Više od 10 tisuća godina vuna se striže, prerađuje, plete i nosi, a danas je neželjeni materijal koji zbog nedostatka sustavnog zbrinjavanja postaje ekološka prijetnja. Na otoku Pagu s više od 40 tisuća ovaca, predvođeni članovima udruge “Volim Vlašići” pokušavaju pronaći rješenje projektom V.U.N.A.
Na otoku čipke, soli i sira, ovce su se nekoć uzgajale ponajprije zbog vune. No otkako više nema interesa za pretvaranje runa u korisne predmete, vuna postaje – otpad.
– Ekološki problem, nemamo gdje s vunom, jednostavno stoji po brdima, stoji po štalama. I dobro bi došla bilo kakva inicijativa, svi ovčari će to podržati, rekao je vlasnik OPG-a Antonio Buljanović.
Odbačena, u prirodi se dugo razgrađuje, guši vegetaciju i postaje savršeno stanište za bakterije i glodavce. Pažani sad pokušavaju slijediti primjer krčkih ovčara koji već godinama vunu prikupljaju i šalju na obradu.
– S gradovima i općinama na otoku Pagu u suradnji s udrugama proizvođača paških ovaca i paškog sira pokrenuti prikupljanje vune i da ćemo vunu slati na obradu i vaćati je na Pag, pojasnila je Ana Žunić, predsjednica udruge “Volim Vlašići”.
Jer tada postaje sirovina u upotrebi kojoj je samo mašta granica. Uvjerili smo se i sami u Srednjoj školi Bartula Kašića, koja je i partner na projektu V.U.N.A.
– Imali smo radionice filcanja vune, pletenja s vunom, a i koristili smo vunu u uređenju školskog vrta u gnojenju i malčiranju sadnica, koje su se izvrsno pokazale, preživjele su cijelo ljeto, dakle ta vuna je održala vlagu, rekla je Marija Pećirko, ravnateljica Srednjoj školi Bartula Kašića na Pagu.
Da, vuna je dragocjena i u poljoprivredi, u formi minibriketa ili pak trajnog i otpornog materijala za malčiranje.
– To nam je stvarno važno da bi smanjili ekološko onečišćenje, a isto tako da bi možda vunu brendirali kao ekološki proizvod otoka Paga, rekla je Žunić.
Nadahnuće za to nije trebalo predugo tražiti.
– Puno toga se radilo u ono vrijeme od vune. Mlade generacije nisu jednostavno zainteresirane za ovako nešto, kazala je Marija Radan, članica KUD-a Sveti Jeronim.
No možda promijene odnos prema “bijelom zlatu”, kako se nekad nazivala vuna, kad shvate da u zbrinjavanju te prezrene sirovine leži mogućnost sasvim dobre zarade, piše HRT.