MAGISTRALA RATNOG ZLOČINA

U Split stiže dokumentarac o stradanju hrvatskih branitelja i civila u Negoslavcima: “Njihove sudbine ne smiju ostati zaboravljene”

Piše:

U sklopu manifestacije „Večeri dokumentarnog filma o Domovinskom ratu” Muzeja Domovinskog rata u Splitu, u subotu, 14. studenoga 2026. godine, u 18 sati, u kinu Cineplexx City Center one Split održat će se premijera dokumentarnog filma „Magistrala ratnog zločina – logor Negoslavci”.

Film u trajanju od 76 minuta donosi autentična svjedočanstva hrvatskih branitelja i civila zatočenih u logoru Negoslavci 1991. godine. Redateljica i scenaristica je Gordana Pintarić, autor serijala Ivan Turudić, produkciju potpisuje Hrvatski domoljubni film, a producent je Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije.

Dokumentarac gledatelje vraća u rane devedesete godine, prikazujući političke prilike koje su prethodile velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku te događaje tijekom opsade Vukovara. Krajem kolovoza 1991. započeo je opći napad na grad, čiji su branitelji puna tri mjeseca odolijevali svakodnevnim napadima. Presijecanjem „Kukuruznog puta”, jedinog pravca za opskrbu branitelja, dodatno su otežani uvjeti u gradu u kojem se nalazilo više od 15.000 civila.

Kroz osobne sudbine i svjedočanstva preživjelih film prati stradanja stanovnika Vukovara i okolnih mjesta, a zatim se usredotočuje na Negoslavce, mjesto u kojem su bili zatočeni hrvatski branitelji i civili.

Uz arhivsku građu i iskaze svjedoka, dokumentarac istražuje funkcioniranje logora, njegovu ulogu kao tranzitnog mjesta, okolnosti dovođenja zarobljenika te njihova daljnjeg odvođenja. Donosi i podatke o mjestima zatočenja, osobama koje su zarobljenike dovodile i ispitivale te njihovim sudbinama.

Prema podacima predstavljenima u filmu, kroz logor Negoslavci prošlo je oko tisuću zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, od kojih je više od 300 ubijeno. Većina ubijenih pronađena je u masovnoj grobnici kod sela Berak, dok se dio osoba i dalje vodi kao nestao.

U filmu se navodi i podatak da su Negoslavci prema popisu stanovništva iz 1991. godine imali 1682 stanovnika, a govori se i o prisutnosti snaga JNA, pripadnika Teritorijalne obrane te dobrovoljaca iz Srbije.

Poseban dio dokumentarca posvećen je današnjoj potrazi za nestalim osobama iz Domovinskog rata. Prikazani su napori Ministarstva hrvatskih branitelja, udruga zatočenih i nestalih te pojedinaca koji i dalje pokušavaju pronaći posmrtne ostatke svojih najmilijih.

Film otvara i pitanje prikupljanja podataka, pronalaska svjedoka i materijalnih dokaza koji bi mogli pomoći u rasvjetljavanju sudbina nestalih. Pritom se posebno naglašava da su i osobe koje su protupravno lišene slobode, prisilno odvedene, zatvorene i zlostavljane bile logoraši, uključujući one čija sudbina još nije poznata.

O nastanku dokumentarca, zahtjevnom istraživanju, svjedočanstvima preživjelih i važnosti očuvanja sjećanja na Domovinski rat razgovarali smo s autorom serijala Ivanom Turudićem.

Što Vas je potaknulo na snimanje ovog dokumentarnog filma i koliko je bilo zahtjevno istražiti i filmski oblikovati temu koja je obrađena?

– Ovo je peti nastavak dokumentarnog serijala pod nazivom „Magistrala ratnog zločina“. Kroz svaki nastavak nastojimo dokumentirati sudbine ljudi, svjedočanstva i stradanja koja ne smiju pasti u zaborav. Ipak, želim posebno naglasiti da je humanitarna dimenzija našeg rada, a prije svega potraga za nestalim osobama, uvijek iznad samog filma. Film je sredstvo kojim čuvamo istinu, ali i podsjećamo na obvezu da se ne odustane od potrage za onima čija je sudbina još uvijek nepoznata.

Na snimanje dokumentarnog filma „Magistrala ratnog zločina – logor Negoslavci“ potaknula nas je potreba da se sačuva istina o patnji ljudi koji su prošli kroz zatočeništvo, poniženja, zlostavljanja i nečovječne uvjete u srpskom koncentracijskom logoru Negoslavci. Smatrali smo da njihove sudbine ne smiju ostati zaboravljene niti njihove patnje prepuštene vremenu.

Istraživanje je bilo iznimno zahtjevno, ne samo zbog prikupljanja dokumentacije i svjedočanstava nego i zbog emocionalne težine svega što smo slušali. Svako svjedočanstvo nosi svoju bol, a iza svakog imena nalazi se ljudska sudbina. Posebno je teško bilo slušati žene i muškarce koji su, nakon svega što su proživjeli, ponovno morali prolaziti kroz najteže trenutke svojih života kako bi njihova patnja ostala zabilježena.

Naš je cilj bio njihovoj patnji dati glas i dostojanstvo koje zaslužuje, ali i poslati jasnu poruku da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena i da potraga za istinom, kao i za nestalima, mora trajati sve dok se ne rasvijetli sudbina svakoga od njih – kazao je Turudić.

Postoji li neka posebna priča, sudbina ili svjedočanstvo koja Vas je posebno dirnula tijekom rada na dokumentarnom filmu?

– Teško je izdvojiti samo jednu priču jer je svako svjedočanstvo posebno i svaka sudbina nosi svoju tragediju. Najviše nas je pogađala činjenica da su ljudi, djeca, žene i muškarci, u logoru bili izloženi fizičkom i psihičkom nasilju, ponižavanju, strahu, neizvjesnosti i potpunom oduzimanju ljudskog dostojanstva.

Posebno su potresna svjedočanstva logorašica, čija je patnja često ostajala skrivena, prešućena ili nedovoljno istražena. Njihova bol, strah i poniženje ne mogu se izmjeriti riječima. Jednako tako, svjedočanstva muškaraca koji su preživjeli zatočeništvo govore o iskustvima koja ostavljaju trajne posljedice na čovjeka.

Ono što nas je najviše dirnulo jest snaga preživjelih da nakon toliko godina ponovno progovore o onome što su prošli. Njihova svjedočanstva nisu samo osobna sjećanja, nego trajno upozorenje i obveza svima nama da se takva patnja nikada ne zaboravi – istaknuo je.

Smatrate li da su neke važne teme iz Domovinskog rata još uvijek nedovoljno istražene i zastupljene u hrvatskom dokumentarnom filmu?

– Svakako. Smatramo da još uvijek postoje brojne nedovoljno istražene i predstavljene teme iz Domovinskog rata, a posebno sudbine zatočenika u srpskim koncentracijskim logorima i njihova stradanja. Patnja logorašica i logoraša, njihova svjedočanstva i posljedice koje su zatočeništvo ostavilo na njihove živote zaslužuju mnogo veću pozornost.

Posebno je važno govoriti o ženama koje su prošle kroz logorska mučenja i poniženja i nevinoj dječici. Njihova iskustva često su ostajala u sjeni drugih ratnih događaja, a upravo je važno da se i njihova istina zabilježi, dokumentira i prenese budućim generacijama.

Dokumentarni filmovi imaju važnu ulogu u tom procesu jer čuvaju autentična svjedočanstva ljudi koji su preživjeli strahote rata. Vrijeme prolazi, a svjedoka je sve manje. Zato je naša odgovornost da njihove priče zabilježimo dok još imamo priliku čuti ih iz prve ruke – rekao je Turudić.

Koliko su manifestacije kao što su „Večeri dokumentarnog filma o Domovinskom ratu” Muzeja Domovinskog rata u Splitu važne u očuvanju sjećanja na Domovinski rat i prenošenju povijesnog iskustva mlađim generacijama?

– Takve manifestacije iznimno su važne jer omogućuju da se istina o Domovinskom ratu prenosi kroz autentična svjedočanstva ljudi koji su ga proživjeli. Posebnu vrijednost imaju projekcije filmova koji govore o sudbinama logoraša, jer publika tada ne upoznaje samo povijesne događaje nego i ljudsku stranu rata – bol, strah, patnju i borbu za dostojanstvo.

Važno je da mlađe generacije razumiju kako iza povijesnih činjenica i brojki stoje stvarni ljudi, njihove obitelji i životi koji su zauvijek promijenjeni. Logorašice i logoraši nisu samo dio povijesti. Oni su ljudi koji i danas nose posljedice onoga što su proživjeli.

Zato su ovakve manifestacije mjesta sjećanja, učenja i odgovornosti. One nam pomažu da ne zaboravimo i da budućim generacijama ostavimo istinu kao trajno svjedočanstvo – poručio je.

Što biste poručili publici i zašto ne bi trebala propustiti projekciju Vašeg dokumentarnog filma?

– Pozivamo publiku da pogleda dokumentarni film „Magistrala ratnog zločina – logor Negoslavci“ otvorena srca i s poštovanjem prema svim ljudima čija su svjedočanstva dio ovog filma.

Ovaj film nije samo priča o jednom logoru. To je priča o ljudskoj patnji, strahu, poniženju i borbi za preživljavanje. To je priča o djeci, ženama i muškarcima kojima je oduzeta sloboda, koji su prošli kroz teška stradanja i koji i danas nose sjećanja na proživljeno.

Željeli smo da njihovi glasovi ne utihnu, da njihova patnja ne bude zaboravljena i da njihove sudbine ostanu trajno zabilježene. Ne možemo promijeniti ono što su prošli, ali možemo učiniti da njihova svjedočanstva ostanu sačuvana.

Kroz naš rad i aktivnosti nastojimo sačuvati istinu o Domovinskom ratu, ali i nastaviti ono što s pravom nazivamo posljednjom bitkom Domovinskog rata – potragom za nestalima. Sve dok se ne pronađe svaki nestali hrvatski branitelj i civil, naša odgovornost i obveza ostaju neispunjene.

Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u subotu, 14. studenoga 2026. godine, u 18:00 sati, u kinu Cineplexx City Center one Split, na premijeru projekcije dokumentarnog filma „Magistrala ratnog zločina – logor Negoslavci“ – zaključio je Turudić.

Premijera će se održati u subotu, 14. studenoga, u 18 sati, u kinu Cineplexx City Center one Split, na adresi Vukovarska 207.

Ulaz na projekciju je besplatan. Ulaznice se od ponedjeljka, 9. studenoga, mogu preuzeti na blagajni kina Cineplexx City Center one Split, a rezervacije su moguće i putem e-pošte na adresi [email protected].