Hoće li gorivo uskoro pojeftiniti? Cijene na tržištu već pale, evo što to znači za hrvatske vozače

Zašto rastu cijene goriva, hoće li se uskoro cijene mijenjati svakog dana i do kada Vlada može intervenirati, neka su od pitanja koja su u HRT-ovoj emisiji „U mreži Prvog“ komentirali predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić te profesor emeritus Ljubo Jurčić sa Zagrebačkog ekonomskog fakulteta.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan komentirao je rekordne cijene dizela u Hrvatskoj, navodeći kako je jedan od uzroka krize situacija u Hormuškom tjesnacu, gdje se smanjio broj brodova koji prevoze naftu. Podsjetio je i na napad Hutista na naftovod u Saudijskoj Arabiji.

– Stoga nedostaju određene količine barela dizela na svjetskom tržištu i rezultat toga je da su cijene na rekordnom vrhuncu. Na Mediteranu, koji je bitan za formiranje naših cijena, one su prošli tjedan prešle 1650 dolara po toni, što je rekord. Isto tako moram reći da počinje novi tjedan i jučer su cijene pale za 50 dolara, što bi, ako to pretvorimo u cente na našim crpkama, značilo da su pale za 5 do 6 centi, tako da ovo što je poskupjelo prošli tjedan sada praktički pada dolje. To su fluktuacije – rekao je.

Krpan je istaknuo i kako je potražnja za dizelom znatno veća od potražnje za benzinom te naveo da se u Hrvatskoj troši gotovo pet puta više dizela nego benzina.

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić osvrnuo se na cijene plina. Kazao je kako su cijene za kućanstva već dogovorene, odnosno formirane od svibnja do srpnja, pri čemu je procijenjeno poskupljenje od oko četiri eura po megavatsatu.

– To znači da će poskupljenje za jedno prosječno kućanstvo koje koristi 10 megavatsati, odnosno oko 1000 kubika, biti oko 40 eura godišnje, a to bi značilo oko 3 eura mjesečno, što znači da nije neko veliko poskupljenje, oko 7 do 8 posto. Inflacije i svi ostali troškovi su veći nego to poskupljenje – pojasnio je.

Pudić je dodao kako cijene ipak ovise o odluci Vlade da zadrži mjere subvencioniranja cijene plina za kućanstva, dok cijene za pravne osobe i poduzetnike variraju.

– Što se tiče poduzetništva, ta cijena fluktuira i ona je trenutačno viša, međutim većina kupaca, odnosno pravne osobe i poduzetnici, kupovali su u ranijem periodu i zaključili svoje ugovore tako da su kupovali po nižoj cijeni. Ovo je samo rezultat cijene na burzi, ali oni koji imaju zaključene ugovore dobit će po cijeni po kojoj su kupili – kazao je.

Profesor i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić komentirao je mogućnost svakodnevnog mijenjanja cijena goriva. Ocijenio je kako bi takav model mogao imati smisla kada cijene padaju, ali bi za potrošače mogao biti nepovoljan u razdobljima njihova rasta.

– To je više politička retorika, da se pokaže da Vlada nešto radi u čuvanju stabilnih cijena, koliko može, tih naftnih derivata. Ja tu ne vidim neki efekt – smatra Jurčić.

– To uvođenje bi možda imalo nekog pozitivnog efekta ako cijene padaju, ali negativan efekt na potrošače ako cijene rastu. Ako je cijena tjedan dana, pa smo danas uskladili cijene i onda tjedan dana kupujemo po toj cijeni naftne derivate, iako je njihova cijena na burzi otišla, tako da to može biti dobro ili loše – rekao je.

Jurčić smatra da je očekivano da cijene naftnih derivata, uključujući dizel, krenu padati, a dio dosadašnjeg rasta pripisuje tržišnim špekulacijama.

– U svakom povećanju cijena, kad dođe do nekog većeg ili manjeg šoka, uključe se špekulanti koji koriste tu paniku da dignu cijenu. To smo vidjeli kada se zatvorio Hormuški tjesnac, da je cijena nafte išla na 120 dolara po barelu, pa nema kupaca, pa se vrati na 110, pa se vrati na 100 i na kraju je neki prosjek bio oko 100. Tako da ovdje ima dosta špekulacijskog efekta – ustvrdio je.

– Ja mislim da bi se ovaj prvi špekulacijski balon koji se pojavio s 1650 dolara po toni malo sad ispraznio pa je možda i to bila posljedica da čim se cijena smanji, da se to prenese na potrošače s par centi nižom cijenom – zaključio je Jurčić.