Vakula nasmijao Gripe pričama iz prognoze, Čilić stigla s čak četiri knjige! MFK ulazi u veliko finale

Na početku popodnevnog programa Igor Čoko predstavio je, uz moderiranje Igora Mihovilovića, svoj roman “Mojom stranom ulice” (Jesenski i Turk). Riječ je o autorovim zapisima iz tinejdžerskih godina koje je proveo u Kninu u godinama okupacije, kad je s vršnjacima pokrenuo zanimljivu alternativnu scenu, s koncertima, fanzinom, radijskim emisijama, o kojoj se u Hrvatskoj jako malo zna zbog tadašnjih ratnih prilika. No, nakon završetka rata Čoku je put vodio prvo prema Srbiji, odakle su ga preselili u Prištinu, pa potom u Beograd, da bi se potom vratio u rodni grad. Pritom, ovo nije roman o ratu, već – kako se čulo – o borbi jednog mladog čovjeka da u teškim okolnostima živi najbolje što može.

A onda je stiglo predstavljanje čak četiriju knjiga koje je na MFK donijela Đurđica Čilić, što je – po riječima promotora Ivice Ivaniševića – promociji dalo “brački štih”. Riječ je o pričama i crticama “Vidimo se na papiru” (VBZ), zapisima “Umjesto dnevnika” (Ljevak – Buybook) i dvaju znanstvenih djela – “Radost tumačenja” (Durieux), znanstvenih eseja o poljskoj književnosti i prevođenju, te antologije poljske poezije “Drugog kraja svijeta neće biti” (VBZ).

Njezine knjige – one prozne – uglavnom su zapisi o njoj samoj i njezinim stavovima, od otpora svim vrstama nacionalnog radikalizma, do – istodobno – vjere u ljude.

“Povremeno me ljudi odbiju od sebe, ali mi se iz dana u dan događa i buđenje vjere u ljude. Živimo u tamnim vodama i u bljesku”, rekla je. Ponekad joj se čini da se treba obračunati sa zlom, ali vrlo često odbija pristati na to da joj to oduzme i obuzme sve segmente života.

Čilić kaže da u svoj književni rad nije ušla potpuno sa sviješću o sebi kao piscu, čak kaže da i nema previše visoko mišljenje o sebi kao piscu. Prvi radovi zapravo su bili Facebook statusi i zapisi preseljeni na papir. Uvijek je željela da se njezini čitatelji ne osjećaju inferiorni u odnosu na nju kao pisca, i istodobno lakšim pismom želi privući nove čitatelje, ili nove “stanovnike” svijeta pisane riječi.

Najavila je i svoj novi projekt, jer sa suprugom piše scenarij o ličkom selu u kojem se priprema izvedba živih jaslica, u kojima je novorođeni Isus zapravo dijete kurdskih imigranata, jer druge djece u selu više nema.

Uslijedio je strip Zorana Vakule i Krešimira Biuka “Pretežno vedro” (Naklada Vakula) kojeg je uz poznatog meteorologa predstavio Kruno Lokotar. Vakula kaže da kao dijete nije ni slutio da će ući u meteorološke vode, no obrazovanje ga je kasnije dovelo do toga zanimanja, pa i statusa medijske zvijezde, vjerojatno danas najpopularnijeg hrvatskog meteorologa. 

Vakula je govorio i o povijesti meteorologije, posebno na HTV-u, odnosno nekadašnjoj TV Zagreb na kojoj on radi od 1994., s pionirima Tomislavom Vučetićem, Milanom Rupnikom, Milanom Sijerkovićem… Mnogo se toga u međuvremenu promijenilo, od prikaza prognoze, pa do njezine pouzdanosti. No, kaže, uz svu tehnologiju vrlo često ne možemo predvidjeti ni hoće li na splitskim Gripama u sljedeća dva sata pasti kiša, jer je na djelu teorija kaosa sa sve većim brojem modela.

Vakula je predstavio i suautora Krešimira Biuka, s kojim radi na HTV-u. Još 2017. predložio mu je pretvaranje različitih meteoroloških anegdota u strip, iz čega je prvo nastao meteo strip na mrežnim stranicama HRT-a. Za album “Pretežno vedro” Vakula je prikupio brojne anegdote, ne samo iz svoje karijere, nego i iz karijera svojih televizijskih prethodnika. Album nema ambiciju ispričati povijest meteorologije, nego je isključivo riječ o pričama iz svakodnevnog života meteorologa.

Posebnu pažnju posjetitelja izazvao je dolazak jednog od najpoznatijih svjetskih autora kriminalističkih romana, Norvežanina Jo Nesbøa, zbog kojeg je na Gripama vladala prava ludnica.

Na početku se Nesbø prisjetio svojih dolazaka u Hrvatsku, prvi put je to bilo davno, dok je još postojala Jugoslavija. U Splitu je treći put, a osim sudjelovanja na panelu u Hrvatskom domu i promocije na Gripama, ponovo je iskoristio priliku za svoj najdraži hobi, penjanje, na Marjanu su mu se priključili članovi Hrvatske gorske službe spašavanja.

“Završni kadar” je njegov četrnaesti roman o detektivu Harryju Holeu, napisan nakon višegodišnje pauze, a ove godine se na Netflixu pojavila i serija “Detektiv Hole” za koji je pisao scenarij. Kako je rekao na pitanje promotorice Josipe Šiklić, prvi je napisao za vrijeme putovanja sa svojim tadašnjim bendom u Australiju 1997., zapravo ne znajući što bi drugo radio, premda je od izdavača dobio narudžbu za knjigu o doživljajima na turneji.

“Tek kad sam došao do trećeg romana ‘Crvendać’ shvatio sam koliko mi se sviđa taj lik i odlučio sam ostati uz njega”, kaže Nesbø.

Seriju o Harryju Nesbø ne smatra samo kriminalističkom fikcijom, nego i svojevrsnom fikcijom. No, kaže, njegov lik mu se ne pojavljuje u snovima, niti je dio njegovog svakodnevnog života, jer još uvijek je u stanju odvojiti svoj život od života svog lika.

Kako ističe, već godinama piše, ali nije odustao od iluzije da još nije napisao svoju najbolju knjigu.

“Zato se svako jutro budim u potrazi za svojim remek djelom i sjedam pisati”, kaže Nesbø.

Na pitanje je li mu teško naći savršeni zločin, Nesbø govori da se uvijek prvo trudi naći motiv za zločin oko kojeg se vrti knjiga, i to je zapravo zahtjevnije od zapleta i zločina.

“Ono na čemu uvijek nastojim jest biti u svojim romanima uvijek svjež, i donijeti čitateljima nešto novo. Zato jako volim svoj posao”, kaže.

U novom romanu, uz želju da ne otkrivamo cijeli zaplet, Harry Hole više nije policajac nego radi za osiguravajuće društvo, i nakon što je izgubio sve – ljubav, posao, pravac kojim bi išao dalje – bavi se mišlju o samoubojstvu. No, slušajući glazbu, odluči pričekati solo trubača Cheta Bakera u pjesmi Elvisa Costella, i to mu spasi život jer ga pozove Oleg, sin njegove ranije partnerice, i zamoli ga za pomoć u seriji ubojstava u kojima ubojica kopira završne scene u poznatim filmovima.

Nedjelja, 27. rujna, posljednji je dan devetog Mediteranskog festivala knjige, no i tada stiže veliki broj vrlo atraktivnih programa, uz nastavak sajamskog dijela festivala u Velikoj dvorani Sportskog centra Gripe. U jutarnjem dijelu namijenjenom djeci i mladima bit će predstavljena zbirka poezije za djecu Marijane Radmilović “Antidrame – strogo zabranjeno za tate i mame”. U popodnevnom programu kreće se pričama o nogometu, promocijom biografije proslavljenog nogometaša Roberta Prosinečkog “Veliki žuti” iz pera sportskog novinara Dražena Krušelja. Slijedi program Nedjeljom u 3 s potresnim, ali ohrabrujućim pričama žena oboljelih od karcinoma, okupljenih u zborniku “Od čega bute vi umrli?”, koji će predstaviti Ivana Kalogjera Brkić i Renata Bačanek iz udruge Nismo same. Potom će posjetitelji krenuti na putovanje Mediteranom uz novo izdanje knjige “Tragovima Odiseja” Jasena Boke, a o današnjici književnih časopisa na panelu će razgovarati Alen Marić i Siniša Vuković. Festival završava kapitalnim djelom Vesne Krmpotić “Mitologike?”.

Foto: Luka Mladinić