Šuta predstavio novi podzemni objekt u Solinskoj i najavio nastavak radova: “Cilj je ublažiti potencijalne poplave na području grada Splita”

Na križanju Solinske ulice i Ulice Domovinskog rata u Splitu završeni su radovi na izgradnji retencijskog bazena Solinska, jednog od važnih objekata u sklopu projekta aglomeracije Split – Solin. Riječ je o podzemnom objektu kapaciteta 450 kubičnih metara, odnosno 450 tisuća litara, koji će prihvaćati najonečišćenije oborinske vode, rasteretiti kanalizacijski sustav i pridonijeti zaštiti mora. Završetak radova predstavljen je u petak, a o projektu su govorili splitski gradonačelnik Tomislav Šuta, direktor Vodovoda i kanalizacije Ivica Perić te voditelj projekta Mladen Mimica.

– Evo, nalazimo se na križanju Ulice Domovinskog rata i Solinske, upravo na retencijskom bazenu poznatom kao retencijski bazen Solinska. Radi se o vrlo vrijednom, zahtjevnom projektu s velikim benefitom u budućnosti. U ovom koridoru do sada je prolazio fekalni kolektor promjera 1200 milimetara, cijev koja provodi mješovitu kanalizaciju, znači i fekalnu i oborinsku vodu – rekao je Perić.

Objasnio je da bazen ima ugrađenu prigušnicu kojom se kontrolira protok otpadnih voda prema crpnoj stanici Duje, a potom dalje prema sustavu pročišćavanja.

– Intencija je nakon obilnih kiša, koje obično budu nakon dužeg sušnog razdoblja i sa sobom povuku sve one masnoće, nečistoće, ostatke goriva i smeća, da ovaj retencijski bazen primi cijeli taj prvi udar i da se onda voda kontinuirano pušta prema crpnoj stanici koja to može podnijeti. Naravno da on ima svoje određene preljeve i pragove u slučaju ekstremnih kiša, kakvima smo svjedočili zadnjih pola godine – pojasnio je Perić.

– Intencija je zaštita mora, zaštita Vanjskog i Kaštelanskog zaljeva, pa i okoliša. Ovo je samo jedan dio aglomeracijskog projekta gdje se gradi sedam retencijskih bazena, nova crpna stanica i centralni pročistač otpadnih voda na TTTS-u. U tijeku je i rekonstrukcija postojećeg pročistača koji će također prepumpavati otpadne vode južnog sliva grada Splita – dodao je.

Perić je zahvalio građanima na strpljenju tijekom višemjesečnih radova i najavio normalizaciju prometa.

– Mogu reći da je ovo jedan dobar primjer da se strpljenje nekad isplati. Nije bilo jednostavno, i sam ovdje svakodnevno prometujem ovih devet mjeseci. Pretrpjeli smo određene gužve. Dobra je stvar, osim infrastrukture, da dobivamo sada i novo uređenu prometnicu i da se na ovom dijelu vraćamo u normalan život, a naši projekti nastavljaju se i dalje – rekao je.

Na pitanje kada će prometnica biti potpuno otvorena, odgovorio je:

– Prometnica se vraća danas, već je veliki dio vraćen. Danas očekujemo normalno prometovanje. Ovdje će još biti određeno površinsko uređenje, ostat će samo šahtovi za održavanje i čišćenje. To više ne bi smjelo biti zapreka za normalno prometovanje na ovom dijelu križanja – kazao je Perić.

Osvrnuo se i na ostale retencijske bazene koji se grade u Splitu.

– Završen je taj kod crpne stanice Duje, što je vrlo bitno, završen je ovaj ovdje. Vrlo značajan je onaj u Zajčevoj ulici, koji bi kroz nekoliko idućih mjeseci trebao biti dovršen. On će puno doprinijeti smanjenju plavljenja južnog sliva, znači od Brune Bušića, Matice hrvatske i Šimićeve ulice. Najavljujemo uskoro i uspostavljanje prometa uz novi dio kolektora u Ulici Brune Bušića, gdje će također biti omogućeno prometovanje, samo s malo većim oprezom, odnosno suženjem – rekao je.

Dodao je da su na Poljudu već izgrađena dva retencijska bazena koja su u funkciji, dok je na Trsteniku dovršen bazen za buduću crpnu stanicu Trstenik.

– Ovo je možda jedna kockica, ili velika kocka, u mozaiku nastojanja da se smanjuju one pojave nakon klimatskih promjena i sve učestalijih obilnih oborina nakon suše. Naš sustav to jednostavno treba izdržati – istaknuo je Perić.

Upozorio je i na sve izraženije vremenske ekstreme.

– Mi se planiramo na nekih 35, maksimalno do 50 litara po metru kvadratnom, ali zadnje vrijeme imali smo ih 60 do 70 litara. Mislim da situacija treba ići na bolje, ali dok se cijeli sustav ne kompletira i ne uredi, ne možemo baš sa sigurnošću reći da će sve biti u redu. Ovo će biti jedan veliki pomak, jedan veliki doprinos očuvanju mora i okoliša, a sustav jednostavno treba razvijati dalje – rekao je.

Vrijednost retencijskog bazena Solinska iznosi približno 690 tisuća eura, dok je vrijednost šireg ugovora u sklopu kojeg se gradi 32,38 milijuna eura. Ukupna vrijednost aglomeracije Split – Solin iznosi 321,28 milijuna eura.

Gradonačelnik Tomislav Šuta naglasio je važnost objekata koji nisu vidljivi građanima, ali imaju veliku ulogu u funkcioniranju grada.

– Ovdje smo u sklopu ključnog projekta koji se realizira, aglomeracije Split – Solin, ukupne vrijednosti 321 milijun eura. Ono što je najznačajnije ovdje spomenuti jest da je praktički izgrađen veliki objekt ispod zemlje koji je građanima nevidljiv, ali koji je jako bitan. To je jedan od sedam bazena, tri su već realizirana i ovo je treći koji danas otvaramo – rekao je Šuta.

– Svi smo svjesni plavljenja i svega što se događa u odnosu na klimatske promjene. Zapravo ovi objekti ispod zemlje služe tome da se ona plavljenja koja smo mogli vidjeti u gradu Splitu minimaliziraju. Vrijeme će pokazati, u odnosu na projektiranje i dimenzioniranje cijelog sustava, kako će to sve funkcionirati, ali cilj je ublažiti bilo kakve potencijalne poplave na području grada Splita – poručio je.

Posebno je izdvojio radove na Poljičkoj cesti i u Zajčevoj ulici.

– Onaj ključni projekt je retencijski bazen koji se očekuje kroz iduću godinu da bude gotov, a odnosi se na Poljičku i Zajčevu cestu. Svi smo svjesni što se događa u Šimićevoj ulici i na Poljičkoj cesti i cilj je kroz taj mega projekt ispod zemlje koji se tamo sada radi da se sva ta plavljenja praktički zaustave. Također, paralelno s tim odvijat će se i radovi u Ulici Brune Bušića, prema Dulišićevoj i Poljičkoj – kazao je Šuta.

Govorio je i o nastavku radova na sustavu pročišćavanja otpadnih voda te šetnici koja je povezana s projektom južnog sliva.

– Šetnica je jedinstveni projekt koji se zapravo odnosi na dio od pročistača na TTTS-u do Katalinića briga. Na tim radovima Katalinića briga vidjeli ste sada da se ispuštaju fekalne vode zbog svih radova koji se moraju dogoditi u tri tjedna i prespajanja prema TTTS-u. To se odvija u kontroliranim uvjetima, javnost se obavještava i cilj je da se završe radovi – rekao je gradonačelnik.

Prema njegovim riječima, uporabna dozvola za šetnicu očekuje se najkasnije do ljeta iduće godine, kada bi trebala biti u punoj funkciji.

Na pitanje o preostalom spoju šetnice dugom približno 200 metara, Šuta je kazao da je dobiveno rješenje nadležnog ministarstva kojim je zahvat ocijenjen prihvatljivim za okoliš.

– Tih 200 metara koji su ostali sada je uključeno u postupak posebnih uvjeta i izdavanja potrebne dozvole. Očekujemo da se po izdavanju dozvole u idućoj godini raspiše natječaj za izvođača radova i da se to, s nekim zakašnjenjem u odnosu na ostatak šetnice, stavi u funkciju – rekao je.

Najavio je i daljnje uređenje obalnog pojasa od Ovčica do Bačvica, za koji je proveden postupak ocjene potrebe procjene utjecaja na okoliš te je utvrđeno da takva procjena nije potrebna.

– Onaj cijeli potez ide također u uređenje, tako da je sve spremno za izdavanje dozvole. Postavit će se rasvjeta i određena manja proširenja. Kad uzmemo cijeli ovaj obalni pojas s ovim projektom šetnice, stvarno ćemo imati jedan uređen, kvalitetan obalni pojas – istaknuo je Šuta.

Dodao je kako se kroz projekt aglomeracije rješavaju ključni infrastrukturni problemi Splita, od odvodnje i vodoopskrbe do pročišćavanja otpadnih voda i obnove prometnica.

– Kroz ovaj projekt rješavamo ključne infrastrukturne stvari u 21. stoljeću. Kad se stavi u funkciju pročistač otpadnih voda, to je stvarno veliki iskorak. Ovo su najveći infrastrukturni projekti koji se u povijesti Grada Splita događaju, a time poboljšavamo i kvalitetu cesta – poručio je gradonačelnik.

Voditelj projekta Mladen Mimica objasnio je zašto je retencijski bazen toliko važan za zaštitu mora.

– Ovo je retencijski bazen Solinska. Njegova je uloga u sklopu kanalizacijskog sustava koji se zove mješoviti. To znači da i kućanske otpadne vode i oborinske vode s ulice idu u iste cijevi. Kad pada kiša, količine oborinskih voda su 15, 20, 30 puta veće od kućanskih otpadnih voda. To su tako velike količine da se sve ne mogu voditi na pročišćavanje jer bi uređaj bio ogromnih dimenzija, a troškovi pročišćavanja enormni – pojasnio je Mimica.

– Ta prva kiša, ta prva oborinska voda, jako je zagađena jer ispere ulice, ispere cijevi, odnese sve masnoće i talog iz cijevi. Da se ta prva voda ne bi prelijevala u more, spremimo je u jedan bazen, ajmo to tako nazvati, šporke vode. Zovemo ga retencijski bazen. Kad oborine stanu, iz bazena se ta najšporkija voda ponovno vraća u sustav i ide na uređaj za pročišćavanje. U protivnom bi i taj prvi zagađeni val vode otišao u more – rekao je.

Mimica je detaljno opisao i tehničke izazove tijekom gradnje, posebno zaštitu velike građevinske jame i radove na postojećim instalacijama.

– Bilo je jako zahtjevno jer je to jedna jako velika građevinska jama. Trebalo je raditi osiguranje građevinske jame da se ne bi urušila cesta. Prije nego što su uopće počeli armiranobetonski radovi, radili su se piloti, geotehnički radovi za zaštitu građevinske jame. To je najveći razlog zašto ti radovi traju dugo. Prva četiri mjeseca radilo se samo na zaštiti građevinske jame i to je bio najsloženiji dio – objasnio je.

– Druga tehnička složenost je što morate raditi novi objekt na postojećim cijevima, a te postojeće cijevi moraju funkcionirati. Ne možete zaustaviti kanalizacijski sustav. Morali smo prvo sve izmjestiti, napraviti da sve funkcionira, osloboditi prostor pa tek onda početi raditi – dodao je Mimica.

Upozorio je i na problem nedovoljno precizne evidencije starih podzemnih instalacija.

– To je problem u cijeloj Hrvatskoj, evidencija postojećeg stanja instalacija nije dobra. Na tome se radi, sada se s digitalizacijom sve evidentira, uvode se GIS sustavi koji daju podatke, ali ono što je izgrađeno 60-ih, 70-ih i 80-ih godina, toga uopće nemate na kartama – kazao je.

Projekt aglomeracije Split – Solin ukupno je vrijedan 321,28 milijuna eura. Od 243,15 milijuna eura prihvatljivih troškova druge faze, 165,37 milijuna eura financira se bespovratnim sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda, dok se ostatak osigurava iz nacionalnih izvora.

Završetkom retencijskog bazena u Solinskoj ulici dovršen je još jedan važan dio sustava odvodnje, a puni učinci ulaganja očekuju se nakon završetka preostalih objekata i povezivanja cijelog sustava.