Bez Vlade ima nade: Gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo gotovo 3 posto!

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine 2,8  posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.

To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto.

Gospodarski rast iznad prosjeka u EU

Rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju ove godine premašio je prosječni rast u 28 zemalja članica Europske unije na godišnjoj i tromjesečnoj razini, istaknuto je u srijedu na konferenciji za novinare u Državnom zavodu za statistiku (DZS).

Prema prvim procjenama DZS-a za drugo tromjesečje BDP je realno porastao za 2,8 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, odnosno za 2 posto prema sezonski prilagođenim podacima. U odnosu na prvo tromjesečje sezonski prilagođeni BDP realno je bio veći 0,6 posto.

U zemljama EU-a prosječni rast u drugom tromjesečju iznosio je 1,8 posto na godišnjoj razini prema sezonski prilagođenim podacima, a u Hrvatskoj 2 posto. Najveći rast je u drugom tromjesečju zabilježila Rumunjska, od 5,9 posto, dok je negativnu stopu rasta zabilježila samo Grčka, od 0,7 posto.

U odnosu na prethodno tromjesečje, pak, prosječni rast u zemlja EU-a iznosio je 0,4 posto, dok je u Hrvatskoj dosegnuo 0,6 posto. I na tromjesečnoj razini Rumunjska je ostvarila najveći rast, od 1,5 posto, a slijedi Mađarska s 1,1 posto, dok su Austrija, Francuska i Italija imale nepromijenjene stope u odnosu na prošlo tromjesečje.

“Glavni uzrok rasta hrvatskog BDP-a je pojačana potrošnja kućanstava, zatim rast izvoza, koji je bio nego slabiji nego ranije ali i dalje najznačajnija komponenta hrvatskog gospodarstva te neočekivani porast državne potrošnje. Investicije također rastu već četvrto tromjesečje zaredom dosegnuvši stopu rasta od  6,3 posto”, istaknuo je ravnatelj DZS-a Marko Krištof, dodavši da BDP kontinuirano raste od 2014. godine i prema originalnim i prema sezonski prilagođenim podacima.

Dodao je da je potrošnja države porasla za 2,6 posto, s tim da su izdaci za zaposlene, odnosno za djelatnosti javne uprave, obrazovanja i zdravstva uvećani 0,8 posto.

Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava – za 3 posto.

Rast izvoza roba i usluga u tom je razdoblju dosegnuo 4,1 posto, usporivši s u prvom tromjesečju zabilježene stope rasta od 7,1 posto.

Prema proizvodnoj metodi, naveo je Krištof, najveći doprinos je, kao i u prethodnom razdoblju, zabilježen u djelatnosti prerađivačke industrije, koja doduše o posljednje vrijeme pokazuje nešto slabije stope rasta nego ranije ali je i dalje najveća. Slijedi trgovina, koja se iskazuje zajedno s ugostiteljstvom, turizmom i prijevozom, koja je u drugom tromjesečju porasla za 3,3 posto. Ohrabruje i značajan rast u građevinarstvu, od 4,3 posto u drugom tromjesečju, naveo je Krištof.

DZS će priopćenje s detaljnim podacima o BDP-u za drugo tromjesečje objaviti 7. rujna.