MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA

Sedam ključnih točaka rezolucije o genocidu u Srebrenici

Rezolucija koju razmatra Opća skupština UN-a ima za cilj proglašenje 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Njezini predlagači su Njemačka i Ruanda, a podržavaju je i druge zemlje, među kojima je Hrvatska. Međutim, Srbija se snažno protivi ovoj rezoluciji, a predsjednik Aleksandar Vučić je aktivno lobirao protiv njezinog donošenja, pokušavajući zaustaviti proces uz pomoć saveznika poput Rusije, Sjeverne Koreje i Kine, prenosi tportal.

Iako se u njoj nigdje ne spominju Srbija i Srbi, kada se bude govorilo ili učilo o genocidu u Srebrenici, neće se moći izbjeći spominjanje izvršitelja zločina i to je ono čega je Vučić svjestan. Genocid u Srebrenici ovom rezolucijom neće biti prepušten zaboravu vremena.

Nezadovoljan je i vođa bosanskih Srba Milorad Dodik te tvrdi da bi njeno usvajanje nanijelo nepopravljivu štetu i značilo kraj BiH. Dodik prijeti da će se Republika Srpska, u kojoj se nalazi Srebrenica, odvojiti od BiH ako rezolucija bude usvojena.

Opća skupština Ujedinjenih naroda temelj za njeno donošenje nalazi u Povelji Ujedinjenih naroda, Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kao i na osnovi rezolucija Vijeća sigurnosti kojima je Srebrenica proglašena sigurnom zonom, pa kroz uspostavu Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju te svih njegovih presuda, posebno njih osam koje osuđuju zločin genocida nad bosanskim Muslimanima počinjen u Srebrenici 1995. godine, a presudom Međunarodnog suda pravde od 26. veljače 2007. utvrđeno je da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida. Ističe se da Opća skupština Ujedinjenih naroda ponovno potvrđuje snažno protivljenje nekažnjivosti genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina ili drugog kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

U rezoluciji se napominje da će se 2025. godine obilježiti trideseta godišnjica genocida u Srebrenica, kada je izgubljeno najmanje 8372 života, tisuće su raseljene te su obitelji i zajednice bile razorene.

Sedam je ključnih točaka koje donosi ova rezolucija. Prvo i osnovno je da će se 11. srpnja proglasiti Međunarodnim danom razmišljanja i komemoriranja genocida u Srebrenici 1995. te će se obilježavati svake godine. Potom se navodi da Opća skupština UN-a bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te potiče države članice da čuvaju utvrđene činjenice razvijanjem odgovarajućih programa u svojim obrazovnim sustavima. Također, bezrezervno se osuđuje veličanje ratnih zločinaca, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici. Ističe se važnost dovršetka procesa pronalaženja i identificiranja preostalih žrtava te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici.

Potiče se sve države da se u potpunosti pridržavaju obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Traži se od glavnog tajnika UN-a da uspostavi program pod nazivom ‘Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi’, koji započinje svoje djelovanje pripremama za tridesetu obljetnicu 2025., te da ovu rezoluciju iznese u javnost svim državama članicama, organizacijama unutar sustava Ujedinjenih naroda te organizacijama civilnog društva i pozove na njeno odgovarajuće poštivanje. Poziva se sve države članice, organizacije iz sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge na obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama u Srebrenici 1995.

POSLJEDNJE DODANO: