U srijedu bi trebalo biti jasno hoće li prvi put u
hrvatskoj povijesti suci stupiti u štrajk. Tada se, naime, sastaje radna
skupina za izmjenu Zakona o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika. S jedne
strane će se naći zahtjevi sudaca, a s druge ponuda Ministarstva pravosuđa i
uprave. Zasad je poznato da Ministarstvo planira povećanje plaća sudaca i
tužitelja te da bi ono u najvećem postotku obuhvatilo općinske suce i tužitelje
koji su u prosjeku plaćeni samo 1670 eura neto. Njima bi se plaće povećale za
više od 300 eura, odnosno 22 posto, i to od rujna, piše Jutarnji list.
Udruga hrvatskih sudaca (UHS) smatra da to nije
dovoljno i traži povećanje od 1300 eura. Ističu da osnovna plaća suca prvostupanjskog
suda ne smije biti manja od plaće bilo kojeg sudskog savjetnika na Vrhovnom
sudu, što znači da neto plaća mora biti 3000 eura. Taj iznos objašnjavaju
podatkom da je plaća suca prvog stupnja bila 2000 njemačkih maraka, što bi
danas bio ekvivalent iznosu 2000 eura, ali su u međuvremenu troškovi života
porasli 50 posto.
-Tražena plaća mora biti isplaćena do 1. lipnja
2023., a cjeloviti zakon kojim će se urediti plaće, mirovine i druga
materijalna prava sudaca mora biti donesen do 1. listopada 2023.,
zaključak je UHS-a usvojen 31. ožujka na zboru Udruge u Dubrovniku. Ne udovolji
li Vlada zahtjevu, suci najavljuju mjere upozorenja, odnosno bijeli štrajk.
Organizirat će, kažu, prosvjed na Markovu trgu u Zagrebu, prvostupanjski suci
radit će samo na hitnim predmetima, a drugostupanjski suci neće otpremati
odluke.
Premda nisu svi suci članovi UHS-a, svi stoje iza
zahtjeva koje je UHS formulirao i adresirao prema nadležnome Ministarstvu. Osim
toga, sudačka udruga je prije tjedan dana pismeno zatražila sastanak s
premijerom Andrejem Plenkovićem kako bi se potpuno razjasnilo o čemu je riječ.
Suci imaju kratkoročne zahtjeve, no s premijerom žele dogovoriti dugoročnu i
sveobuhvatnu strategiju pristupa plaćama u pravosuđu.
Kada je riječ o sudačkim plaćama, sudac Vrhovnog suda
i predsjednik UHS-a Damir Kontrec kaže kako je ideja da suci prvog stupnja
napreduju kao i suci drugog stupnja u platnim razredima i da se unutar njih
vidi napredovanje te da oni koji ne žele ići na viši sud i raditi na drugačiji
način, imaju osigurane primjerene plaće i da su motivirani ostati prvostupanjski
suci.
– Sada se događa da kada imamo natječaj za Županijski
sud u Zagrebu, na dva ili tri mjesta aplicira stotinjak sudaca. Suci koji više
vole rad sa strankama, odgovara im izlazak na teren i način rada na prvom
stupnju često zbog plaće apliciraju za mjesta u drugom stupnju – kaže Kontrec i
dodaje da u svijetu postoje sustavi koji razlikuju više platnih razreda i u
prvom stupnju.
– Vlada se dogovara s liječnicima, javnim službama,
državnim službama, pa vjerujem da nije problem razgovarati i o materijalnom
statusu oko 2500 pravosudnih dužnosnika – kaže predsjednik UHS-a.
Napominje kako se i prošle godine otvaralo pitanje
sudačkih plaća, ali je tada bilo rečeno da najprije treba pokazati radne
rezultate. Navodi kako su sudovi prošle godine riješili 53.000 spisa više nego
prije, da su rezultati dobri, da su ostvareni u teškim uvjetima te da nema
razloga da se sada ne riješi i pitanje plaća.
Plaće, međutim, nisu jedini razlog nagomilanog
nezadovoljstva. U zaključcima UHS-a se spominje povećanje plaća svih službenika
kako bi sudovi mogli funkcionirati te adekvatno informatičko opremanje sudova.
Iznimno niske plaće službenika, zapisničara i drugih
već dulje vrijeme su uzrok odljeva kadra, što dovodi do toga da sucima više
nema tko pisati zapisnike.
– I mi na Vrhovnom sudu imamo problem s tim. Imamo
između 600 i 700 spisa koje smo završili, ali ih ne možemo otpremiti zbog
nedostatka kadra. Nema službenika koji bi radili za 4000 kuna, odnosno 530
eura, i zato imamo zastoj s otpremom spisa – kaže Kontrec, napominjući kako je
nedavno jedna službenica s Vrhovnog suda otišla u Vatrogasnu zajednicu gdje je
dobila veću plaću, a nekoliko ih je otišlo u Hrvatsku odvjetničku komoru.
S identičnim problemima u odnosu na plaću, ali i
nedostatkom službenika suočavaju se i u Državnom odvjetništvu, no tužitelji su
utoliko u nepovoljnijoj situaciji jer su hijerarhijska organizacija u kojoj
tužitelju svaku aktivnost treba odobriti nadređeni i nemaju svoju udrugu kao
suci. Ipak, državni odvjetnici masovno potpisuju podršku sucima u zahtjevima
upućenima Ministarstvu.
U neslužbenim razgovorima sa sucima redovito se
spominje potez krčkog suca Antona Hlače koji je odgodio ročište obrazlažući to
stanjem zlovolje u koje ga je doveo iznos plaće za ožujak. Svi se slažu da je
Hlače kao nitko dosad uspio skrenuti pažnju na položaj prvostupanjskog suca, prenosi Jutarnji list.