UN govori već sada o “najvećem slučaju potrebe za humanitarnom pomoći našeg vremena”. Zima će zadesiti za nekoliko tjedana već ionako krizom pogođena područja u Siriji i Iraku. Kada se temperature, kao što je to uobičajeno u tim brdskim područjima, spuste ispod ništice, porast će patnja ljudi na tom području. U mnogim mjestima nedostaju najvažnije potrepštine. Mnoge izbjeglice žive na otvorenom ili u privremenim smještajima. Stoga je opravdan strah da mnogi neće preživjeti zimu.
Bärbel Dieckmann, predsjednica njemačke humanitarne organizacije “Welthungerhilfe” kaže da pogotovo Siriji, teško stradaloj u građanskom ratu, nedostaju prikladni smještaji, zimska odjeća i pokrivači. Često nema dovoljno hrane i pitke vode. Dieckmann navodi kako je ovakva situacija bila nezamisliva prije pet godina. Jer, prije građanskog rata je u Siriji bilo dovoljno hrane za sve, piše Deutsche Welle.
Nastavlja se priljev izbjeglica iz ratnih područja
To se drastično promijenilo tijekom ratnih godina. UN-ova humanitarna organizacija OCHA pretpostavlja da više od šest milijuna ljudi u Siriji ovisi o humanitarnoj pomoći. Mnoga su polja neobrađena, jer su milijuni ljudi pobjegli u susjedne države pred vladinim snagama ili radikalnim islamskim milicijama kao što je ona Islamske države (IS). Tamo su ovisni o opskrbi izvana.
Trenutno je u susjednim zemljama gotovo tri milijuna sirijskih izbjeglica, javlja UN-ova agencija za izbjeglice UNHCR. Većina njih je ostala u Libanonu, Turskoj ili Jordanu. Od listopada je navodno pobjeglo samo iz Kobanea, sirijskog pograničnog grada na sirijsko-turskoj granici u kojemu se tjednima vode žestoke borbe, više od 170.000 ljudi u Tursku.
I u Iraku je opasna situacija. Sve više ljudi bježi preko granice pred terorističkom milicijom IS-a, osobito u Jordan ili Tursku. Od siječnja je protjerano oko 1,8 milijuna ljudi iz vlastitih domova. Dodatno, prema procjenama UNHCR-a, skoro 900.000 prognanika je još unutar Iraka, u kurdskoj pokrajini na sjeveru te zemlje i tamo traže zaštitu. Većina ih potječe iz područja koja su pod kontrolom boraca IS-a u Ninivi, Salahadinu i pokrajini Anbaru.
Proteklih se godina se glad sve više širi i Irakom. Prema ovogodišnjem izvještaju Indeksa gladi u svijetu, Irak bilježi drugi najlošiji rezultat od svih država. Od 1990. broj kronično pothranjenih osoba u svijetu se smanjio za 39 posto. Nasuprot globalnom trendu, tamo se od 1990. više nego udvostručio udio pothranjenih ljudi.
Njemački ministar za razvoj zahtijeva više pomoći sa svih strana
– Imamo još možda četiri ili osam tjedana, dok ne dođe zima. Program World Food nema dovoljno novca. Hrane ima još za šest tjedana. Već se smanjuju obroci za dojenčad – opisuje tmurnu sliku stanja njemački ministar razvoja Gerd Müller.
Müllerovo ministarstvo je još u kolovozu osigurao 20 milijuna eura hitne pomoći izbjeglicama u Iraku. – Mi možemo i moramo pomoći ljudima da prebrode, da prežive zimu – rekao je Müller za njemačku radio-postaju Deutschlandfunk. Pritom nije samo njemačka vlada dužna pomoći. – Europska unija ima novca. Dostupni su fondovi koji su puni. Stoga zahtijevam “posebnu milijardu”, koja će se odmah upotrijebiti za izgradnju smještaja za zimu, kako bi se ublažilo jad i bijedu – dodaje Müller.
– To je i ljudska i kršćanska obveza. Tko je bogat može izdvojiti jedan postotak, rekao bih i osobno svatko od nas, ne samo država, kako bi se ublažila ta bijeda – apelirao je Müller na velikodušnost stanovništva.
– Svaka donacija pomaže da se humanitarnu situaciju za ljude tamo izuzetno poboljša – kaže i Bärbel Dieckmann. S obzirom na krhku sigurnosnu situaciju i golema razaranja, središte pažnje još ne može biti obnova regije. – U ovom trenutku možemo pomagati, podupirati i pružati humanitarnu pomoć – kaže Dieckmann dodajući da ne treba imati iluzije. – Riječ je o opskrbi osnovnim potrepštinama – . Naglašava da dugoročno samo političko rješenje može poboljšati stanje u kojem se ljudi nalaze. No, to se ne nazire niti četiri godine nakon izbijanja sirijskoga građanskog rata. A zima je pred vratima.