Mrgari su iznimno
rijetke suhozidne konstrukcije, jedinstvene i krhke, stalno izložene buri,
suncu i soli, a njihova bezvremenska ljepota zaslužuje divljenje, ali i brigu
za očuvanje i zaštitu. Stoga se u Etnografskom muzeju u Splitu od danas može
razgledati izložba fotografija Sanjina Ilića „Mrgari – kameni cvjetovi Baške“,
koju taj muzej organizira u suradnji s Društvom Sinjali, Turističkom zajednicom
općine Baška i Arheološkim muzejom Zagreb. Splitska izložba uslijedila je nakon
Baške, Zagreba i Budimpešte te je posjetitelji mogu razgledati do 14. svibnja.
Mrgari su
najljepši primjer prastare suhozidne tehnike slaganja kamena na kamen bez
ikakvog vezivnog materijala. Te višeprostorne ovčare s tlocrtom u obliku
velikih kamenih cvjetova suvereno dominiraju kraškim krajolikom na visoravnima
iznad bašćanske doline. Građeni su za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika
na zajedničkim pasištima (komunadama). No, vrijeme prolazi, pastira je
sve manje, mrgari se više ne upotrebljavaju, ni ne održavaju.
– Društvo Sinjali ovom serijom izložbi želi postići
glavni cilj, a to je zaštita i revitalizacija suhozidne baštine bašćanskog
područja. Održano je već nekoliko
suhozidnih radionica te se obnavljaju već treći mrgari, uz sudjelovanje brojnih
volontera. Možda se u kamene cvjetove ovce više neće vratiti, ali se mogu
sačuvati od zaborava i turistički valorizirati trud, muku i domišljatost
njihovih graditelja, istaknula je Branka
Polonijo, predsjednica udruge Sinjali i dodala kako zaustavljeno vrijeme na fotografijama Sanjina Ilića nije
samo estetsko-poetska priča o jedinstvenom krškom krajoliku, već i ispit
savjesti i poziv na djelovanje.
Autor izložbe i sam je naglasio kako ga, poput magneta,
već godinama privlači ljepota kraja, u kojem su ljudskom rukom položeni mrgari,
a želja mu je da nove generacije ne zaborave na ljude prije njih i njihov trud,
koji su ulagali, kako bi preživjeli.
– Izložbu u Splitu smo nadopunili novim
fotografijama, a uključene su i fotografije s radionica obnove mrgara na Ljubimeru
i Lipici, dodaje autor izložbe Sanjin
Ilić.
Ova izložba najbolje ukazuje na to kako
se vrijedna kulturna baština može spojiti s turističkom ponudom.
–
Mrgare, kao svjetski raritet, svake godine posjećuje sve veći broj ljudi. Nema
sumnje da će i splitska izložba pobuditi još veći interes za njihovu zaštitu i
valorizaciju. Etnografski muzej u Splitu je i sam smješten na iznimnoj povijesnoj
lokaciji i svojim zbirkama predočava nekadašnji život Splićana, otočana i
težaka Zagore, čime već plijeni pažnju turista jer oni žele učiti i o povijesti
mjesta u kojem borave. U okviru muzejske zgrade nalazi se jedna od najstarijih
crkvica, Crkva Sv. Andrije de Fenestris iz sedmog stoljeća, a upravo tu će biti
izložena i naša Bašćanska ploča. Veseli nas ova suradnja sa Splitom jer povezuje
naša dva povijesna lokaliteta i približava nas jedne drugima u čuvanju itekako
vrijedne baštine, kazala je Ivana Topić,
direktorica turističke zajednice općine Baška.
Izložba u Splitu je, osim novim fotografijama, dopunjena
i novim videom, uz postojeći video o mrgarima. U novom videu će se premijerno u
Splitu prikazati kompilacija videozapisa s lanjskih radionica i arhivskih video
snimki spravljanja ovaca. Članovi Društva Sinjali će, uz foto i video zapise,
prostor muzeja ispuniti i etnografskom zbirkom predmeta iz bašćanske doline.
O autoru i izložbi:
Sanjin Ilić je rođen u Rijeci 1967. godine. Porijeklom je
iz Jurandvora, kraj Baške i u genima nosi pripadnost dominantnom krajoliku
iznad bašćanske doline te strastveno i uporno kroz foto objektiv bilježi sve
njegove mijene. Već dvadesetak godina fotografijom pokušava drugima približiti
vlastitu fascinaciju oporom ljepotom bašćanskih visoravni. Autorovo oko ne
bilježi samo objektivnu pojavnost kamenih formi, već svjesno gradi poetske
slike reljefa razigranih svjetlom i sjenom, kamenom i morem. Mrljasti tragovi
škrte vegetacije i kraške lokve, kao blistavi akcent života u kamenu, nužni su
uvjet čovjekove prisutnosti u surovom otočnom okruženju. To je ujedno poseban
interes autora, koji strogoj geometriji kamenih pravocrtnih linija
suprotstavlja oble i krhke mrgare – cvjetove od suhozida.
Svojim radovima Sanjin Ilić poziva na buđenje i
suosjećanje prema prolaznosti kamene pučke arhitekture. Fotografije su spas od
zaborava, prijenos informacija generacijama koje dolaze, ali u Ilićevom slučaju
one su i vapaj da se nešto poduzme prije nego li ih rastoči vrijeme i pretvori
u prah zaborava.