POTRAŽNJA VELIKA, PONUDA MALA

Ovo je najskuplji grad za kupnju nekretnina u Hrvatskoj, a nije Dubrovnik

O tome što će se događati na tržištu nekretnina? Hoće li cijene i dalje rasti? Kako do stana? Zašto su se cijene starih stanova na neatraktivnim lokacijama prenapuhale? su u Studiju 4 HRT-a  govorili Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Branko Papeš, stručnjak za nekretnine i vlasnik agencije.

Mihaljinec Knežević je rekla kako je na našoj obali izuzetno veliki postotak kupovanja nekretnina stranih kupaca.

– Hrvatska je atraktivna turistička destinacija i stranci kupuju ovdje nekretnine kao investiciju. Jedan je od razloga što mogu ostvarivati velike prihode kroz turistički najam koji je nisko oporezovan – govori.

Dodaje kako to stvara velike probleme gradovima po moru koji su i sveučilišni. Kako kaže, nepriuštivost je sve veći problem, posebno lokalnog stanovništva.

– Sve je više mladih koji si ne mogu priuštiti nekretninu – rekla je.

Ističe kako je velika potražnja za stanovima, a ponude nema dovoljno. Građaninu s prosječnim primanjima se nema što ponuditi, naglašava.

– Problem je što građani i mediji ne rade segmentaciju između rabljenih stanova i novogradnje. Visoke cijene u novogradnji, povukle su cijene u rabljenim stanovima. Sada imamo situaciju da prodavatelji rabljenih stanova imaju visoka očekivanja. No, rast cijena se usporio – kaže Mihaljinec Knežević.

Papeš ističe kako je postojalo tržište prije i poslije covida.

– Prije covida udio stranaca u kupnji nekretnine je bio u Hrvatskoj oko 20 posto, a sada je 40 posto – kazao je.

Dodaje kako Hrvatska spada među 30 posto najskupljih lokacija u EU, no kako kaže, priuštivost nije znatno drugačija od ostatka Europe.

– Najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj je Zadar. Morate izdvojiti 17,9 godina svih prihoda kako bi mogli kupiti prosječnu nekretninu, u Dubrovniku je to 16,9. No i u Münchenu se mora raditi 15 godina da si priuštite stan od 100 kvadrata, a u rimu 15,7 godina. Najskuplji su Milano 19,6, Beograd 19,4 – istaknuo je.

Mihaljinec Knežević je kazala kako je naše tržište nekretnina fenomen i ono se često ne ponaša u skladu s makroekonomskim faktorima.

– Ne vidimo drastičan pad cijena kao što je to bilo 2008. i 2009. godine. Tada smo imali veliki fond neprodanih stanova, a sada nekretnina nemamo dovoljno – rekla je.

Dodaje kako se potrošio fond kupaca koji su spremni plaćati previsoke cijene za nekvalitetne nekretnine i najviše u rabljenim stambenim objektima vidimo usporavanje rasta cijena, naglasila je.

– Visoka stopa vlasništva je nasljeđe otkupa stanarskog prava – ističe.

Papeš smatra kako bi država trebala zaštititi od dizanja cijena nekretnina, a Mihaljinec Knežević naglašava kako Hrvatska nema stambenu politiku.

Na pitanje zašto stranci kupuju nekretnine u hrvatskoj, Papeš je rekao kako je na prvom mjestu sigurnost, zatim kvaliteta života, blizina europskih destinacija.

-Mi smo za strance koji kupuju nekretnine best buy destinacija – naglašava.

Papeš govori kako je rađena analiza.

-Uzet je u obzir prosječan stan u Rijeci od 50 kvadrata, u 2004. godini, mogao se kupiti za 65 tisuća eura, a danas taj isti stan vrijedi oko 170 tisuća eura. To je rast vrijednost od 165 posto, a ako se isti stavio u najam moglo se zaraditi još 112 tisuća eura – rekao je.

POSLJEDNJE DODANO: