Stiže novi udar na cijene hrane: Kruh i tjestenina mogli bi znatno poskupjeti

Globalne cijene hrane ove bi godine mogle porasti za 11,8 posto jer eskalacija rata između Rusije i Ukrajine dodatno pogoršava posljedice drugih poremećaja koji utječu na cijene hrane, procjenjuje Oxford Economics. Najvećem pritisku mogla bi biti izložena pšenica, što bi vjerojatno dovelo do poskupljenja kruha i tjestenine.

Prema Oxford Economicsu, globalne cijene hrane u 2026. trebale bi porasti za 11,8 posto, a u 2027. za dodatnih 4,8 posto. Najteže posljedice očekuju se kod poljoprivrednih kultura – žitarica, voća i povrća – te mliječnih proizvoda, piše Euronews.

Istodobno su ekstremne vrućine i suša u Europi oštetile usjeve, dok se poljoprivrednici suočavaju i s visokim cijenama energije i gnojiva, dodatno potaknutima ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini.

Nakon europskog toplinskog vala Coceral, Europsko udruženje za trgovinu žitaricama i uljaricama sa sjedištem u Bruxellesu, u srpnju je objavilo izvanrednu reviziju procjene uroda. Prognozu ukupne žetve žitarica u 27 članica EU-a i Ujedinjenom Kraljevstvu smanjilo je s 295,5 milijuna na 286,6 milijuna tona. Za usporedbu, 2025. ubrano je 310 milijuna tona.

Prema AFP-u, koji se poziva na upozorenje Njemačkog udruženja poljoprivrednika objavljeno u utorak, njemačka žetva žitarica ove bi godine zbog ozbiljne suše i toplinskih valova trebala pasti za sedam posto, na 41,9 milijuna tona.

Iako je toplinski val prouzročio znatnu štetu, poljoprivrednici se suočavaju i s rastom troškova zbog poremećaja u opskrbi naftom i drugim sirovinama nakon blokade Hormuškog tjesnaca povezane s ratom s Iranom.

Oxford Economics navodi da najveći utjecaj na globalne cijene hrane proizlazi iz „američko-iranskog rata i njegova utjecaja na inpute u proizvodnji hrane, ponajprije na naftu (dizel), prirodni plin i gnojiva“, rekao je za Euronews Business viši ekonomist Tomas Dvorak.

Prema Oxford Economicsu, globalne cijene dizela u srpnju su bile 36 posto više nego godinu ranije, djelomično zbog poremećaja u Hormuškom tjesnacu, dok bi cijene gnojiva ove godine trebale porasti za 22 posto.

Istodobno i rat u Ukrajini ima znatan utjecaj na globalne cijene hrane.

Žitarice čine 25 posto globalnog indeksa cijena hrane, a Rusija i Ukrajina „zajedno čine nešto manje od 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice i više od 10 posto izvoza kukuruza“, rekao je Dvorak.

Napadi na ruske i ukrajinske luke, utovarne terminale i brodove, kao i poremećaji izvoza žitarica preko Crnog i Azovskog mora, mogli bi utjecati na godišnji izvozni kapacitet od 86 milijuna tona žitarica – 52 milijuna tona iz Rusije i 34 milijuna tona iz Ukrajine. To odgovara gotovo 17 posto ukupnog svjetskog izvoza žitarica, navodi se u izvješću.

Prema podacima Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), globalne cijene prehrambenih sirovina u srpnju bile su jedan posto više nego godinu ranije. Cijene žitarica porasle su 6,9 posto, a biljnih ulja približno 17,3 posto.

Globalni indeks cijena hrane Oxford Economicsa prati cijene sirovina, pa njegov rast ne znači automatski jednako povećanje cijena u trgovinama.

Prognozirani rast za 2026. ipak je manji od povećanja od 14,2 posto zabilježenog 2022. godine.

Koje bi namirnice mogle najviše poskupjeti?

-Najteže posljedice osjetit će se kod poljoprivrednih kultura – žitarica, voća i povrća – te mliječnih proizvoda, rekao je Dvorak za Euronews Business, dodajući da su upravo te skupine najviše pogođene sušama i ekstremnim vrućinama.

-To će se preliti i na cijene prerađenih proizvoda – kruha, sira, vina ili ulja, dodao je. S druge strane, očekuje se da će proizvodi poput mesa biti manje pogođeni.

Pšenica je posebno ovisna o intenzivnoj uporabi gnojiva pa je izložena najvećem pritisku. Istraživači očekuju da će njezina cijena u trećem tromjesečju 2026. skočiti 36 posto na godišnjoj razini, na 6,92 dolara po bušelu, odnosno jedinici koja u slučaju pšenice odgovara količini od približno 27 kilograma.

Pšenica se koristi u brojnim prerađenim prehrambenim proizvodima, od kruha i tjestenine do žitarica za doručak i keksa.

-Kod svježe hrane, ponajprije voća i povrća, posljedice će se osjetiti relativno brzo i vjerojatno će biti vidljive u potrošačkim cijenama za dva do tri mjeseca. Kod prerađene hrane kašnjenje je obično dulje zbog vremena potrebnog za žetvu i preradu. Tu očekujemo najveći utjecaj na potrošačke cijene za otprilike šest do devet mjeseci, rekao je Dvorak.

To znači da bi se posljedice poremećaja na cijenama svježe hrane mogle početi primjećivati između listopada i studenoga 2026., dok bi se najveći udar na cijene prerađene hrane mogao osjetiti između veljače i svibnja 2027.