Mediteranski dan obale: Brojni stručnjaci okupljaju se u Splitu kako bi potaknuli regionalnu akciju zaštite obale Mediterana

Ove godine, na Mediteranski dan obale, UN-ov akcijski
plan za Mediteran (MAP) obilježava 40. godišnjicu jedne od svojih sastavnica –   “Centra za upravljanje obalom“ (poznatog po
engleskoj kratici PAP/RAC). Tijekom proteklih 40 godina, PAP/RAC je bio ključnokoordinacijskotijelo
za zaštitu obala Mediterana. Devet mediteranskih zemalja i EU već su
ratificirale Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem (ICZM) kojim
se, među ostalim uspostavlja zaštitna zona od 100 metara kojom bi se zaustavilo
degradiranje mediteranskog obalnog područja, od kojega je 40% već pokriveno
strukturama koje je izgradila ljudska ruka.

Taj sedmi po redu protokol
Barcelonske konvencije o zaštiti okoliša u mediteranskoj regiji stupio je na
snagu 2011. godine i postao pravno obvezujući instrument kojim su se zemlje
obvezale na održivo upravljanje i korištenje obalnih područja.

U povodu Mediteranskog dana obale brojni će
se stručnjaci 25. rujna 2018. okupiti u Splitu gdje je smješten PAP/RAC,  jedan od šest regionalnih centara UN-ovog
Mediteranskog akcijskog plana (MAP). Sudionici skupa su predstavnici
Ujedinjenih naroda i mediteranskih zemalja, znanstvene zajednice, udruga i
ostalih sastavnica civilnog društva. Oni će raspravljati o uspjesima i
nedostacima upravljanja mediteranskim obalnim područjem, kao i o novim
okolišnim i razvojnim izazovima koji iziskuju ambicioznije i hitno djelovanje.

Sredozemno more jedno je od najcjenjenijih
svjetskih mora, dom velike biološke raznolikosti, sa 17 posto poznatih morskih
sisavaca prisutnih na području koje pokriva manje od 1 posto svjetskih oceana.
Sredozemno more također igra važnu ulogu u gospodarstvu zemalja koje ga
okružuju te je važan izvor zapošljavanja. Procjenjuje se da u sektoru ribarstva
i marikulture radi 420.000 ljudi, dok ih je još 550.000 zaposleno u pomorskom
prometu. Obale Sredozemnog mora zaslužne su za 30 posto ukupnih svjetskih
turističkih dolazaka.

No, ovaj se gospodarski rast dogodio na štetu
okoliša, a baština i resursi doživjeli su progresivno propadanje tijekom
desetljeća, s time da pritisci od strane čovjeka postaju sve intenzivniji, a
pridružuju im se i utjecaji klimatskih promjena. Danas u mediteranskim zemljama
jedna od tri osobe živi u obalnim područjima, a većina ih je koncentrirana u
velikim gradovima. Dok gradovi zauzimaju samo tri posto Zemljine površine,
troše preko 75 posto prirodnih resursa.

Međutim, stručnjaci ponavljaju kako se
gospodarski rast i zaštita Mediterana mogu i moraju usuglasiti, a upravo će to
biti i središnja tema Mediteranskog dana obale 2018.

Mediteran se nalazi na raskrižju tri
kontinenta, Afrike, Azije i Europe. Pravu je razliku moguće postići samo ako
vlade budu djelovale žurno, zajedno i s većom ambicijom prema održivom
korištenju Mediterana”. – najavio jeGaetano Leone, koordinator MAP-a.

– Važna prekretnica u usklađivanju politika koje
se tičumediteranskog obalnog područja desila se upravo donošenjem Protokola čije
odredbe trebaju pomoći zemljama regije da ostvare viziju i ciljeve koje su
zacrtale za dobrobit svih nas i onih koji će doći nakon nas: preokrenuti
negativne trendove i osigurati prostor koji je ugodan za življenje,
produktivan, jedinstven i atraktivan. Uloga PAP/RAC-a kao koordinatora provedbe
Protokola u cijeloj mediteranskoj regiji izuzetno je velika i odgovorna. –
izjavila je Željka Škaričić, ravnateljica PRP/RAC centra u Splitu.