U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog prirasta, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), prenosi HRT.
U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine, kad ih je živorođeno 34.027, čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice 2000. godine rođeno je 43.746 djece.
Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego godinu prije. Lani je, naime, umrlo 51.319 ljudi, a godinu prije 56.979. Za usporedbu, u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021., kad je koronavirus bio na vrhuncu, čak 62.712.
Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih osoba.
Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih, smanjen je negativni prirodni prirast stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih, na minus 19.272 s minus 23.096.
No zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog prirasta stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.