Živimo u vrijeme softvera koji mogu, prema uputama korisnika, sami stvoriti sliku (Open AI-ev softver DALL-E, DALL-E 2, ali i Stable Diffusion, Midjourney, itd.) ili pak napisati tekst bilo kakve naravi (među ostalima se ističe Chat GPT).

Izložba „Matošić_grafika... / Digitalna uljudba“ multimedijalnog umjetnika Jakše Matošića je komentar na ono što se u posljednje vrijeme zbiva u svijetu umjetne inteligencije, ali i onog što okupira ovog umjetnika još od 2011. godine.

Jednako tako, veliki proizvođači kao što je Adobe uvode automatizacije u svoje softvere čime dokidaju potrebu za ručnom doradom fotografija, grafika i videa. Dovoljno je jednom kliknuti mišem i softver sâm učini sve ili barem veći dio posla.

Značajno je da nakon fame koja je uslijedila u rujnu 2022. godine, kada je AI-generirana slika dobila nagradu za najbolje umjetničko djelo u Koloradu, Matošić postavlja pitanje: koja je uloga umjetnika u stvaralačkom procesu? Isto tako, koliko je bitan kustos koji će umjetnička djela predstaviti javnosti? Odnosno, može li umjetna inteligencija zamijeniti oboje ili pak može doći do plodne suradnje? 

Matošić na ovoj izložbi predstavlja niz digitalnih grafika koje su rađene upravo koristeći računalni algoritam te tri multimedijalna rada. Umjetnik počinje od fotografije (tuđe ili nekog vlastitog uratka). U autorskom procesu nazvanom „Iznenadi me“, a kojeg rabi još od 2011., umjetnik naizmjenično koristi algoritam i vlastitu intuiciju. Matošić modificira predložak da bi došao do digitalne grafike. Rezultat je spoj umjetne inteligencije i osobne note koju daje umjetnik, a koju AI sâm ne može dati i koja, u konačnici, i samog umjetnika iznenađuje.

Uz to, jedan od predgovora izložbe, uz onaj kustosice Dore Derado Giljanović, piše i Chat GPT. Matošić istovremeno obavlja intervju s umjetnom inteligencijom i sa živom osobom kako bi istaknuo njihovu razliku u tumačenju njegovih radova i uopće (digitalne) umjetnosti.

Digitalna uljudba je pokušaj pomirenja digitalnog i humanog do te mjere da se umjetnik pita može li djelo proizvedeno u suradnji s umjetnom inteligencijom poprimiti duhovni aspekt. Sami prosudite je li uspješno došlo do pomirenja ili, pak, do još oštrijeg raskola.

Izložba se otvara u splitskom Studiju 21 (Velebitska ul. 66) u srijedu, 15. ožujka 2023. u 20 h. Postav ćete moći razgledati do 2. travnja.

Jedan od najuspješnijih hrvatskih glazbenika u svijetu - pijanist Maksim Mrvica - nakon sjajnih nastupa u Torontu, Vancouveru, Seattleu i Chicagu, završio je svoju Sjeverno američku turneju spektakularnim koncertom u legendarnom 'United Palace' teatru u New Yorku.

-Moram reći da me jako ugodno iznenadila reakcija publike ovdje u Americi. S obzirom da je ovo moja prva turneja ovdje, baš me ugodno iznenadilo kako su jako lijepo reagirali. Dosta su burna publika i atmosfera na koncertima je bila fenomenalna, kazao je Maksim.

Turneja 'The Collection' započela je u rujnu 2022. godine i sadrži više od 70 koncerta od Australije, Azije, Europe do Sjeverne Amerike.

Domaća će pak publika imati još jednom priliku biti dio svjetske Maksimove turneje 'The Collection'.

Nakon dva rasprodana koncerta u Zagrebu, Maksim se vraća u rodni grad Šibenik gdje će 1.srpnja na Tvrđavi Sv.Mihovil sa svojim bendom održati posljednji koncert u ovom dijelu sezone.

Pjesme Splitskog festivala 2023. od 29. svibnja možete poslušati na streaming platformama i radijskim postajama, a uskoro će u prodaji biti i dvostruki CD s novim autorskim skladbama iz Večeri mladih izvođača i Završne natjecateljske večeri.

Album "Splitski festival 2023." sadrži 39 novih pjesama na dva nosača zvuka koje izvode različiti interpretatori, odabrani od strane stručne komisije Splitskog festivala. Ove godine festival pokriva široku paletu žanrova i generacija koji će se predstaviti na splitskim Prokurativama, od popa preko rocka, do predstavnika zabavnog izričaja.

Splitski festival ove godine otvara svoja vrata 23. lipnja, a mladi će se izvođači publici predstaviti 30. lipnja, dok će Završna natjecateljska večer zaokružiti festivalska događanja u nedjelju, 2. srpnja. Tijekom sedam dana događanja na Prokurativama će se izmjenjivati različita domaća i strana imena, a poštivanjem tradicionalnih, stvaraju se i nove umjetničke vrijednosti koje će Splitskom festivalu dati dodatni sjaj. Splitski festival na jednu od najljepših glazbenih pozornica na Jadranu donosi i poznate skladbe u osvježenom ruhu, tradiciju uklopljenu u moderne glazbene izričaje.

Dugogodišnja prisutnost festivala i njegova prepoznatljivost prilika su renomiranim autorima za predstavljanje novih projekata, ali jednako tako izvrsna prilika mladim autorima i izvođačima da se predstave publici i zadobiju njihovo povjerenje.

Vrste stabala odabrane su prema popisu prikladnih koji je pripremio Šumarski fakultet u Zagrebu pa je tako otok od ožujka ove godine bogatiji za šest širokolisnih lipa (Tilia Platyphyllos) uz dječje igralište u Ublima te deset novih čempresa (Cupressus Sepervirens) u proširenju malog, ali impresivnog groblja u Lastovu kojim dominira crkva Sv. Marije u Polju iz 16. stoljeća. Obje su odabrane lokacije na ključnim prometnim pravcima i mjesta čestog zadržavanja gostiju, a vapila su za hortikulturnim uređenjem. 

Stabla su evidentirana u aplikaciji za praćenje sadnje „MapMy Tree“ Evropske agencije za okoliš, a konačni je cilj čitave akcije umanjiti utjecaj ispušnih plinova automobila koji pojačano dolaze tijekom turističke sezone pa time i smanjenje ugljikova otiska nastalog turističkom aktivnošću.

Zajedničko ulaganje HTZ-a, Turističke zajednice Općine Lastovo i same Općine Lastovo, ključno je podržano od strane DVD-a Lastovo koji se brine o tome da mlade sadnice puste čvrsto korijenje u lastovskom tlu. Svako je posađeno stablo označeno propisanom oznakom te opremljeno vrećom za navodnjavanje.

Jedanaest dana dobre hrane, čak šest koncerata, kino na otvorenom, desetak što slikarskih što kulinarskih besplatnih radionica za velike i malene, zabavni kvizovi i natjecanje u spravljanju trogirskih rafiola i sve to uz preko jedanaest tisuća posjetitelja - sve je to samo djelić sadržaja kojim se može pohvaliti ovaj street food festival koji je ovog proljeća održan i u Rovinju i Dubrovniku pod imenom Bavarin i naposlijetku na “domaćem terenu” pod nazivom Babarol.

- Babarol raste i van granica koje sam prvobitno zacrtao i sretan sam što su i drugi gradovi prepoznali kvalitetu sadržaja i hrane koju nudimo i što se u svemu trudimo pronaći i edukativnu i ekološku notu. Planovi za dalje već postoje kako za festivalski koncept tako i neke manje događaje pod kapom branda Babarol - izjavio je direktor festivala Antonio Franić.

Na trogirskom izdanju za posljednji vikend nastupili su Vjeko Ključarić, grupa Pavel, radionice s malenima imale su Anamarija Asanović i Goge Milaković a sve je završilo s fenomenalnim koncertom Marije Mirković i Alke Vuice koje su dupkom ispunile plato iza Kule Kamerlengo.

Kad ćemo opet? Ostaje nam pričekati a do tada neka vas griju uspomene na ovogodišnji Babarol i fotografije koje potpisuje Franko Kelam.