Profesorica s Ekonomskog upozorava: “Rast cijena definitivno slijedi”

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ovogodišnjem travnju 5.8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je Državni zavod za statistiku, čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini. 

Rast cijena na godišnjoj razini najviše je pogurala energija koja ima dvoznamenkasti rast – čak 17,5 posto. Znatnije su poskupjele i usluge, za čak 8,2 posto, a potom hrana 3,5 posto. Istodobno su, prema prvoj procjeni, cijene neprehrambenih proizvoda pale 0,6 posto. 

O ubrzanju inflacije razgovarali su u RTL-u Danas s Marijanom Ivanov, profesoricom na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Je li vas iznenadio ovoliki skok inflacije?

Nije me iznenadilo. Troškovi energenata značajno rastu, za sad se još uvijek održavaju, prije svega, na cijenama energenata. Uskoro možemo očekivati da će se oni početi prevaljivati i na cijene hrane. Već se sada vidi na cijenama neprerađene hrane, sirove hrane, povrća, mesa. Znači, polako se inflacija prelijeva, a osim toga, već i prije početka rata na Bliskom istoku, smo vukli visoku inflaciju. U veljači je bila 3,8, mjesec poslije 4,8, a sada 5,8 i nadamo se da sljedeći mjesec neće biti 6,8. Ali kada počnu rasti cijene hrane i kada se ti veći troškovi energenata i goriva na njih prevale, onda je taj scenarij moguć.

Premijer kaže ovo je uvezena inflacija zbog energetske krize, ali zašto nas to pogađa više nego ostale zemlje u eurozoni? Prema Eurostatu, iza nas je samo Bugarska.

To je taj jedan dio inflacije koji smo vukli, prije nego što je počeo rat na Bliskom istoku. Kod električne energije smo već imali povećane troškove maržarina, nekakve administrativne pristojbe, onda je došao i rast cijena goriva. Dapače, bez Vladinih mjera, taj rast cijena goriva bio bi još veći. Nadalje, bitno je i koje gorivo koriste automobili koje mi dominantno koristimo, a to je, znamo, dizelsko gorivo koje je zabilježilo veći rast. Tako da, na energentima ima puno faktora, zbog čega je taj rast bio neminovan i to je troškovna inflacija koju ne možemo izbjeći. Ovo nije inflacija potražnje. Mi, načelno, možemo smanjiti potražnju da smanjimo pritisak na rast cijena, ali ta će inflacija trajati i razvijati se dalje, dokle god ti troškovi rastu. Ali kažem, oni se nisu još zapravo prenijeli na ostale kategorije roba i usluga. Imali smo, i još uvijek bilježimo, značajan doprinos rasta cijena stanovanja. Znači, troškovi stanovanja su porasli. Tu su i veće nekretnine imali smo rast cijena nekretnina, koje zapravo simulira rast cijena nekretnina. Neki prevaljuju i porez na nekretnine u te troškove, tako da imamo svakakvih strukturnih faktora i ovih troškovnih. 

Bilježimo porast snažan cijena energije, ali i usluga, jeli to po vama opravdano?

Više nije pitanje koliko je opravdano ili nije. Znači, ako gledate sa spektra pružatelja usluge ili proizvođača, svatko od njih ima svoju računicu – moram pokriti troškove, troškovi mi rastu, moram podići cijene. Ono što svakako nije opravdano, a to je da povećavaju finalnu cijenu za potrošača, u potpunosti koliko su im porasli troškovi goriva, jer im trenutno zapravo ne rastu troškovi rada. Troškovi rada su rasli posljednje dvije godine pa prostora za rast troškova rada trenutačno više nema. Zapravo moramo izbjeći situaciju da oni povećaju svoje profitne marže na ime toga da kažu ‘finalna cijena mora rasti koliko je rasla cijena goriva’ jer to nije istina.

Hoće li turistička sezona dodatno ubrzati inflaciju?

Tek sada kreće kupnja sve one robe koju ćemo po ljeti prodavati turistima, ta kupnja će biti skuplja. Ako gledamo upravo te cijene neprerađene hrane, ona će se za koji mjesec vidjeti na prerađenoj hrani. S obzirom da mi uvozimo jako puno hrane i svega drugog iz inozemstva, to je opet dio jedne uvezene inflacije. Rast cijena definitivno slijedi, a hoće li se stvari primiriti na Bliskom istoku, trenutno to nije izgledno. Ne možemo reći koliko će rasti cijene, je li to 120 gornja granica ili je to više. 120 smo već vidjeli prije koju godinu, a onda realno to kada prevedete koja bi to cijena bila, danas može biti 140. Jasno, nadamo se da takvog efekta neće biti i da će novi izvori nafte se pojaviti i da će se neka krizna žarišta geopolitičkih rizika negdje drugdje smanjiti, tako da energenti ne budu oskudni. Međutim, taj politički rizik stalno raste i sad imamo slučaj da je Njemačka u riziku hoće li moći nabaviti naftu. Znači, geopolitički rizici i bez Bliskog istoka su zapravo povećani i stvaraju taj pritisak, piše RTL Danas.