Mali iznajmljivači digli glas protiv Vlade, Glavina poručio: ‘Prosvjedi su neutemeljeni’

Zbog najavljenog dizanja paušala iznajmljivačima i obrtnicima, Udruga Glas poduzetnika s partnerima je prikupila 30 tisuća potpisa kojim se protive takvoj ideji. Smatraju da se proračunski manjkovi ne bi trebali pokrivati dodatnim nametima na male poduzetnike i samostalne djelatnosti. Od Vlade traže da se nijedan porez i davanje državi na godišnjoj razini ne poveća više od 10 posto te da ih se uključi u razgovore kad se raspravlja o novim obvezama. U protivnom najavljuju prosvjed.

–Cijela ova reforma usmjerena je prema najmanjima i najslabijim. Ovakvo povećanje paušala primarno pogađa one iznajmljivače s najmanjim primanjima, ali i širu zajednicu, sve obrtnike od kojih ti iznajmljivači žive i sve obrtnike s kojima oni rade. Država iz meni nepoznatih razloga preferira zatvorene hotelske resorte gdje gosti neće imati nikakav kontakt s gradom i mjestom u kojem se nalaze, a i ne samo to, nego i taj novac koji iznajmljivači zarađuju ostaje u zajednici, kaže Vedran Tomić, predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače, piše RTL Danas.

A evo što je reporterki Katarini Brečić odgovorio ministar turizma Tonči Glavina. 

Trideset tisuća potpisa u turizmu da im ne dižete paušale po krevetu – hoćete li ih poslušati? 

Pa mi vodimo u kontinuitetu razgovore sa svim strukovnim udruženjima, konkretno i predstavnicima iznajmljivača koji su nama i u raznim tijelima i u radnim skupinama. Razgovarat ćemo, naravno. Kao što je i potpredsjednik Vlade, ministar financija, već to danas i najavio.

Znači postoji opcija da se odustane od tog dizanja paušala u turizmu? 

Ne, govori da ćemo razgovarati. 

‘Prosvjedi su potpuno neutemeljeni’

Ali oni najavljuju prosvjede. 

Mislim da je to u potpunosti neutemeljeno. I da malo pojasnim našim gledateljima, jako je bitno da se razumije što se trenutno predlaže. Prvo, sve mjere koje se predlažu nisu u ovoj godini nego stupaju na snagu tek s 1.1. sljedeće godine. Drugo, povećanje paušala o kojem se govori u turizmu se odnosi na isključivo najrazvijenije turističke regije, gradove i općine, dakle one koji imaju najveću popunjenost i koji imaju najveće prihode.

Od 556 gradove i općina u Hrvatskoj, ništa se ne mijenja za njih čak 461. Čak i u nekima najrazvijenijima, nabrojat ću neke – koji su već donijeli odluke koje su iznad ovog zakonskom minumuma – od Dubrovnika, dubrovačkog primorja, Korčula, Splita, Visa, Rogoznice, Makarske, Starog grada, Sutivana, Rijeke, Pule, Zagreba, Varaždina i tako dalje – za jedan dobar dio njih se ne mijenja ništa i ovaj sastavni dio antiinflacijskih mjera…

Doći ćemo do toga. Prvo nam recite, je li vas ministar financija šokirao kada je najavio novo dizanje paušala u turizmu? 

Što mislite, da se to donosi na taj način? 

Vidjeli smo Vašu prvu izjavu nakon što se doznalo za to pa ste rekli ‘Pitajte ministra financija’. 

Ne, ja sam pustio da ministar financija iskomunicira prvi što je logično i normalno. Mi kao Vlada donosimo odluke, kao Vlada se itekako konzultiramo, jako puno razgovaramo, radimo analize i zajedno donosimo odluke.

I vi sto posto stojite iza te odluke? 

Naravno. 

Objasnite, kako je to točno antiinflacijska mjera? 

U vremenima krize potrebno je više solidarnosti. A profit mora imati mjeru. Dakle, ove mjere između ostaloga imaju i cilj da pomognu onima najranjivijima i sa ukidanjem poreza na dohodak umirovljenicima oni će biti najveći dobitnici…

Ne, konkretno paušal po krevetu. Ove neke stvari možemo se složiti da jesu antiinflacijske, ali da je dizanje poreza na nešto antiinflacijska mjera…

Teza da je to povećanje prihoda, prvo, to nisu prihodi države. Dakle, porezni paušali su u potpunosti prihodi gradova i općina. Gradovi i općine donose odluku o visini paušala. Dakle, Vlada svojim aktima propisuje samo zakonski minimum i zakonski maksimum.

Ovdje se radi o promjeni isključivo u ovoj donjoj granici zakonskog minimuma za najrazvijenije gradove i općine u Republici Hrvatskoj. Na taj način se vrlo jasno targetira tamo gdje je najveći broj dana rada i gdje su najveći prihodi.

Ali niste mi baš rekli zašto je to antiinflacijska mjera. Predstavljena je u sklopu tog paketa. 

Ovo je jedan od paketa mjera. Oni imaju za cilj da na određeni način, kao što je to najavio i ministar financija, djeluju da ohlade gospodarstvo odnosno, gospodarsku aktivnost, ekonomiju ako hoćete, ali isto tako, ovo možete slobodno nazvati na određeni način i mjerom turističke politike jer, kao što znate, kada smo donosili prve velike značajne izmjene propisa vezano za porez, porez na nekretnine, prije godinu i pol dana, i tada smo tvrdili da se ništa negativno neće dogoditi. Čak naprotiv, dobili smo ono što smo željeli, a to je da iznajmljivači danas po broju popunjenosti dana rade bolje nego su ikad radili još od 2018.

Istodobno, da imamo značajno povećanje novih ugovora, preko 20 posto ugovora o dugoročnom najmu, dakle naše destinacije se ne prazne. Za usporedbu, zaustavili smo apartmanizaciju hrvatske obale, stvaramo sve preduvjete za cjelogodišnji turizam..

Ok, rekli ste da stojite iza te odluke. 

I ova mjera je bitna, da bude solidarna i da unese jedan pravedniji porezni tretman.

‘Mi moramo braniti lokalno stanovništvo’

Čuli smo maloprije izjavu iz inicijative Spasimo male obiteljske iznajmljivače, kažu, država preferira zatvorene hotelske resorte gdje prihodi odlaze iz Hrvatske za razliku od iznajmljivača. Preferirate li?

To može reći netko tko je izrazito zlonamjeran ili potpuno neupućen u Hrvatski turistički proizvod i strukturu naše smještajne ponude. Neka mi gospodin nabroji koji su to resorti u Hrvatskoj koje mi imamo takvog tipa, upravo suprotno.

Hrvatska stvara i ima jedan turistički proizvod, dakle smještajne strukture gdje su nama gosti u potpunosti integrirani u naše lokalno stanovništvo i upravo zbog toga mi moramo braniti lokalno stanovništvo.

Turizam je izvanredan skup gospodarskih djelatnosti koji razvijaju i djeluju na razvoj cijelog niza gospodarskih djelatnosti, ali se s time mora upravljati. I moramo priznati kada moramo donositi odluke da su one ispravne odnosno, moramo gledati cilj širi od zarade samo nekog individualnog pružatelja usluga. Od turizma ne žive svi u ovoj državi. A kvaliteta života naših građana je jako bitna. 

‘Mnogi su spustili cijene smještaja’

Je li itko spustio cijene? Poslali ste apel, 10 do 15 posto spuštajte, je li itko poslušao? 

Ja sam se referirao prije nekoliko dana, iskoristit ću i sad priliku da se zahvalim pružateljima usluga u smještaju primarno – i tu uključujem i privatne iznajmljivače, hotelijere, kampove – jer vidljivo je da su mnogi, mi to pratimo na dnevnoj bazi, reagirali da su cijene smještaja spustili.

Gdje se to vidi? Nije se nitko pohvalio.

Dobro, to što se nisu pohvalili, ali tko želi može to malo pogledati, neka ode na web stranice pružatelja usluga smještaja, neka ode na njihove društvene mreže, neka pogledaju web stranice gdje se prodaju paket aranžmani, jako puno akcija, jako puno popusta u sedmom i osmom mjesecu, mislim da je to jako bitno. Sada bi bilo dobro da se to nekako prenosi dalje i na sve druge dionike u lancu vrijednosti.

Je li Jadran preskup?

Pa, mislim da će na to najbolje odgovoriti naši turistički rezultati i vjerujem da sa adekvatnim akcijama koje trebamo napraviti, na koje smo pozvali, itekako možemo odraditi dobru i kvalitetnu turističku godinu. Mislim da je to nužno jer mi smo, kad smo poslali ovaj apel, to je itekako utemeljeno.

I na podlogama i na informacijama koje imamo i mislim da je bilo jako potrebno da jednu marketinšku poruku pošaljemo prema našim tržištima, da Hrvatska radi dodatne napore, i Hrvatska ih uistinu radi u kategoriji smještaja. Sada bi bilo dobro da to prenesemo i na trgovine, ugostitelje, prijevoz.