Hoće li pacijenti imati ikakve koristi od novih pravila rada za obiteljske liječnike?

Na prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti uloženo je čak 30-ak amandmana, a ministar Milan Kujundžić, čini se, spreman je na promjene. ‘Već analiziramo amandmane i s velikom zahvalnošću i poštovanjem uvažit ćemo sve što je dobro sugerirano, neovisno s koje strane dolazi – bez stranačkih i osobnih razina’, najavio je Kujundžić u srijedu u emisiji ‘Izaberi zdravlje’ Hrvatskog radija.

Novi zakon predviđa i dežuranje liječnika koncesionara u domovima zdravlja vikendima i blagdanima, što bi trebalo donekle rasteretiti hitne bolničke prijeme, te ministar ističe da više neće biti problema oko toga tko treba dežurati. Upravo na taj problem s liječnicima koncesionarima ukazao je Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu. – Dio njih nije bio zadovoljan uvjetima koji su propisani za dežurstvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i nisu dežurali – kazao je Jurković.

Dr. Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora, pojašnjava za tportal da prema novim odredbama o dostupnosti zdravstvene skrbi liječnici koncesionari više neće imati mogućnost izbora u pogledu dežurstava vikendima i blagdanima, nego će i oni morati dežurati.

– Veliki je problem to što ordinacije u kojima bi liječnici trebali dežurati u većini slučajeva nisu opremljene sukladno Pravilniku Ministarstva zdravstva o minimalnim uvjetima za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Primjerice, dužni ste pacijentu pružiti uslugu, a nemate EKG. S jedne strane, zakon vas obvezuje na dežurstvo, a s druge nikoga ne obvezuje da liječnicima osiguraju prostor za dežurstvo. To znači da možete dežurati i na livadi ako to traži dom zdravlja’, slikovito će Soldo, dodajući da je odgovornost za opremu na domovima zdravlja koji organiziraju dežurstva.

Poslodavci u zdravstvu, inače, nisu zadovoljni time kako se u novom zakonu uređuje odnos domova zdravlja i sadašnjih koncesionara, odnosno budućeg sustava ordinacija. Prema predloženom zakonu, dom zdravlja obvezan je uz odluku osnivača (županije, odnosno Grada Zagreba) osigurati to da u svakoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite ima do 25 posto ordinacija.

– Ne vidimo razlog za takvo ograničenje. Zalagali smo se za to da lokalna uprava, koja najbolje poznaje situaciju na terenu, odredi u kojem će se obliku ta primarna zdravstvena zaštita obavljati – hoće li to biti koncesionari, pola-pola, hoće li svi ići u koncesiju ili će svi u domove zdravlja – to je u konačnici za pacijente potpuno nebitno, ali je za organizaciju zdravstvene zaštite to vrlo, vrlo bitno – rekao je Jurković. On, inače, smatra da je rezultat privatizacije primarne zdravstvene zaštite iz 1996. godine zapravo takav da pacijente danas uglavnom liječe bolnički specijalisti, a primarna zdravstvena zaštita pretvorila se u ‘skupu administraciju’.

U ordinacijama će se obavljati djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada/medicine rada i sporta te specijalističko-konzilijarna djelatnost (SKZ). Definiranjem privatne prakse u ordinaciji, bez koncesije, dakle bez vremenskog ograničenja, osigurava se trajniji i sigurniji oblik pravnog statusa liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te se ‘izjednačava položaj svih zdravstvenih radnika u privatnoj praksi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (dosadašnji zakupci i koncesionari)’, stoji u zakonskom prijedlogu.

Soldo poručuje da liječnici žele da se omogući normalno poslovanje i ulaganje u ordinacije, kao i stvaranje uvjeta za prave grupne prakse te zapošljavanje medicinskog i nemedicinskog kadra. Nadaju se i kako će najavljene promjene liječnicima obiteljske medicine otvoriti vrata slobodnog izbora između rada u ustanovi i rada u vlastitoj ordinaciji te da neće postati poluge prisile koje tjeraju liječnike obiteljske medicine u jedno ili drugo, piše tportal.hr