Ivana Marković: “Sanacija Kupinovice počela, Brač ne može čekati Lećevicu”

Na odlagalištu komunalnog otpada Kupinovica u Supetru provodi se prva faza sanacije, vrijedna više od 3,9 milijuna eura. Riječ je o iznimno važnom projektu za cijeli otok Brač, budući da se na Kupinovici odlaže miješani komunalni otpad sa svih osam otočnih jedinica lokalne samouprave.

Ugovori su potpisani u rujnu 2026. godine, nakon što je Vlada Republike Hrvatske dala suglasnost na dodatak ugovora o sufinanciranju projekta. Vlada i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osiguravaju ukupno 90 posto potrebnih sredstava.

Grad Supetar još je 2016. godine imao pripremljenu projektnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu, no realizacija projekta godinama je bila odgađana. Danas se sanacija provodi, a dokumentacija za drugu fazu već je pripremljena.

– Nakon godina pripreme i administrativnih prepreka, sanacija Kupinovice konačno se provodi. Međutim, time ne rješavamo trajno pitanje odlaganja otpada na Braču. I nakon uređenja nove odlagališne plohe imat ćemo ograničene kapacitete, a Županijski centar za gospodarenje otpadom Lećevica još uvijek nije započeo s radom.

Na Braču, u okviru postojećih zakonskih ograničenja, nemamo drugu lokaciju za odlaganje miješanog komunalnog otpada. Ako se kapaciteti Kupinovice popune prije otvaranja Lećevice, suočit ćemo se s ozbiljnim problemom zbrinjavanja otpada i mogućim značajnim povećanjem troškova za naše građane – upozorila je gradonačelnica Supetra i saborska zastupnica SDP-a Ivana Marković.

Istaknula je kako svih osam otočnih jedinica lokalne samouprave kontinuirano razgovara o zajedničkim rješenjima te da su u posljednjih šest mjeseci održana dva sastanka s predstavnicima Fonda za zaštitu okoliša. Razgovara se i o uspostavi zajedničkog sustava gospodarenja biootpadom na razini otoka.

– Zato apeliram i na sve stanovnike Brača da ozbiljno shvate važnost odvajanja otpada. Svaka tona koju odvojimo znači dulji vijek trajanja Kupinovice. To nije samo pitanje zaštite okoliša, nego i buduće cijene gospodarenja otpadom koju ćemo svi plaćati.

Više od dvadeset godina čekanja Lećevice gradovi i općine ne mogu sami

Marković upozorava kako je problem Kupinovice dio mnogo šireg problema gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

– Više od dvadeset godina slušamo najave o izgradnji Lećevice. Mijenjali su se župani, ministri, direktori i rokovi, a centar još uvijek nije u funkciji. Za to vrijeme postojeća odlagališta dolaze do granica svojih kapaciteta, a gradovi i općine prisiljeni su tražiti privremena rješenja.

Gradovi mogu nabavljati spremnike, graditi reciklažna dvorišta i organizirati odvojeno prikupljanje otpada. Ali što nakon što taj otpad prikupimo i razvrstamo? Bez regionalnih centara, sortirnica, kompostana, postrojenja za obradu otpada i razvijenog tržišta sekundarnih sirovina nema cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Na to je još 2023. godine upozorio i Ustavni sud Republike Hrvatske, odlučujući upravo povodom postupka koji je pokrenuo i Grad Supetar. Sud je razmatrao posljedice zatvaranja odlagališta prije uspostave regionalnih centara te utvrdio da je Ministarstvo dužno osigurati odgovarajuću obradu otpada koji se preusmjerava na druga odlagališta. Podsjetio je i na obvezu države da uspostavi odgovarajuću mrežu postrojenja za gospodarenje otpadom.

Ne možemo od gradova i općina očekivati rezultate sustava koji država i županije nisu dovršile, niti odgovornost za kašnjenje Lećevice prebacivati na lokalnu samoupravu i građane. Danas posljedice takvog upravljanja osjećaju Split i okolni gradovi i općine, a opravdano strahujemo da bi se s istim problemom mogao suočiti i Brač.

Prema podacima iz nacionalnih planova gospodarenja otpadom, za razdoblje od 2017. do 2028. godine planirana su ulaganja od ukupno 2,9 milijardi eura. Od jedanaest predviđenih centara za gospodarenje otpadom u funkciji je njih pet, dok je Fond za zaštitu okoliša, prema rebalansu iz listopada 2026. godine, planirao prenijeti 641 milijun eura neutrošenih sredstava u 2027. godinu.

– Tolika sredstva planirana su za gospodarenje otpadom, a Hrvatska još uvijek nema dovršenu ključnu infrastrukturu. Istodobno svjedočimo slučajevima nezakonitog odlaganja i zakopavanja opasnog otpada. Kako je moguće da nakon tolikih godina planiranja i milijardi eura predviđenih ulaganja još uvijek nemamo sustav koji može osigurati odgovarajuću obradu otpada i spriječiti takve pojave? To je pitanje na koje nadležno Ministarstvo mora dati odgovor.

U međuvremenu odlagališta se pune, rokovi se pomiču, a troškovi rastu.

Upravo zato posebno je zanimljiva oštra reakcija ministrice Marije Vučković na zajednički plan SDP-a i Možemo! za gospodarenje otpadom. Umjesto rasprave o konkretnoj infrastrukturi koja Hrvatskoj nedostaje, ministrica govori o socijalizmu i aktivizmu, a istodobno i sama priznaje da dinamika izgradnje centara za gospodarenje otpadom nije bila zadovoljavajuća.

Još je zanimljivije koliko joj smeta naš prijedlog da ključna infrastruktura za gospodarenje otpadom ostane u javnom vlasništvu. Zašto je to toliko sporno? Zašto bi infrastruktura izgrađena javnim novcem, koja pruža uslugu od javnog interesa, trebala biti prepuštena privatnim interesima? I kome zapravo smeta model u kojem javni sektor zadržava kontrolu nad infrastrukturom, troškovima i razvojem sustava?

Otvara se i legitimno pitanje čiji se interesi štite takvim pristupom. Interesi građana koji financiraju sustav i plaćaju uslugu ili interesi privatnih gospodarskih subjekata koji u tom sustavu vide priliku za zaradu? Ministrica bi trebala objasniti zašto osporava naš prijedlog javnog vlasništva, umjesto da raspravu svodi na ideološke etikete.

SDP i Možemo! predstavili su konkretan plan koji predviđa 1,3 milijarde eura javnih ulaganja u kompostane, sortirnice, sanaciju crnih točaka i dovršetak centara za gospodarenje otpadom, s ciljem da do kraja mandata osam od jedanaest centara bude u funkciji.

Za Splitsko-dalmatinsku županiju prioritet mora biti dovršetak Lećevice, ali i jasan plan zbrinjavanja otpada do početka njezina rada, posebno za otoke.

Grad Supetar svoj dio posla radi. Sanacija Kupinovice se provodi, pripremamo drugu fazu i zajedno s ostalim otočnim jedinicama lokalne samouprave tražimo dugoročna rješenja.

Ali Kupinovica nije zamjena za Lećevicu. Nakon više od dvadeset godina čekanja, dosta je novih obećanja i pomicanja rokova. Potrebni su konkretni rezultati i odgovornost onih koji su dužni osigurati funkcioniranje sustava. Otpad ne može čekati, a građani ne smiju plaćati cijenu desetljeća odgađanja – zaključila je Marković.