AZOP: Govor mržnje na internetu je pošast suvremenog društva

Govor mržnje i grupe mržnje na internetu postale su pošast suvremenog društva, pa je povodom 10.
godišnjice djelovanja Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP)
pozvala građane da djeluju protiv netrpeljivosti i povrede privatnosti
na mreži, a tom apelu pridružili su se MUP, CARNet i Hrvatsko novinarsko
društvo (HND).

“Facebook profili gdje se objavljuju
fotografije bez dozvole i različiti komentari na kojima se ‘lajkovi’
skupljaju kao nekad markice ili značke, zloćudna su bolest društva”,
rekla je zamjenica ravnatelja AZOP-a Dubravka Dolenc i upozorila kako se
šutnjom, podržavanjem i neprijavljivanjem počinitelja podupire govor
mržnje.

Podsjetila je da AZOP surađuje s MUP-om na uklanjanju lažnih ili
štetnih Facebook profila ocjenivši “ciničnim i licemjernim” što se
vrijeđanje opravdava slobodom govora.

“Svatko u svom okruženju mora djelovati protiv netrpeljivosti i
povrede privatnosti na Internetu”, naglasila je Dolenc rekavši kako su
građani tijekom 10-ak godina prepoznali AZOP kao mjesto gdje se mogu
obratiti u slučaju ugroze ili povrede privatnosti.

Govorom mržnje na internetu posebno su pogođena djeca, a svoja
traumatična iskustva s javnošću su podijelili osnovnoškolac kojeg su na
Internetu vrijeđali zbog debljine, nazivajući ga “debelom svinjom”, i
srednjoškolka koju su proglasili djevojkom lakog morala.

Njihova pisma pročitali su glumac Igor Mešin i pjevačica Maja
Vučić
koji su, zajedno sa Gabi Novak i Đanijem Stipaničevim, ambasadori
privatnosti.

Zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković upozorio je
da internet, koji je već odavno ušao u sve sfere života, briše
društvene kočnice, a anonimnost pruža osjećaj da se može kršiti
socijalne norme i proći nekažnjeno, pa je sve više takvih kaznenih djela
i prekršaja.

Samo tijekom četiri mjeseca policija je, kaže, zaprimila 272
prijave zbog neprimjerenog sadržaja na Internetu, najčešće na Facebooku.
Naveo je kako policija rješava sve te slučajeve ali im je važnije
preventivno djelovanje, kako se neprimjereni sadržaji ne bi ni
pojavljivali na Internetu jer se “teško mogu izbrisati duševni ožiljci
koji mogu ostati za cijeli život”.

Prema podacima CARNet-a, svega 10 posto osnovnoškolaca i četiri
posto srednjoškolaca ne služi se Internetom. Premda je 20 posto učenika
imalo loša iskustva na Internetu jer su “prijatelji” o njima pisali
uvredljivo i zlobno, trećinu njih uopće ne zanima kako se zaštititi, a
najviše zamjerki imaju na sporo otvaranje stranica.

Voditeljica projekata za istraživanje i razvoj e-učenja CARNet-a
Renata Ivanković apelirala je na podizanje digitalne kulture u društvu.
Napomenula je da su nastavnici nakon edukacije rado obradili temu
sigurnosti na Internetu (njih 35 posto), a roditeljima je poručila kako
trebaju voditi računa s kim se djeca druže u stvarnom svijetu, ali i
online.

Poručivši da slobodu govora treba jasno razdvojiti od govora
mržnje, predsjednik HND-a Zdenko Duka upozorio je kako je govor mržnje
najučestaliji na internetskim medijima, i to u anonimnim komentarima na
portalima, te izrazio bojazan da hrvatska javnost još uvijek nije
dovoljno senzibilizirana kako bi dokazane rasiste isključila iz javnog
života.

POSLJEDNJE DODANO: