Naše (nekad) najčišće more plaća cijenu masovnog turizma

Hrvatsko more godinama je slovilo kao jedno od najčišćih u Europi, no posljednji podaci pokazuju da se taj status polako počinje narušavati. Iako je Jadran i dalje među najkvalitetnijima u Europskoj uniji, stručnjaci upozoravaju da trend pogoršanja traje već šest godina i da bi mogao imati ozbiljne posljedice, ne samo za okoliš nego i za turizam, jednu od najvažnijih grana hrvatskog gospodarstva.

Prema posljednjem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska je pala s trećeg na peto mjesto po udjelu mora izvrsne kakvoće za kupanje. Novo izvješće očekuje se kroz nekoliko tjedana, a znanstvenici strahuju da bi moglo potvrditi nastavak negativnog trenda, piše Index.

Dr. sc. Slaven Jozić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo pojašnjava kako se konačna europska ocjena temelji na podacima iz posljednje četiri sezone kupanja, zbog čega sporije reagira na promjene.

– Po godišnjoj ocjeni, koja bolje pokazuje aktualni trend, udio mora izvrsne kakvoće smanjuje se neprekidno od 2021. godine, a 2026. dosegnuo je najnižu vrijednost još od 2009. godine – upozorava Jozić.

Iako podaci ne znače da je Jadran ozbiljno onečišćen, pokazuju da je pritisak na obalu sve veći. Kakvoća mora prati se prema prisutnosti bakterija poput E. coli i crijevnih enterokoka, koje ukazuju na fekalno onečišćenje i probleme s otpadnim vodama.

Najproblematičnijim područjima stručnjaci ističu Kaštela i riječku Kantridu, gdje se godinama bilježe povećani pritisci onečišćenja. U sklopu projekta EUROBATH, koji je trajao od 2021. do 2023. godine, znanstvenici su analizirali 25 plaža duž hrvatske obale.

– Neke izvore onečišćenja relativno je lako locirati, što znači da bi ih se moglo i sanirati. No postoje i složeniji slučajevi, poput Kantride, gdje dio onečišćenja dolazi podzemnim vodama pa je teško odrediti njegovo podrijetlo – objašnjava Jozić.

Jedan od glavnih razloga sve većeg pritiska na more stručnjaci vide u masovnom turizmu. Hrvatska tijekom ljetnih mjeseci prima višestruko više ljudi nego što ima stanovnika, dok kanalizacijski sustavi, pročistači i infrastruktura u mnogim obalnim mjestima nisu prilagođeni tolikom opterećenju.

Posebno se upozorava na nekontrolirana ispuštanja otpadnih voda, ilegalne ispuste i neadekvatne septičke jame čiji sadržaj završava u moru preko potoka ili podzemnih voda.

Velik izazov predstavlja i nautički turizam. Hrvatski Jadran jedna je od najvećih charter destinacija na svijetu, a broj marina, vezova i plovila posljednjih godina snažno raste. Stručnjaci upozoravaju kako dio brodica i jahti i dalje ne prazni crne tankove na propisan način, unatoč jasnim pravilima.

Osim otpadnih voda, dodatni problem predstavljaju gorivo, kemikalije iz zaštitnih premaza plovila te sidrenje koje oštećuje morsko dno, posebno livade posidonije – ključne morske cvjetnice koja prirodno pročišćava more i stvara kisik.

Znanstvenici upozoravaju i na posljedice sve intenzivnijeg nasipavanja i betoniranja obale radi širenja turističkih sadržaja, čime se uništavaju prirodna staništa važna za očuvanje ekosustava.

Dodatni pritisak stvaraju i kruzeri koji tijekom ljeta u Split, Dubrovnik i druge gradove dnevno dovode tisuće turista te proizvode ogromne količine otpada i otpadnih voda.

Na sve se nadovezuju i klimatske promjene. Više temperature mora pogoduju razmnožavanju bakterija i pojavi cvjetanja algi, dok ekstremne oborine dodatno opterećuju kanalizacijske sustave.

Stručnjaci upozoravaju da stanje još nije alarmantno, ali naglašavaju kako bi ignoriranje negativnih trendova dugoročno moglo ozbiljno ugroziti jedan od najvrjednijih hrvatskih resursa – čisto more na kojem se velikim dijelom temelji i domaći turizam.