Dobrica Ćosić: Kosovo je izgubljeno, ne postoji kao južna srpska pokrajina

Književnik i nekadašnji predsjednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić poručio je u petak da Srbija više ne smije ratovati i da je izgubila Kosovo, a sadašnjim generacijama sugerirao je da ne troše snagu zbog kosovskog pitanja.

– Za mene je kosovsko pitanje riješeno. To znači da ono više ne postoji kao južna srpska pokrajina. Vašoj generaciji savjetujem da ne trošite snagu na kosovsko pitanje, jer je povjest to riješila mimo vas – sugerirao je Ćosić u intervjuu beogradskom časopisu “Nedeljnik”, naglasivši da je Srbija izgubila Kosovo u ratu s Albancima.

Književnik, član Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU) i jedan od autora njezina memoranduma iz 1986. godine, pisac i komunistički disident, a potom nacionalistički političar, danas u dobi od 94 godine, Ćosić je podsjetio da je još devedesetih godina prošlog stoljeća u javnosti ponudio ideju o podjeli Kosova, ali za to nije dobio potporu.

Rekao je da je premijer Srbije Zoran Đinđić posljednji pokušao nametnuti temu podjele Kosova. – Đinđić je bio moj prijatelj i zastupali smo slične ideje o modernizaciji Srbije. Neposredno prije atentata bili smo dogovorili da on istupi u javnost s idejom podjele Kosova – rekao je Ćosić, ocjenivši kako Đinđić nije imao šanse da riješiti kosovsko pitanje i da je preživio atentat.

– Nije imao šanse. Ali političar se ne cijeni samo po dobijenim bitkama i po onome kad je u pravu. Političar se cijeni po onome šta zastupa, a on je, po mom mišljenju, zastupao ispravna načela – kaže Ćosić i otkriva kako mu je jako teško palo ubojstvo srbijanskog premijera 2003. godine, što naziva kobnim činom za sudbinu Srbije jer zemlja nije imala tako darovitog i inteligentnog političara.

Slobodana Miloševića s druge strane naziva “žrtvom povjesti” i političarom “nacionalnog poraza”.

Milošević nije imao nikakve ozbiljnije mogućnosti da riješi nacionalna pitanja. Prvo, on je bio komunist, drugo – bio je titoist. Na kraju, vrlo nerealno je procjenjivao europsko stanje i tu je napravio velike pogreške. Potpuno je pogrešno usmjerio cijelu našu vanjsku politiku. On je političar našeg nacionalnog poraza – ocijenio je Čosić, ustvrdivši da su bili tragični i Miloševićev život i njegova politika.

Ćosić je ocijenio i da intelektualac poput Borisa Tadića nije mogao dobro voditi državu jer ga je želja za popularnošću ograničavala da to uspješno radi, poručivši istodobno da u aktualnim okolnostima u Srbiji Aleksandru Vučiću treba napraviti jaku oporbu jer se on poistovjećuje s državom. “Vi ste generacija oportunista, a jednopartijska vlast će ovu zemlju teško koštati. Pogotovo što ima i vođu koji se poistovjetio s državom. To je samo Komunistička partija radila. Mlada generacija je hedonistička i apolitična više nego što smije biti”, rekao je Ćosić.

Uoči skorog obilježavanja stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata, Ćosić ukazuje na neprimjerena obilježavanja sukoba u kojem je Srbija izgubila dvije trećine vojnosposobnog stanovništva. – Ako u jednom ratu izgubimo 60 posto muškaraca, kao što se nama dogodilo, ako se jedna zemlja tako razori i opljačka, onda se taj rat ne može slaviti – kako se to danas slavi – samo kao pobjeda – naglasio je Ćosić.

Naglašava i da Srbija više ne smije i ne može ratovati. – Nemamo biološki, a više ni patriotski potencijal. Vjerujem da je mir jedini uvjet našeg postojanja – uvjeren je Ćosić, iako kaže da međunarodna zajednica i danas “perfidno” pritišće Srbiju.

On kao jednog jedinog realnog saveznika Srbije danas vidi samo ruskog šefa države Vladimira Putina, a za njemačku kancelarku Angelu Merkel kaže da je preagresivna, te da prema Srbima “nastupa sa revanšističkom strašću”.

Ćosić je rekao da ne vidi Srbiju u Europskoj uniji, ocijenivši da Bruxelles prema Beogradu vodi politiku ultimatuma. – Očekujem više razumijevanja za Srbiju iz EU-a, ali ona stalno šalje ultimatume. Diplomacija EU-a prema Srbiji je diplomacija ucjena, što vrijeđa našu zemlju, ali pokazuje i kratku pamet vođa EU – rekao je Ćosić u intervjuu koji beogradskik “Nedeljnik” objavljuje na čak 14 stranica.

POSLJEDNJE DODANO: