Žive li vegetarijanci duže? Vjerojatno, no ne zbog toga što mislite

U posljednjih nekoliko godina mogli ste primijetiti kako sve više
ljudi oko vas odustaje od mesne prehrane. Na prijateljskim večerama ili
obiteljskim roštiljima, na društvenim mrežama ili na vijestima,
vegetarijanstvo i njegov asketski rođak veganstvo postaju sve
popularniji.

Dok veggie paštete i superfood salata neće u potpunosti
zamijeniti janjetinu, piletinu ili govedinu u australskim frižiderima,
broj Australaca koji se izjašnjavaju kao vegetarijanci sve više raste.

Prema istraživačkoj kompaniji Roy Morgan gotovo 2.1
milijuna odraslih Australaca kaže da je njihova prehrana u potpunosti
ili gotovo cijela vegetarijanska. Kad upitate ljude za razlog njihovog
vegetarijanstva, dobijete različite odgovore. Razlozi uključuju dobrobit
okoliša i životinja, etičke dileme, vjerska uvjerenja i, naravno,
zdravstvene razloge, prenosi Znano.st.

12% sniženi rizik smrti od svih uzroka

Upravo
ovaj zadnji odgovor vezan za zdravlje je nama zanimljiv. Nekoliko je
postojećih istraživanja utjecaja vegetarijanstva na zdravlje, no
rezultati su raznoliki. Istraživanje iz 2013. godine, koje je uključilo
više od 95 000 žena i muškaraca u SAD-u u razdoblju od 2002. do 2009.
godine, pokazalo je da vegetarijanci imaju 12% sniženi rizik smrti od
svih uzroka, nego ne-vegetarijanci.

S obzirom na kontroverznu prirodu rasprava o vegetarijanstvu i
jedenju mesa, ovi rezultati su ostvarili široku pokrivenost te su
zagovaratelji vegetarijanstva hvalili istraživanje.

Odlučili su testirati ova saznanja, kako bi vidjeli znači li
vegetarijanstvo smanjeni rizik od preuranjene smrti australske
populacije. Australija je mjesto najvećeg trenutnog istraživanja zdravog
starenja u južnoj hemisferi, the Sax Institute’s 45 i Up Study. Uzorak kod ovih istraživanja uključuje preko 260 000 žena i muškaraca od 45 godina nadalje u Novom Južnom Walesu.

Praćeno je ukupno 267 180 žena i muškaraca otprilike preko šest
godina. Tijekom tog perioda 16 836 sudionika je umrlo. Kada su
usporedili rizik preuranjene smrti kod vegetarijanaca i
ne-vegetarijanaca, uz kontrolu niza drugih faktora, nisu pronašli
nikakvu statističku razliku.

Jednostavnije rečeno, na temelju svih podataka, zaključili smo da
vegetarijanci nemaju smanjen rizik od preuranjene smrti u usporedbi s
ljudima koji jedu meso.

Ovaj nedostatak „prednosti opstanka“ kod vegetarijanaca,
predstavljen u radu o preventivnoj medicini, nije potpuno neočekivan.
2015. godine, u Ujedinjenom Kraljevstvu, kohortna studija je pokazala da
vegetarijanci imaju sličan rizik smrti od svih uzroka kao i
ne-vegetarijanci. Ovo je drukčije od spomenutog istraživanja u SAD-u.

Znači li to da bi svi trebali baciti šparoge, zapaliti roštilj i natrpati se odrescima i cheeseburgerima? Ne nužno.

Drugi “zdravi” faktori

Standardna praksa u
epidemiološkim istraživanjima je da se statistički kontroliraju razni
faktori („confounders“ = miješajući faktori jer mogu izmiješati,
pomutiti, povezanost). Kontrolirali smo niz faktora kako bi dobili pravi
smisao vegetarijanstva kada je u pitanju smanjenje rizika od smrt, javlja Znano.st.

Važno
je napomenuti da u većini istraživanja vegetarijanci obično budu ljudi
koji imaju „svjesnost o zdravlju,“ s općenito zdravijim načinom
življenja od uobičajenoga. Primjerice, među sudionicima u the Sax Institute’s 45 i Up Study
istraživanjima, vegetarijanci su bili ti koji su se rjeđe izjašnjavali
kao pušači i prekomjerni uživatelji alkohola. Također, rijetko su se
izjasnili i da nemaju dovoljno fizičke aktivnosti ili da imaju višak
kilograma/da su pretili. Uz to, kod vegetarijanaca je bilo manje
vjerojatno da se na početku istraživanja izjasne kao osobe sa srčanim
ili metaboličkim bolestima ili rakom.

U većini prethodnih istraživanja vegetarijanci jesu imali smanjen
rizik od preuranjene smrti od svih uzroka u neusklađenoj analizi.
Međutim, nakon kontrole ostalih faktora vezanih za način življenja,
poput gore spomenutih, smanjeni rizik se značajno smanjio (ili potpuno
nestao).

Apstinencija od mesa pridonosi boljem zdravlju

Ovo
ukazuje na to da druge karakteristike, ne samo apstinencija od mesa,
pridonose boljem zdravlju među vegetarijancima. Jednostavnije rečeno,
određena zdravija ponašanja koja obično dolaze s vegetarijanstvom –
poput nepušenja, održavanja zdrave tjelesne težine, redovitog vježbanja –
objašnjavaju zašto vegetarijanci u pravilu imaju bolje zdravstvene
rezultate od ne-vegetarijanaca.

U drugom istraživanju kojeg smo proveli, koristeći se podacima iz 45 i Up
istraživanja, zaključili smo da ljudi koji jedu više voća i povrća,
posebno oni koji to jedu sedam ili više puta na dan, imaju smanjen rizik
od smrti, nego oni koji ih manje konzumiraju, čak i kada su drugi
faktori uzeti u obzir.

Premda su dokazi da vegetarijanska prehrana donosi duži život
nejasni, istraživanja dosljedno pokazuju druge zdravstvene beneficije.
Primjerice, vegetarijanska prehrana je opetovano povezivana sa smanjenim
rizikom od visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

Meta-analiza (statistička analiza koja kombinira podatke iz
nekoliko istraživanja) iz 2012. godine zaključila je da vegetarijanci
imaju 29% smanjen rizik od preuranjene smrti i 18% niži rizik od
oboljevanja od raka.

Važno je imati na umu da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer), agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation), klasificirala konzumaciju prerađenog mesa kancerogenom te je crveno meso vjerojatno kancerogeno za ljude.

Pa što to onda sve znači?

Dok
ne možemo sa sigurnošću reći da biti vegetarijanac znači duži život,
znamo da je dobro isplanirana, uravnotežena prehrana s dovoljno voća i
povrća svakako dobra za vas, piše Znano.st.

Također znamo da su dovoljna fizička aktivnost, umjerena
konzumacija alkohola i izbjegavanje pušenja ključni faktori za duži
život. Uz to, rastući dokazi pokazuju da vegetarijanci češće imaju ove
zdrave navike.