Hrvatska nakon Drniša traži odgovore! Tko prati najopasnije osuđenike nakon izlaska iz zatvora?

Tragedija u Drnišu ponovno je u fokus javnosti stavila pitanje kako se sustav nosi s nasilnim počiniteljima i koliko je njihova rehabilitacija uopće moguća. Dok se traže odgovori i odgovorni za propuste, stručnjaci upozoravaju da velika većina osoba koje počine najteža kaznena djela nisu duševno bolesne, prenosi Nova TV.

Počinitelji najtežih zločina često završe na psihijatrijskom vještačenju u bolnici Vrapče, gdje će vjerojatno pod policijskom pratnjom biti doveden i Kristijan Aleksić. Liječnica Nadica Buzina iz Klinike za psihijatriju Vrapče ističe kako su pacijenti u takvim ustanovama zbrinuti. –Studentima uvijek govorim da je možda puno opasnije šetati vani oko kafića nego biti u krugu naše bolnice, jer ovdje su pacijenti ipak zbrinuti, kaže Buzina.

Prema njezinim riječima, tek je oko deset posto počinitelja teških kaznenih djela duševno bolesno. Ostali takva djela čine svjesno. Aleksiću je utvrđen teški trajni poremećaj ličnosti, ali je procijenjen ubrojivim, zbog čega je kaznu služio u zatvoru. Za takve osobe, objašnjava liječnica, predviđena je sigurnosna mjera liječenja unutar zatvorskog sustava, piše Index.

Aleksić je i tijekom boravka u zatvoru pokazivao nasilno ponašanje, teško ozlijedivši jednog zatvorenika, a zabilježeno je i 30 stegovnih prijestupa. Ravnatelj uprave za zatvorski sustav Zvonimir Penić u utorak je priznao ograničenja u radu s takvim osobama. –Mi s njima radimo intenzivno. Nažalost, moram reći da je kod određenog broja osoba, zbog njihove psihopatološke strukture, uvriježenih nasilnih obrazaca ponašanja i antisocijalnih osobnosti, promjena vrlo otežana. Neki od njih jako se teško mijenjaju, objasnio je Penić.

Dodatni problem predstavlja i nedostatak psihijatara u zatvorskim bolnicama. –Nekada mi se čini da je to bilo puno bolje riješeno i da je zatvorska bolnica, u kojoj bi se trebali liječiti počinitelji kaznenih djela s određenom sigurnosnom mjerom, bila bolje ekipirana, smatra Buzina.

Hrvatska udruga sudaca upozorava na niz manjkavosti u sustavu i traži hitne promjene. Jedan od ključnih problema jest što nakon odslužene kazne postoji samo trogodišnja mjera zaštitnog nadzora, čak i za najteže osuđenike. –Pravosuđe nema druge mogućnosti nadzora osuđenika nakon u potpunosti izdržane kazne zatvora, pa tako ni za najteža kaznena djela, poručili su iz Udruge sudaca.

Psihijatri su ranije tražili izmjene zakona koje bi omogućile produljenje prisilnog liječenja za duševno bolesne počinitelje i nakon isteka maksimalne kazne predviđene za djelo, no prijedlog nije prihvaćen.

–Tražili smo da, kada za to postoje opravdani razlozi, možemo zatražiti produženje prisilnog smještaja. Međutim, to u zakonskoj proceduri nije naišlo na dobar odaziv. I dalje je ostao okvir prema kojem se osoba može prisilno liječiti samo onoliko dugo kolika je zapriječena kazna, jer bismo u suprotnom kršili ljudska prava pacijenta, pojasnila je Buzina.

Ministar pravosuđa Damir Habijan najavio je oštrije kazne i nove mjere. –Je li to doživotni zatvor, ne znam. Možemo razmisliti. Jesu li to, a sigurno jesu, mjere koje bi takve osobe detektirale unutar sustava – ne samo pravosudnog, već i unutar socijale i zdravstva. Takve osobe moraju biti praćene, izjavio je Habijan.

Naglasio je da se opasne osobe ne smiju izgubiti iz evidencije nakon izlaska iz zatvora. -Ne može se takva osoba izgubiti nakon 10 godina od izlaska iz zatvora, gdje je odslužila kaznu za ubojstvo mlade žene. Ta osoba mora cijelo vrijeme biti na neki način pod nadzorom i to će biti jedna od mjera koje ćemo predložiti, poručio je ministar.