Novi udarac za Plenkovića: HDZ bilježi najlošiji rezultat u trećem mandatu, raste nezadovoljstvo građana

Veliko nezadovoljstvo postupanjem s opasnim otpadom je unijelo novu dinamiku na političku scenu u našoj zemlji. To pokazuju rezultati redovnog mjesečnog istraživanja CRO Demoskop koje je provedeno početkom rujna (1.-3. rujna).

Da su izbori provedeni početkom ovog mjeseca unatoč padu izborne podrške HDZ bi i dalje bio uvjerljivi relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka HDZ je zabilježio izbor od 25,3 posto (u odnosu na 27 posto iz posljednjeg istraživanja u srpnju).

Ovo je ujedno i najslabiji rezultat HDZ-a u trećem mandatu premijera Plenkovića, odnosno od travnja 2024. godine. Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 20,5 posto (prema 21,5 posto koliko je zabilježeno u srpnju). I ova stranka bilježi rekordno nisku izbornu podršku u tekućem mandatu, piše RTL.

Most i Možemo! bilježe rast

Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 12,9 posto (prema srpanjskih 12,2 posto). Most je na četvrtom mjestu sa 9,5 posto podrške (u odnosu na 7,7 posto iz prethodnog mjerenja). Na petom je mjestu s 1,8 posto izbora stranka Drito bračnog para Raspudić, dok je šesti Domovinski pokret koji bilježi 1,6 posto podrške.

Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio „uzimaju“ HDZ i SDP (45,8 posto birača). U ovomjesečnom su mjerenju dvije stranke u blagom „plusu“ (Most +1,8 i Možemo +0,7 postotna boda), a preostale su četiri u „minusu“ (HDZ -1,7 postotnih bodova; SDP –1,0; Drito -0,5; DP -0,5 postotnih bodova).

Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 1,5 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza stranaka iznad 1 posto podrške je stranke Domino (1,4 posto), a slijede Centar i Pravo i pravda (obje po 1,1 posto) te IDS i NP Sjever po 1,0 posto.

U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: HNS (0,9 posto), Hrvatski suverenisti i HSU (obje po 0,8 posto), HSS (0,7 posto), HSLS (0,4 posto) i Fokus (0,3 posto). Manje od 0,3 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 2 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,9 posto neodlučnih (u usporedbi s 16,8 posto iz srpnja).

Milanović i Plenković na vrhu najpozitivnijih

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 23 posto ispitanika (u odnosu na 24,8 posto iz srpnja). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 15,6 posto (prema 16,8 posto iz prošlog mjerenja u srpnju).

Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 4,1 posto (prema prethodnih 4 posto). Četvrto mjesto s izborom od 3,8 posto drži Marin Miletić (u srpnju 2,3 posto), peti je izbor Ivana Kekin s 2,9 posto (prema lsrpanjskih 3,1 posto). Dalje slijede Dalija Orešković (2,7 posto), Nikola Grmoja (2,5 posto), Ivan Anušić (2,2 posto), Sandra Benčić (1,6 posto) i Biljana Borzan (1,5 posto).

Među deset najpozitivnijih političara predsjednici su četiri stranke (HDZ, Možemo, Most i DOSIP), dok se predsjednici SDP-a, Drito i DP-a nisu „ugurali“ u top 10 pozitivnih političara. Pri tom je predsjednik vodeće oporbene stranke tek na 15. mjestu s izborom od svega 0,9 posto.

Ljestvica najnegativnijih

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 37,3 posto (u odnosu na 34,3 posto iz srpnja), dok je na drugom mjestu predsjednik Milanović s izborom od 12,3 posto (u srpnju 12,5 posto).

Zagrebački gradonačelnik i supredsjedatelj platforme Možemo! je na trećem mjestu s izborom od 5,6 posto (prema 6,3 posto iz srpnja). Na četvrtom je mjestu druga supredsjedateljica platforme Možemo Sandra Benčić s izborom od 2,5 posto (jednako kao i u srpnju), a slijedi predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 2,3 posto (prema 3,7 posto u srpnju).

Šesti izbor na ovoj ljestvici je Milorad Pupovac s 2,1 posto, a za vrat mu pušu Dalija Orešković (1,8 posto), Hrvoje Zekanović (1,6 posto), Siniša Hajdaš Dončić i Andrija Mikulić (po 1,4 posto izbora).

Smjer kretanja zemlje

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom rujna podupire 17,5 posto građana (prema 20,2 posto iz srpnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 74,6 posto (prema 70 posto u srpnju).

Kakav je smjer zemlje ne zna 7,9 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 55,4 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina značajno slabija i iznosi 23,4 posto. Glasači oporbenih stranaka su kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 10,9 posto; Most 2,7 posto; Možemo 0,9 posto; Drito 0 posto).

Ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,08 (prema 3,07 iz prethodnog mjerenja u srpnju). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,97), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,23), Mosta (3,02), Drito (2,89), DP-a (2,64) i HDZ-a (2,32).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,16 (prema 2,11 iz srpnja). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,0 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,69.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (prema prošlih 2,28), što je ujedno i najniža ocjena za rad Vlade u posljednjih godinu dana. Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,81), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,38; Drito 1,89; Most 1,67; SDP 1,73; Možemo 1,55), piše RTL.

Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u dvadeset i osmom mjesecu trećeg mandata podržava 25,7 posto ispitanika (u srpnju 27,6 posto).

Opasni otpad najvažnija tema proteklog mjeseca

Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana bila je afera s opasnim otpadom u Lici i drugim dijelovima zemlje i to za 40,4 posto ispitanika. Ovaj je rezultat temu otpada smjestio u top 30 događaja od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine.

Težinu ovom događaju daje i spoznaja da je na drugom mjestu također jedna vrlo važna tema, požar u Omišu i okolici koja je izbor 27,9 posto građana.

Toplinski val u Hrvatskoj i Europi je najvažnija tema s 5,4 posto izbora. Stara poznata tema – inflacija i hrvatski neslavni rekord – je na četvrtom mjestu s 3,5 posto izbora. Izvanredna sjednica Sabora na zahtjev predsjednika Milanovića je najvažniji događaj za 3,0 posto ispitanika. Dalje slijede rast cijena goriva (2,9 posto izboda), veliki uspjesi hrvatskih sportaša (boks, atletika, gimnastika, plivanje, mladi vaterpolisti…) s 2,8 posto.

Iznad 2 posto izbora su sljedeće teme: Thompsonov koncert u Vukovaru (2,4 posto), uhićenje 4 osobe zbog podmetanja požara kod Zadra (2,2 posto), sukob na Bliskom istoku, pregovori o rješenju sukoba (2,0 posto), potvrđen virus Zapadnog Nila i u Hrvatskoj (2,0 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.

Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika CATI metodom (telefonski).

Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±3,04% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,53%) uz razinu pouzdanosti od 95%.