Studenti u Splitu među žrtvama velike prijevare s mobitelima! Marković: ‘Kako je ovo moguće?!’
Saborska zastupnica SDP-a Ivana Marković zatražila je da se istraže okolnosti moguće zlouporabe osobnih podataka sadašnjih i bivših studenata Pomorskog fakulteta u Splitu. Nakon što su joj se, kako tvrdi, obratili članovi obitelji oštećenih građana, uputila je dva zastupnička pitanja nadležnim ministrima, tražeći odgovore o zaštiti osobnih podataka i odgovornosti teleoperatera.
Kako prenosi Index, Marković je o slučaju izvijestila putem Facebooka, upozorivši na ozbiljne propuste koji su mogli omogućiti sklapanje pretplatničkih ugovora i kupnju skupocjenih mobitela korištenjem tuđih osobnih podataka.
Od ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa zatražila je da se ispitaju okolnosti moguće zlouporabe podataka studenata Pomorskog fakulteta, uključujući način na koji fakultet prikuplja, pohranjuje i štiti preslike osobnih iskaznica. Također traži odgovor na pitanje jesu li studenti obaviješteni o mogućoj ugrozi njihovih osobnih podataka.
Istodobno, ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću uputila je pitanja o odgovornosti teleoperatera i pravilima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) prilikom sklapanja ugovora na daljinu.
Marković smatra da je potrebno postrožiti postupke provjere identiteta kako bi se spriječile slične prijevare, ali i zaštititi građane od ovrha zbog dugovanja koja nisu sami stvorili.
– Kako je moguće da se na temelju tuđih osobnih podataka sklope ugovori i isporuče skupocjeni uređaji, a da stvarni vlasnici tih podataka o tome ništa ne znaju? – upitala je zastupnica.
Policija istražila 271 kazneno djelo, šteta najmanje 100 tisuća eura
Slučaj se nadovezuje na opsežnu policijsku istragu o prijevarama s pretplatničkim ugovorima.
Policija je u travnju izvijestila da je kriminalističkim istraživanjem obuhvaćeno pet osoba koje se sumnjiči za ukupno 271 kazneno djelo, uz procijenjenu materijalnu štetu od najmanje 100 tisuća eura.
Najveći broj kaznenih djela, njih čak 243, stavlja se na teret 26-godišnjaku kojeg policija sumnjiči da je oštetio najmanje 69 osoba.
Prema policijskim navodima, osumnjičeni je od sredine 2024. do listopada 2025. godine koristio tuđe osobne podatke kako bi sklapao pretplatničke ugovore s teleoperaterima i naručivao mobilne uređaje koje je potom preprodavao.
Posebno zabrinjava način na koji je preuzimao naručene uređaje. Dostavljačima je, prema sumnjama policije, pokazivao digitalne preslike krivotvorenih osobnih iskaznica na kojima su se nalazili podaci oštećenih građana, ali njegova fotografija.
Preostale četiri osobe obuhvaćene su istraživanjem zbog sumnje na počinjenje dodatnih 28 kaznenih djela.
Građani nisu znali za ugovore, a onda su im počeli stizati dugovi
Posljedice prijevare nisu završile na nezakonitom sklapanju ugovora i preuzimanju uređaja.
Budući da računi nisu bili plaćeni, teleoperateri su potraživanja pokušavali naplatiti od građana na čija su imena ugovori bili sklopljeni.
U pojedinim slučajevima angažirane su i agencije za naplatu potraživanja, a dugovi su se pokušavali naplatiti i ovršnim postupcima.
Tako su se osobe čiji su podaci zlouporabljeni suočile s potraživanjima za usluge i uređaje koje, prema navodima iz istrage, nisu naručile.
Jesu li osobni podaci procurili s Pomorskog fakulteta?
Jedno od ključnih pitanja koje sada otvara saborska zastupnica odnosi se na moguće podrijetlo zlouporabljenih osobnih podataka.
Marković upozorava da su među mogućim žrtvama i osobe povezane s Pomorskim fakultetom u Splitu te traži da se utvrdi jesu li njihovi podaci bili odgovarajuće zaštićeni.
Međutim, važno je naglasiti da policija u svojem priopćenju nije navela kako je osumnjičeni došao do osobnih podataka, niti je potvrdila da su oni pribavljeni preko fakulteta.
Zasad, dakle, nije utvrđeno da je Pomorski fakultet izvor podataka korištenih u prijevarama.
Marković smatra da je upravo zato nužno provjeriti postupanje svih uključenih institucija i tvrtki.
– Ne možemo od građana i malih poduzetnika zahtijevati strogo poštovanje GDPR-a, a istodobno ne osigurati jednaku razinu odgovornosti javnih ustanova koje raspolažu velikim bazama osobnih podataka – poručila je.
Na kraju je postavila pitanje koje, prema njezinu mišljenju, najbolje pokazuje problem zaštite građana od krađe identiteta.
– Kako je moguće da sustav ne uspije provjeriti identitet građanina kada netko u njegovo ime kupuje mobitel, ali bez problema pronađe njegovu stvarnu adresu kada treba naplatiti dug? – zaključila je Marković.


