Belgija pod uzbunom, uhićeno 15 terorista

Objavio

16 siječnja, 2015

Belgija je u petak pod
terorističkom uzbunom, a snage sigurnosti uhitile su 15 osoba
osumnjičenih za planiranje terorističkih napada na policiju, prenose
svjetske agencije koje ističu da zasad nema dokaza o povezanosti s
prošlotjednim islamističkim napadima u Parizu.

Trinaest osoba uhićeno je u 12 protuterorističkih racija u
belgijskom gradu Verviersu i okolici Bruxellesa, a još dvije u
Francuskoj u sklopu iste istrage, kažu tužitelji.

Glasnogovornik tužiteljstva rekao je da zasad nije utvrđena
povezanost s pariškim napadima u kojima je poginulo 17 ljudi i da još
nije utvrđen identitet dvojice napadača ubijenih u četvrtak u Verviersu.

Uz oružje, uključujući četiri kalašnjikova i eksploziv, u jednom
stanu u Verviersu pronađene su policijske uniforme, izjavio je
glasnogovornik Eric Van Der Sypt.

“Ova skupina planirala je izvesti terorističke napade na policajce na ulicama i u policijskim postajama”, istaknuo je.

Zamjenik državnog odvjetnika Thierry Werts ranije je rekao da je
akcija provedena protiv skupine od desetak ljudi, od kojih su neki bili
na ratištu u Siriji.

“Oni su pripremali napad većih razmjera, koji se trebao dogoditi vrlo skoro”, rekao je Werts.

U odvojenim operacijama za koje dužnosnici kažu da nisu
povezane, njemačka i francuska protuteroristička policija također su
obavile nekoliko uhićenja.

Belgijska snage sigurnosti su u visokom stupnju pripravnosti i
osiguravaju javne zgrade, posebno policijske postaje. Belgijska javna
televizija RTBF prenosi da je policajcima rečeno da ne budu sami na
ulici dok su u uniformama.

U Belgiji i Nizozemskoj zatvorene su neke židovske škole, kao
reakcija na teroristički napad u Parizu prošloga tjedna na židovsku
trgovinu i urede satiričkog lista Charlie Hebdo.

“Pariz je vjerojatno ubrzao stvari, u smislu da je sada svaka
europska zemlja pod uzbunom. Neke informacije koje možda nisu bile posve
pouzdane sada su uzete za ozbiljno… jer je prijetnja stvarna”, rekao
je bivši zapovjednik belgijske protuterorističke policije Andre Jacob.

S oko milijun muslimana, uglavnom sa sjevera Afrike gdje se
govori francuski jezik, Belgija koja ima ukupno jedanaest milijuna
stanovnika ranije je poput Francuske svjedočila nezadovoljstvu mlade,
nezaposlene djece imigranata u propalim industrijskim gradovima poput
Verviersa, nekoć središta tekstilne industrije.

Iz Belgije je po glavi stanovnika otišlo više boraca u Siriju
nego iz bilo koje druge europske zemlje, a tamošnje vlasti vjeruju da se
njih oko stotinu vratilo s borbenim iskustvom.

Dodatnih 40 je ubijeno, a oko 170 još se bori u Siriji i u Iraku, podaci su belgijskih tajnih službi.

KK Split u nedjelju dočekuje košarkaše Zagreba

Objavio

16 siječnja, 2015

U sklopu 14.kola A1 lige košarkaša u nedjelju od
16:50 sati Žuti će na Gripama ugostiti Zagreb. Susret će se
prenositi putem HRT2.

Trener Jakša Vulić se nada da će se
momčad podignuti sada kada je najpotrebnije:

– Dolazi nam jedan
kvalitetan protivnik u dosta nezgodno vrijeme, međutim mi nemamo
jednostavno izbora. Moramo u svakoj utakmici ići na pobjedu i
tražiti da se izvučemo iz ovog psihološki teškog stanja momčadi.
Jedan od detalja na koji smo se fokusirali ovu utakmicu je ofenzivan
skok Zagreba. Imaju izrazito visoke igrače na svim pozicijama, čak
i na vanjskima. Drugi element na koji bih upozorio je njihova post up
igra. Ako spriječimo ta dva segmenta igre, onda očekujem da imamo
šanse pobijediti i na neki način vratiti samopouzdanje koje nam je
poljuljano zadnjih par utakmica. Dosta smo razgovarali i pokušali
smo ove mlade momke ohrabriti i vratiti na pravi put. Očekujem od
igrača fanatičnu borbenost i da daju ono najbolje od sebe.

Bruno Markulin je svjestan situacije u
kojoj se momčad nalazi:

– Dolazi nam Zagreb, jedna od najboljih
momčadi lige. Nama je cilj dobiti utakmicu. Moramo ući borbeno od
prve minute, maksimalno koncentrirano. Najbitnije je pripaziti na
njihov napadački skok, ali sve je na nama. Zagreb ima jako nezgodnu
ekipu, imaju visoke igrače što nam može stvarati problem.
Ponavljam, sve je na nama. Koliko dobro uđemo u utakmicu i obavimo
sve zadatke koje je trener pred nas postavio, mislim da možemo
pobijediti.

Policija na Floridi štovala psa

Objavio

16 siječnja, 2015

Zaposlenici ureda okružnog
šerifa na Floridi mjesecima su hodali po sagu na kojem je umjesto “In
God We Trust (U Boga se uzdamo)” pisalo “In Dog We Trust (U Psa se
uzdamo)”, prenose lokalni mediji.

Glasnogovornica ureda u Pinellasu Cecilia Barreda kazala je
medijima kako je na sagu na ulazu u zgradu, plaćenom 500 dolara, tek sad
jedan od zamjenika šerifa slučajno uočio pogrešan natpis.

Proizvođač tepiha novi je sag isporučio odmah – bez tiskarskih pogreški.

Miro Bogdanović u Makarskoj predstavio Kup kuharskih regija

Objavio

16 siječnja, 2015

U Makarskoj je u petak u Gradskoj vijećnici održana konferencija za
novinare na kojoj se predstavilo prvo izdanje IKKER-a
(Interregionalnog kuharskog kupa europskih regija).

Organizatore
SKMER u suradnji sa Gradom Makarskom, TZ Makarske kao i natjecatelje
ugostit će Hotel Meteor od 20. do 22.veljače ove godine.

Predsjednik
SKMER-a Miro Bogdanović pojasnio je koncept natjecanja u kojem
se nakon završetka ciklusa regionalnih natjecanja kuhara iz
Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije bira najbolji od
najboljih kuhara sa tih natjecanja, u ovom slučaju “Najbolji
interregionalni kuhar 2014. godine”.

Nekoliko
riječi rekli su i članovi stručnog žirija, vrhunski kuhari Željko
Neven Bremec i Braco Sanjin koji će ocjenjivati 16 natjecatelja iz
BiH, Crne Gore, Hvatske, Slovačke, Slovenije i Srbije.

Najavljen
je vrlo interesantan način natjecanja u kojem će posjetitelji imati
interakciju sa kuharima dok kuhaju. O detaljima i načinu kuhanja te
na koji način se u njihovim zemljama spremaju namirnice
posjetiteljima će, tijekom samoga natjecanja, približiti poznati
hrvatski književnik i gastronomski stručnjak Veljko Barbieri a iste
će sami moći i degustirati oba dana.

Izuzetno
zadovoljstvo ostvarenom suradnjom iskazao je gradonačelnik grada
Makarske Tonći Bilić te ponosno najavio još jednu
međunarodnu manifestaciju sa istim timom ljudi u studenom ove
godine, a radi se o Međunarodnom natjecanju konobara “Periska”.

Prijatelji životinja uručit će MUP-u peticiju za zabranu korištenja petardi

Objavio

16 siječnja, 2015

Udruga Prijatelji životinja
pozvala je u petak građane da do kraja siječnja potpišu peticiju za
zabranu korištenja petardi koju će 2. veljače uručiti Ministarstvu
unutarnjih poslova, ukazujući tako na sve veći broj odbjeglih,
preplašenih i stradalih pasa i drugih kućnih ljubimaca tijekom
novogodišnjih blagdana, kad je ponovno ispucana velika količina petardi.

Zbog još jedne “eksplozivne” proslave Nove godine, potaknuti uzastopnim
apelima građana, mnogobrojnim obavijestima o odbjeglim i stradalim
kućnim životinjama te uznemiravanju pucnjevima i bukom, Prijatelji
životinja pozivaju na potpisivanje peticije za zabranu korištenja
petardi i drugih eksplozivnih sredstava, ovisno o jačini (II i III
razreda), rekao je predsjednik udruge Luka Oman.

Dosad su prikupili više od 10.000 digitalnih i vlastoručnih
potpisa građana koji podržavaju njihov prijedlog. Oman smatra da tako
velik broj potpisa jasno ukazuje na potrebu za izmjenom Zakona o
eksplozivnim tvarima i uvažavanjem zahtjeva građana za sigurnošću i
mirom.

“Nema logike da je upotreba petardi zabranjena cijele godine, a
onda je dozvoljena od 27. prosinca do 1. siječnja”, kaže Oman dodajući
da se taj rok ionako ne poštuje, jer se petarde ispucavaju i prije i
poslije tog razdoblja.

Kako se u to vrijeme bilježi nagli porast prodaje petardi i
drugih eksplozivnih sredstava, ispada da se na jednog čovjeka kupi ili
ispuca desetak petardi.

“Tražimo da petarde postanu prošlost”, rekao je Oman naglasivši
da, osim dobro poznate opasnosti po zdravlje i život ljudi, te brojnih
teških ozljeda šaka, stopala i lica, korištenje eksplozivnih tvari ima
negativne posljedice i na životinje.

Peticija se može potpisati u prostorijama udruge i na web stranici www.prijatelji-zivotinja.hr.

Gabela: Huligani kamenjem napali policiju, Hajduk poražen od GOŠK-a

Objavio

16 siječnja, 2015

Hajduk
je u polufinalu 25. Memorijala “Andrije Ankovića” nakon izvođenja
kaznenih udaraca poražen od domaćina GOŠK-a. Rezultat nakon 90 minuta je
bio 2:2, a s bijele točke više sreće i preciznosti su imali goškovci.
Penale za Bijele promašili su golobradi Balić, Pejić i Vlašić, a pamtit
će se da je prvi gol zabio igrač koji je na probi, Pierre Ducasse.

Dolazak
Hajduka izazvao je veliki interes navijača, Torcida je cijelo jutro
pristizala u mjesto u blizini granice s Hrvatskom, a baš su navijači
pred utakmicu privukli veliku pozornost. Došlo je do gužve, sukoba s
policijom u kojem je s obje strane bilo ozIljeđenih. Trajalo je to dosta
dugo, snage reda su imale puno posla da obuzdaju navijače pa se prvih 15
minuta više geldalo na događanja izvan stadiona nego na ona na terenu.

kako su neki gostujući navijači napali policiju kamenjem, a neredi su stali tek nakon dolaska pojačanja interventnoj policiji koja je koristila suzavac i šok bombe.

Jedan navijač Hajduka prevezen je kolima Hitne pomoći u bolnicu u Čapljinu zbog ozljeda glave, dok su lakše ozlijeđena i četiri policijaca. Nekoliko pripadnika Torcide privedeno je u policijsku stanicu, no službene verzije organa reda još nema.

Nisu htjeli platiti ulaznice

Huligani iz navijačke skupine Torcide napali su u petak oko podneva policijske snage u Gabeli kod Čapljine, a prema prvim informacijama četiri su osobe ozlijeđene, izvijestili su policija i mediji.

Neposredno prije početka memorijalnog turnira u spomen na nekadašnjeg Hajdukova igrača Andriju Ankovića, koji se odigrava u njegovom rodnom mjestu Gabeli, pripadnici Torcide koji su stigli iz Splita nisu htjeli platiti ulaznice. Nakon naguravanja bacili su suzavac i kamenjem zasuli pripadnike temeljne i specijalne policije te rušili ogradu oko stadiona. Policija je odgovorila na napad te se dio od 150 članova Torcide razbježao, da bi se nakon kraćeg vremena ponovno vratili blizu stadiona i najprije verbalno vrijeđali, a nakon toga se i fizički sukobili s policijom.

Tom prigodom su, prema policijskim navodima, ozlijeđena trojica pripadnika specijalne policije koji su prebačeni u Dom zdravlja u Čapljini, dok je jedan pripadnik Torcide vozilom hitne pomoći odvezen do Doma zdravlja u Metkoviću. U pomoć policijskim snagama u Čapljini upućeno je i pojačanje specijalne policije iz Mostara.

Na nogometnom turniru u Gabeli sudjeluju domaćin GOŠK, Hajduk, Široki Brijeg i sarajevski Željezničar.

Krasni golovi Ducassea i Malčića

A
tamo je Hajduk prvi zabio, lijep gol je postigao Francuz Pierre Ducasse
koji je od srijede na probi. Domaći su uzvratili još ljepšim golom Željka
Malčića, napadača poznatog dok je nosio dres Cibalije i Šibenika. Iz
slobodnog je udarca svladao Lovru Kalnića. S 1:1 se otišlo na
poluvrijeme, a u nastavak je Hajduk ušao s deset novih igrača, samo je
na vratima ostao Kalinić. Nakon nešto više od sata igre GOŠK je
preokrenuo rezultat, gol je nakon prekida zabio Mornar.

Konačnih 2:2
postavio je mladi Andrija Balić iz kaznenog udarca nakon što je srušen
njegov vršnjak Nikola Vlašić u samoj završnici Splićani su imali igrača
više jer je isključen Mornar, ali GOŠK se obranio i izborio raspucavanje
s bijele točke.

U finalu 25. izdanja turnira protiv GOŠK-a će igrati Široki Brijeg koji je u drugom polufinalu bio bolji od Željezničara s 2:1. Sarajlije će igrati za treće mjesto protiv Splićana, taj je dvoboj na rasporedu sutra u 12.30 sati, a policija će opet morati biti na oprezu jer navijači Hajduka i Želje nisu u idiličnim odnosima.

HAJDUK – GOŠK 2:2 – nakon penala 4:5

Strijelci: Ducasse i Balić za Hajduk, Malčić i Mornar za GOŠK iz Gabele

HAJDUK: Kalinić, J. Bašić, Nižić, Maloča, Mezga, Ducasse, Caktaš, Maloku, Bradarić, Milevski, Maglica

Drugo poluvrijeme: Kalinić, Mikanović, Šimić, Juranović, Vlašić, Balić, Vasilj, Zennaro, Vuković, Z. Milić, Bencun

Klupa: Ljubić, T. Bašić, Pejić

GOŠK: Sušac, Ljubić, Petrović, Mornar, Rodin, Dodig, Stjepanović, Bošnjak, Anković, Zadro, Malčić

Klupa: Mulac, Puljić, A. Rožić, M. Rožić, Cvitković, Čilić, Limov, Pažin, Dominiković, Kaić, Marić, Ereiz

Apel: Poštujte propise i ne palite korov na Marjanu

Objavio

16 siječnja, 2015

Zadnjih dana učestala su paljenja korova u privatnim
maslinicima i voćnjacima na južnim padinama Marjana, pa iz Javne
ustanove za upravljanje park-šumom Marjan apeliraju na građane da
poštuju propise, ne pale korov niti koriste bilo koju drugu vrstu
otvorenog plamena tijekom cijele godine na tom području.

Izvan
zaštićenog područja i izvan dijela godine s povećanom opasnosti od
nastanka požara uobičajena je praksa da se nazovu vatrogasci i uz
njihovu usmenu dozvolu i upute slobodno pali korov. Međutim, na Marjanu
vrijede druga pravila, pa se za spaljivanje korova u park-šumi uz
dozvolu vatrogasaca mora ishoditi i odobrenje Javne ustanove.

– S
obzirom na to da je park-šuma Marjan Zakonom o zaštiti prirode
zaštićeno područje za njega se osim uobičajenih odredbi iz područja
zaštite od požara primjenjuju i posebni propisi iz područja zaštite
prirode kojima je eksplicitno zabranjeno nedozvoljeno loženje vatre –
kaže Marjan Gavrančić, voditelj službe protupožarne zaštite i nadzora u
JU za upravljanje park-šumom Marjan.

Dodaje
kako u slučaju nedozvoljenog loženja otvorenog plamena služba zaštite od
požara i nadzora Javne ustanove izlazi na teren i poduzima potrebne
pravne korake kako je predviđeno zakonom.

– Neprocjenjiva
vrijednost marjanske šume te neposredna blizina grada Splita čine
potrebu za maksimalnom mogućom zaštitom od požara S obzirom na činjenicu
da unutar granica park-šume živi relativno veliki broj građana i još
veći posjeduje zemlju pri intervenciji ne koristimo primarno represivne
metode već radije djelujemo edukativno te upozoravamo građane o
zakonskim odredbama i „kućnom redu“ park-šume – ističe Gavrančić.

Škrlec: Postupak istraživanja nafte i plina u Jadranu protivan direktivi EU-a

Objavio

16 siječnja, 2015

Vlada postupak istraživanja
nafte i plina u Jadranu vodi ne samo na netransparentan način već i
suprotno direktivi Europske unije iz 2013., donesenoj nakon ekološke
katastrofe izlijevanja nafte u Meksičkom zaljevu, te Arhuškoj konvenciji
koja traži da prije početka istraživanja i dodjeljivanja koncesija
javnost bude upoznata s cijelim postupkom i utjecajem na okoliš, izjavio
je u petak zastupnik ORaH-a u Europskom parlamenu Davor Škrlec.

“Ministarstvo gospodarstva cijeli je postupak okrenulo naopačke.
Nije napravljena studija utjecaja na okoliš, koja se mora raditi i s
drugim državama članicama EU-a kojih se to tiče, a nije učinjena ni
analiza utjecaja na druge ekonomske grane, na uzgoj riba i školjaka,
solane ili nacionalne parkove”, kazao je Škrlec koji smatra da bi
spomenuta istraživanja i moguća eksploatacija mogla imati poguban
utjecaj na okoliš i spomenute djelatnosti.

Prema njegovim riječima, ministarstvo nije konzultiralo ekologe,
biologe ili ribare i stoga nije ni učinjena studija utjecaja na okoliš i
strateška procjena.

“To je naprosto silovanje demokracije i samog procesa”, ocjenio
je Škrlec na predstavljanju najznačajnijih rezultata svoga rada u EU
parlamentu u proteklih šest mjeseci.

Talijanski kolege u Europskom parlamentu, dodao je ORaH-ov
zastupnik, stalno upozoravaju da su naftne platforme njihov dio Jadrana
pretvorile u “mrtvo more”. Kazao je da se njegova stranka ne protivi
istraživanju plina u Jadranu, ali da se cijeli postupak mora vratiti na
početak, uz provedbu javne rasprave i izrade studije utjecaja na okoliš i
druge ekonomske grane.

“Nafti kažemo odlučno ‘ne’ jer ona predstavlja opasnost po
okoliš”, istaknuo je Škrlec, objasnivši da nije sama nafta, koja je
organska materija, toliko opasna već problem predstavljaju kemikalije
koje se koriste pri eksploataciji nafte, zbog čega je talijansko
podmorje “mrtvo”.

Istraživanjem i eksploatacijom nafte i mogućim incidentima poput
izlijevanja nafte u more ozbiljno je ugrožen turizam, vodeća privredna
grana, a zbog utjecaja na druge ekonomske grane u konačnici je Hrvatska
ugrožena i demografski, smatra Škrlec.

“Želimo li novce od nafte poput Norveške i posljedično tome
napuštene otoke ili želimo i dalje razvijati turizam i druge gospodarske
grane uz očuvanje okoliša”, zapitao se Škrlec.

“Pravo na zdrav okoliš naše je Ustavom zajamčeno pravo”, rekao
je i dodao da će se o plinu i nafti u Jadranu očitovati ne samo europske
članice Italija i Slovenija već i Crna Gora i Albanija.

Škrlec pritom navodi da je Plan i program radova na
istraživanju i eksploataciji ugljikovodika na Jadranu, koji je
predstavljen javnosti radi izrade strateške procjene utjecaja na okoliš,
imao samo tri stranice, “a sada je narastao na pet”.

Zeleni forum, koji okuplja Zelenu Istru, Zelenu akciju i Udrugu
Sunce, krajem godine je upozorio da su istraživanje i eksploatacija
predviđeni na čak 90 posto površine hrvatske strane Jadrana, tj. na 29
istražnih polja ukupne površine 36.822 četvornih kilometara od 40.984
koliko iznosi površina hrvatskog dijela Jadrana.

Škrlec je na konferenciji za novinare također podsjetio da je
Hrvatska i članica EU-a s najvećom površinom šuma i ukazao na važnost
njihovog očuvanja jer se uglavnom iskorištavaju u energetske svrhe.

Škrlec, kao zastupnik iz redova Zelenih/ESS, također u Europskom
parlamentu zagovara i uvođenje cirkularne ekonomije koja, kako tvrdi,
može pomoći u gospodarskom oporavku zemlje, jer pridonosi učinkovitijem
gospodarenju resursima. “U našem otpadu je previše vrijednih resursa
koji odlaze na odlagališta”, smatra Škrlec.

Jedno od pitanja kojemu je također posvećen je borba protiv
siromaštva i velike socijalne nepravde u Hrvatskoj te se, s tim u svezi,
obrušio na još jednu štetnu odluku vlade, tj. zakon ministarstva
gospodarstva o energetskoj učinkovitosti.

“Radi se o obveznom uvođenju kalorimetara, kako propisuje i
direktiva EU-a, no Hrvatska je tu postupila na jedan neobičan način tako
da je prije roka ispunjenja direktive do 31. prosinca 2015. za veće
zgrade i 31. prosinca 2016. za manje stambene jedinice već 31. prosinca
2014. one građane koji nisu ugradili uređaje počela kažnjavati s 50
posto skupljim grijanjem. A novac koji se prikuplja odlazi u nepoznatu
blagajnu”, rekao je Škrlec.

Veći računi, kako je istaknuo, pridonose dodatnom osiromašenju
građana jer u tom sustavu, prvenstveno onom koji se odnosi na centralno
toplinsko grijanje, ima oko 140.000 potrošača i skoro toliko obitelji
koje su ugrožene ovakvim mjerama hrvatske vlade. Smatra da se hitno
treba prozvati vlada i HEP zbog plaćanja paušala, zbog čega građani ne
mogu kontrolirati svoj kućni budžet.

Škrlec je zbog važnosti legislativnih akata u izradi u Europskom
parlamentu koji se konkretno tiču Hrvatske i njezinih građana najavio
otvaranje ureda ORaH-a i u drugim mjestima u zemlji kako bi građani
mogli biti što bolje informirani.

Steinmeier i Hammond političarima BiH: Zgrabite priliku

Objavio

16 siječnja, 2015

Šefovi diplomacija Njemačke
i Velike Britanije Frank-Walter Steinmeier i Philip Hammond pozvali su u
petak u Sarajevu sve političke stranke da zgrabe priliku koju im pruža
Bruxelles i zajednički približe Bosnu i Hercegovinu Europskoj uniji.

Steinmeier i Hammond zajedno su doputovali u BiH kako bi
potaknuli što brže usvajanje zajedničke izjave političkih lidera kojom
bi se oni obvezali na provedbu gospodarskih, socijalnih i političkih
reformi.

Zadaće su jasne i sada se čeka samo odgovor na jasno definirane
izazove, poručili su u govorima na posebno sazvanoj sjednici
Zastupničkog doma parlamenta BiH.

Prošlogodišnje katastrofalne poplave pokazale su da se u BiH može
djelovati jedinstveno i u zajedničkom interesu i takav primjer treba
slijediti, rekao je Steinmeier.

“Perspektive za BiH sada su poboljšane. Molim vas, prihvatite tu šansu”, rekao je bosanskohercegovačkim političarima.

EU želi pomoći BiH da se koncentrira na najvažnije probleme i
riješi ih. Prvi dokaz moglo bi biti stupanje na snagu Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju (SAA), rekao je.

Trenutačna ponuda EU BiH koja je na stolu “više neće ponoviti” te
stoga ova prilika ne bi smjela biti propuštena, rekao je pak britanski
ministar vanjskih poslova Hammond.

Njemačka i Velika Britanija su u studenom prošle godine pokrenule
zajedničku inicijativu o novom pristupu EU BiH s ciljem deblokiranja
reformskih procesa.

“Spremni smo vam pomoći na putu k EU, no BiH ga mora sama
prijeći. Politička elita u BiH dijeli zajedničku odgovornost”, rekao je
Steinmeier i pozvao BiH da stare obrasce razmišljanja i ponašanja odbaci
i “ukrca se na vlak za EU”.

Njegov britanski kolega također je upozorio da je sada sve na političarima u BiH jer cijela EU pokazala je dobru volju pomoći.

“Uspjeh će sada ovisiti o onome što BiH čini ili ne čini,
konkretnije o onome što čine njezine političke vođe”, rekao je Hammond.

Prosvjede u BiH u veljači 2014. jasno su ukazali na veliko
nezadovoljstvo građana i to se ne smije ignorirati, podsjetio je
Hammond.

“Teška pitanja” morat će se rješavati u BiH prije mogućeg
članstva u EU, no sada treba krenuti korak po korak donoseći odluke koje
možda neće biti popularne, ali dugoročno bit će korisne, rekao je.

Umjesto ranije traženih krupnih promjena ustava i izbornog zakona
BiH inicijativa promovira mjere kojima bi se doprinijelo stabiliziranju
gospodarstva i vladavine zakona te postupne političke promjene.

“Strategija EU nije da se slabe entiteti ili jača država. To je
jednostavno pitanje kako da zemlja bolje funkcionira u korist svih
njenih građana”, kazao je Hammond.

Vijeće za vanjske poslove EU je nakon prihvaćanja te inicijative
12. prosinca zaključilo da od političkih lidera u BiH zatraži
potpisivanje pismene izjave o privrženosti očekivanim reformama
ponudivši da nakon toga odobri stupanje na snagu Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju (SAA) parafiranog još 2007. godine.

Time bi se otvorio prostor za dodjelu financijske potpore BiH iz europskih fondova vrijedne stotine milijuna eura.

Predsjedništvo BiH sastavilo je 31. prosinca prijedlog takve izjave i uputilo je liderima političkih stranaka na usuglašavanje.

Njezino usvajanje do sada je međutim blokirano jer joj se
usprotivio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. On je
Predsjedništvo BiH optužio za uzurpiranje ovlasti i ustvrdio da bilo
kakve reformske mjere moraju najprije dogovoriti dva entiteta.

Slovenski rat peticijama: Za privatizaciju i protiv nje

Objavio

16 siječnja, 2015

Pošto je 12.000 ljudi
potpisalo peticiju protiv privatizacije i “rasprodaje” 25 državnih
tvrtki i banaka u Sloveniji, pojavila se protupeticija koja tvrdi da bez
privatizacije nema razvoja u slobodno društvo temeljeno na tržišnom
gospodarstvu i privatnom vlasništvu.

“Odustanite od želje za kontrolom državnih poduzeća, a jedini
kriterij za njihovu prodaju neka bude ponuđena cijena”, navode u pozivu
upućenom vladi potpisnici peticije za privatizaciju.

“Slovenija ima tako visok udio državnog vlasništva jer politika
ima interes kontrolirati gospodarstvo i plaćati usluge svojim klijentima
i prijateljima”, piše u peticiji.

Ako se takvo stanje zadrži i privatizacija državne imovine opet
blokira, račun će platiti “sadašnje i buduće generacije”, navode autori.

Peticiju je do sada potpisalo više ekonomista srednje generacije
te nekoliko ministara u nekadašnjoj vladi bivšeg premijera i oporbenog
čelnika Janeza Janše.

Među njima je bivši ministar financija Janez Šušteršič koji tvrdi
da se privatizaciji protive “duhovni nasljednici socijalizma”, odnosno
stare političke elite kojima sadašnje stanje s visokim udjelom državne
imovine odgovara jer se u njemu “dobro snalaze i od toga dobro žive”.

“Sa svakom novom blokadom privatizacije i osporavanjem privatnog
vlasništva Slovenija se zapravo vraća 25 godina natrag u prošlost, kad
je dominantno pitanje bilo hoće li postati država čiji se razvoj temelji
na slobodnom i privatnom tržišnom gospodarstvu”, kazao je Šušteršič.

Ta je dilema i danas otvorena, uvjeren je Šušteršič.

Glavni potpisnik peticije protiv privatizacije je poznati
slovenski makroekonomist Jože Mencinger koji drži da je privatizacija
dugoročno štetna.

Takvo je stajalište zastarjelo, kaže Šušteršič i podsjeća da je
Mencinger kao potpredsjednik vlade u ranim 90-im godinama zagovarao
privatizaciju koja bi koristila lijevim političkim elitama.

Mencinger je bio glavni zagovornik tzv. tajkunske privatizacije u
kojoj su menadžeri bez vlastita novca, kreditima državnih banaka,
otkupljivali poduzeća koja su vodili, a taj je model propao te izazvao
velike financijske rupe u bankama nakon nastupa svjetske financijske
krize, tvrdi Šušteršič.

1...15.25215.25315.254...17.569 Stranica 15.253 od 17.569