Projekt Popularizacija e-Kartona je u završnoj fazi te je u sve 63 bolnice, kao i hitnoj medicinskoj službi, omogućen pristup e-Kartonu, tvrde u Ministarstvu zdravstva. Veći dio bolnica mogućnosti koje pruža e-Karton unatoč tome još uvijek ne koristi, a prema tumačenju koje je stiglo iz Beroševog ministarstva, stvar je u ljudskom faktoru, odnosno spremnosti zdravstvenih djelatnika da koriste mogućnosti novog sustava.

Činjenica je, međutim, da neki dijelovi sustava zdravstva, primjerice medicinske i patronažne sestre i njihova dokumentacija, uopće nisu povezani s informatičkim sustavom, ni e-Kartonom, pa ni uz najbolju volju ne mogu dati svoj obol implementaciji sustava e-Kartona.

-Trenutačno traje proces nadzora operativnog rada krajnjih korisnika, sustav se prilagođava i obavljaju se potrebne edukacije. Prema informacijama iz zdravstvenih ustanova, u dvije trećine bolničkih ustanova ciljevi su uspješno ispunjeni, poručuju iz MIZ-a za Novi list.

Dodaju, međutim, da funkcionalnost informatičkih sustava ovisi o ljudskom faktoru jer je upravo volja liječnika da koriste e-Karton nezaobilazan element u pružanju kvalitetne i pravovremene zdravstvene zaštite. U bolnicama koje su najviše napredovale u primjeni e-Kartona, kažu da liječnike nekad treba doslovno vući za rukav kako bi svakodnevno otvarali e-Karton, koristili podatke iz njega i unosili nove.

-Zato kontinuirano skrećemo pozornost ravnateljima i djelatnicima zdravstvenih ustanova na korištenje e-Kartona, a djelatnici se educiraju kako bi im se maksimalno olakšala prilagodba na unaprjeđenja u informatičkom segmentu, kažu u resornom ministarstvu.

Zasad, međutim, iz Ministarstva zdravstva nema odgovora na pitanje zbog čega u sustavu CEZIH-a, koji je osnova za korištenje e-Kartona, nema i sestrinske dokumentacije, jednako važne karike u liječenju pacijenata. Tako sestrinsko pismo koje se odnosi na zdravstvenu njegu pacijenta uopće nije zabilježeno u informatičkom obliku, već ga bolnička sestra u papirnatom obliku daje pacijentu.

Isti je slučaj i s nalazima patronaže i zdravstvene njege u kući jer ovi dijelovi zdravstvenog sustava uopće nisu informatički povezani s CEZIH-om, niti imaju uvid u dokumentaciju o pacijentu koji se, na primjer, otpušta iz bolnice na kućnu njegu. U nekim bolnicama čak ni liječnici nemaju uvid u sestrinsku dokumentaciju i obrnuto, dok su pojedine bolnice, poput KBC-a Rijeka, same riješile taj problem i povezale dva sustava.

Posebni su problem slučajevi u kojima je pacijent primljen kao hitan slučaj u bolnicu, bez uputnice, jer njegovo otpusno pismo nije na CEZIH-u, što znači da ga pacijent po otpustu iz bolnice prima u papirnatom obliku, a nerijetko mu tek danima nakon otpusta stiže na kućnu adresu. Hitna služba tek sada će dobiti puni pristup e-Kartonu, što je u hitnim situacijama ključno da bi se na pravi način, uvidom u njegov zdravstveni status, pomoglo pacijentu koji je nastradao ili ima neko akutno po život opasno stanje.

U Ministarstvu zdravstva ističu da kroz bolnički informacijski sustav pristup e-Kartonu imaju svi zdravstveni profesionalci – liječnik, liječnik specijalist i liječnik specijalizant, dok je za djelatnost hitne službe pristup e-Kartonu omogućen i medicinskim tehničarima i sestrama koji rade u timu T2 bez liječnika i javljaju se kao dispečeri na prijavno-dojavnoj jedinici uz korištenje kartice zdravstvenih profesionalaca. I oni sada u hitnim slučajevima mogu vidjeti sve relevantne podatke, od kroničnih stanja, alergija, cijepnog kartona do trenutno aktivne terapije svakog pacijenta, poručuju iz MIZ-a.

Dodaju da se ujedno poboljšava komunikacija između bolnica jer putem e-Kartona otpusno pismo i specijalistički nalazi mogu biti dostupni svima kojima je uvid u njih važan i potreban za daljnje liječenje, piše Novi list.

Na temelju članka 39. Statuta Grada Solina (Službeni vjesnik Grada Solina, br. 7/09, 4/13, 7/13, 3/18, 4/18 – pročišćeni tekst i 2/20 i 3/21), Gradonačelnik Grada Solina dana 07. ožujka 2023. godine, donosi Zaključak o dodjeli uskrsnice umirovljenicima, socijalno ugroženim obiteljima i nezaposlenim osobama s područja grada Solina.

Uskrsnica (bonovi) će se dijeliti u periodu od 27. ožujka 2023. do 07. travnja 2023. godine svakim radnim danom od 8 do 14 sati, utorkom od 12 do 18 sati . Dodjela uskrsnice umirovljenicima, socijalno ugroženim obiteljima s područja grada Solina će se održati u prostorijama Gradske uprave Grada Solina, a za nezaposlene osobe, osobe starije od 60 godina koje ne ostvaruju i nikad nisu ostvarivale dohodak s područja grada Solina u prostorima Doma kulture Zvonimir Solin.

U ponedjeljak, 27. ožujka s radom započinje Športski centar Bazen Zvončac.

Bazen će biti namijenjen za trenažne procese sportskih klubova, priopćili su iz Javne ustanove Športski objekti Split

Zračne luke u Hrvatskoj spremne su za ulazak u šengenski režim. Dogodit će se to točno u ponoć, s ljetnim redom letenja. Putnici unutar EU više neće morati čekati na graničnu kontrolu, sve će ići brže i protočnije, piše Morski.hr

Osim porasta prometa, zajedničko svim zračnim lukama jest da ne očekuju probleme u primjeni šengenskih pravila u zračnom prometu te da zbog ulaska u Schengen ne planiraju dodatno zapošljavanje jer ono ovisi o planiranom prometu i broju operacija zrakoplova.

- Time smo u situaciji da su praktički svi letovi u Hrvatsku iz zemalja šengenskog prostora, odnosno iz Hrvatske u zemlje šengenskog prostora -  tretirani kao domaći letovi, bez ikakvih kontrola. Kada je riječ o dokumentima, očekujemo da će i Schengen i europodručje u kontekstu priprema za novu turističku sezonu biti dodana vrijednost, izjavio je premijer Andrej Plenković.

Što se mijenja u zračnim lukama?

Zračna luka Split - S obzirom na to da je projekt rekonstrukcije i dogradnje putničkog terminala, dovršen 2019., sadržavao i sve kriterije i uvjete potrebne za ulazak u schengenski prostor, iz te zračne luke kažu da nisu potrebne nikakve bitne izmjene u prostoru, a jedina aktivnost je premještanje pultova/kućica za graničnu kontrolu na drugu lokaciju u prostoru odlazaka u putničkom terminalu.

Zračna luka Dubrovnik provodi infrastrukturne radove u zoni dolazaka putničkog terminala za putnike iz destinacija izvan Schengena i trećih zemalja, te pripreme za uvođenje tzv. EES (entry/exit system) sustava, koji bi se trebao primjenjivati od ove godine.

Zagrebačka zračna luka dr. Franjo Tuđman, kao najveća u Hrvatskoj, za ulazak u Schengen povećala je čekaonice putnika u domaćem odlasku, što su budući šengenski odlasci. Šaltere za kontrolu putovnica u odlasku s trećeg kata terminala premjestit će na drugi kat. U međunarodnom dolasku postavit će više kioska za predregistraciju putnika iz zemalja izvan Schengena, a zbog preraspodjele izlaza za zrakoplove prilagodit će i sustav za upućivanje putnika i oznaka unutar terminala.

Zračna luka Rijeka za nužna infrastrukturna ulaganja uložila je 15 do 20 tisuća eura, napominjući da punktovi graničnih kontrola za putnike u dolasku ostaju na svojim pozicijama, a koristit će se samo za putnike koji dolaze iz zemalja izvan schengenskog prostora. Tokovi putnika iz Europske unije i onih izvan nje koji su odlasku razdvojit će se ugradnjom pregrada.

Mladi Bračani okušali su se u subotu pripremi gregade, brudeta i ribe u škartocu s profesionalcima udruge Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) na supetarskoj rivi u sklopu projekta "S ribom mogu sve", a i kako bi se najavio predstojeći 18. Biser mora. Riječ je o događanju u sklopu navedenog projekta kojeg provode Srednja škola Brač iz Supetra i OŠ Vladimira Nazora iz Postira s ciljem poticanja konzumacije ribe i ribljih proizvoda kod djece i mladih. Bili su izloženi i razni proizvodi bračkih srednjoškolaca s autohtonim namirnicama koji nastaju pod okriljem zadruge Lumbrela; od nagrađivane šalše "Ka nonina", marmelade i sokova do prirodne kozmetike, a u skuhanim morskim delicijama guštali su i mještani i supetarski gosti. Sanja Nejašmić, ravnateljica OŠ Vladimir Nazor iz Postira, istaknula je da je projekt njezine škole i jedan od značajnih koraka kako bi se mladi zadržali na otoku promoviranjem struke i autohtonih proizvoda.

-Ovim smo uspjeli, ono što smo željeli, da se Biser mora vrati i na supetarsku rivu, a važno je svima poručiti da ovaj festival koji se održava u Svpetrvs hotelima, ima slobodan ulaz za sve – bilo da su natjecanja kuhara i konobara, brojne radionice i cooking showovi. Ponosni smo da su s nama danas učenici srednjih škola Supetra i Bola, te osmoškolci iz Postira, koji su uz profesionalne kuhare pokazali važnost projekta "S ribom mogu sve", kazala je Martina Rendić, direktorica Turističke zajednice grada Supetra.

Biser mora, najveći je kulinarski festival i natjecanje u ovom dijelu Europe, a svečano će se otvoriti u utorak u 20.30 sati u Svpetrvs hotelima. Od srijede do petka, 29. - 31. ožujka, održat će se do sada najveći broj radionica i popratnih događanja u povijesti festivala kao što su razni cooking showovi, degustacije i stručne radionice za zaposlene u HoReCa sektoru, ali i za znatiželjnike koji žele kušati specijalitete Mauricijusa, Ukrajine, Italije, Slovenije, Austrije, zemalja regije ili, pak, kuhati domaći makedonski ajvar, kušati a la carte slastice, vrhunska hrvatska vina, koktele od travarice i craft džinove.

U središtu svega su natjecanja kuhara, konobara, učenika i nastavnika srednjih i visokih škola u nizu kategorija. Master classove i edukacije vode domaća  i svjetska kuharska imena, a sudionici dolaze iz 20-ak zemalja te će manifestacija, uz veliki broj noćenja, poslovično označiti i početak turističke sezone na Braču.

-Biser mora objedinjuje trodnevna natjecanja, eno-gastro radionice, cooking showove, izložbe, degustacije, prezentacija strane i domaće kuhinje te zabavni programi uz dobre zalogaje i kapljice s velikim kuharskim svjetskim imenima. Ove godine na natjecanju imamo čak 41 međunarodnu školu, a tu je i veliki broj profesionalnih kuhara koji žele odmjeriti svoja znaja i vještine s kolegama te osvojiti nagrade i titule. Imat ćemo oko 200 ulaza u kuharske boksove u različitim kategorijama koje će bodovati međunarodni kulinarski suci, a to su renomirani i iskusni kuhari sa svih strana svijeta koji promiči struku i zajedništvo,  poručila je Nives Delić, voditeljica natjecanja Bisera mora.

Suorganizatori XVIII. Bisera mora su Grad Supetar, Turistička zajednica grada Supetra, Splitsko-dalmatinska županija, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Svpetrvs hoteli. Manifestacija se organizira se u sklopu provedbe EU projekta "Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva Split" kojem je nositelj Turističko - ugostiteljska škola Split, pa će na Braču biti predstavljeni novi obrazovni programi usklađeni sa stvarnim potrebama poslodavaca.