Vlada mjerom koju će donijeti pomoći dužnicima koji imaju kredit u švicarskim francima”.

Ta će mjera, rekao je, “regulativno olakšati ili da neko vrijeme ne plaćaju (kredit) ili da se smanji kamatna stopa”.

“Nitko neće bankrotirati i ljudi koji imaju kredit u francima neće biti u lošijoj poziciji no što su sada”, dodao je.

Nije htio govoriti kako će ta mjera izgledati, odnosno hoće li to biti konverzija kredita u francima u sigurniju valutu ili zamrzavanje tečaja franka.

Promatramo situaciju i rješenje koje će biti ponuđeno, rekao je, dat će sigurnost građanima za jedno razumno razdoblje, za godinu dana.

“Pozivam ljude da ne rade dramu, situaciju imamo potpuno pod kontrolom”, rekao je te potvrdio da će rješenje biti pronađeno do 1. veljače.

Upitan po kojem će se tečaju provoditi konverzija kredita u neku drugu valutu, ako to bude vladina mjera, Milanović odgovara kako je “to pitanje za pomoćnika ministra financija”.

“Ja sam rekao da jamčim, a o detaljima sada neću”, odgovorio je te ponovio da sve ovisi “o tome kako će se banke ponašati”.

“Ako se ne dogovorimo, a vjerujem u dogovor, djelovat ćemo kao država, a iznad države za sada nema nikoga”, naglasio je.

Smatra da neće doći do socijalnih nemira, u čiju mogućnost vjeruje udruga Franak jer, ističe, “država će djelovati prije toga”.

“Mi brinemo, mi smo odgovorna, socijalna vlast”, rekao je.

Nije se složio s ocjenom da ljudi od njega danas očekuju da kaže na koji će način riješiti problem, već, rekao je, očekuju da im se da jamstvo da će im biti isto i da neće ići na gore.

“Ja to, kao premijer, jamčim”, poručio je.

Švicarska narodna banka (SNB) u četvrtak je odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, nakon čega je cijena ‘švicarca’ skočila prema euru oko 16 posto, između 1 i 1,02 franka za euro.

Tečaj franka je na tečajnici HNB-a u četvrtak skočio prema kuni za 15,7 posto, na 7,3984 kune, a u petak je kuna dodatno oslabila prema švicarskom franku za 1,89 posto. Srednji tečaj franka na tečajnoj listi HNB-a od petka, koja se primjenjuje od subote, iznosi naime 7,538362 kune.

Prema podacima HNB-a, ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine u Hrvatskoj je bio 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Prema procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u ‘švicarcima’, pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.

Ispred 500-tinjak branitelja, njihovih obitelji i simpatizera u koprivničkoj dvorani “Domoljub” održana je u petak navečer tribina o prosvjedu branitelja u Savskoj ulici u Zagrebu na kojoj je predsjednik Udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida Đuro Glogoški rekao da je prosvjed pod šatorom mogao završiti da je bilo sluha predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke.

– Najprije smo tražili izvanrednu sjednicu Sabora na kojoj bismo raspravljali o našim zahtjevima, a nakon što smo odbijeni, poslali smo zahtjev da barem raspravljamo na redovitoj sjednici 21. siječnja, nakon aktualnog sata i da se zastupnicima obrati netko od branitelja – rekao je Glogoški i dodao da su opet dobili negativan odgovor i objašnjenje da se o tome može raspravljati tek kad zakon o braniteljima bude u raspravi.

– Taj se zakon ne može donijeti brzo, tek za mjesec ili dva. Očito je da je Leko time produžio naš boravak u Savskoj – dodao je Glogoški.

O zahtjevima branitelja govorili su i predsjednik Udruge specijalne policije Domovinskog rata Josip Klemm te predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojba Ante Deur. Glogoški je primio posebnu nagradu “Osoba godine 2014.” Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata ’91. koju mu je uručio predsjednik te udruge Mladen Pavković.

Glogoški, Klemm i Deur ponavljali su kako branitelji ne traže nikakva nepripadajuća materijalna prava, nego poštovanje digniteta branitelja i ustavni zakon o braniteljima kako, poručili su, više nijedna politička stranka ne bi mogla njima manipulirati.

Glogoški je rekao da se branitelji sustavno degradiraju od 2001. godine, no unatrag dvije-tri godine, dodao je, to je možda i najizraženije.

– Zašto smo tražili smjenu ministra branitelja Predraga Matića, njegove zamjenice Vesne Nađ i pomoćnika Bojana Glavaševića? Zato što su dopustili da prođu one tragične izmjene i dopune Zakona o braniteljima – rekao je Glogoški i nabrojio neke probleme zbog kojih su gotovo 90 dana pod šatorom.

Do izmjena zakona opskrbninu je dobivalo 6000 ugroženih branitelja, a nakon nje 1500 manje, a ostalima je smanjena, istaknuo je i dodao da su branitelji i njihove obitelji podnijeli možda najveći teret u krizi jer su im primanja smanjena od 28 do čak 40 posto. Glogoški je upitao nazočne znaju li da se dio primanja branitelja koji se odnosi na prava prema posebnim propisima određuje tako da se taj dio izračunava prema tome ima li novca u državnom proračunu.

– Znate li i da se to ne odnosi na oficire JNA samo zato što su njihova prava preuzeta sukcesijom? Znate li da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ‘preveo’ mirovine iz SAO Krajine i izdao rješenje o njihovim isplatama? Izgleda da za neke ima novca, a za nas ne – istaknuo je Glogoški.

Klemm i Beur rekli su kako prosvjed pod šatorom nije zbog rušenja vlasti, nego zato što više ne mogu trpjeti nepravdu prema braniteljima. Klemm je naveo još neke zahtjeve. “Maloljetni branitelji traže samo običnu potvrdu da su bili branitelji, koju ne mogu dobiti. Što traže pripadnici druge nacionalnosti koji su se borili za Hrvatsku: Albanci, Srbi, Makedonci? Samo papir na kojem će pisati da su državljani Hrvatske – domovnicu. Ni to ne mogu dobiti”, rekao je Klemm. Za premijera Milanovića je ustvrdio da “nema hrabrosti doći u Savsku 66 isto kao što nije imao hrabrosti uzeti pušku kad je trebalo i iskazati ljubav prema Domovini.”